Nacional otkriva kako upućeni izvori bliski srpskoj zajednici u Hrvatskoj tumače zašto se buka oko oduzimanja 35 posto sredstava koje Savjet za nacionalne manjine dodjeljuje Novostima brzo stišala i kako je premijer zaobišao dogovor s koalicijskim partnerima.

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izveo je uoči lokalnih izbora jedan novi manevar u stilu „vuk sit, a ovce na broju“, kojim je zapravo elegantno izigrao Ivana Penavu i svoje koalicijske partnere iz Domovinskog pokreta koji su nakon lanjskih parlamentarnih izbora svoj ulazak u koaliciju uvjetovali time da Vladu u Saboru ne smiju podržavati članovi SDSS-a, a potom su krajem prošle godine prijetili i da neće podržati proračun ako u njemu bude financiranja tjednika Novosti koji izdaje Srpsko narodno vijeće.

Suočen s izbornim rezultatima, Plenković je najprije prošle godine nakon parlamentarnih izbora nominalno i deklarativno pristao na veliki odmak od svoje dotadašnje politike – sklopio je koaliciju s Domovinskim pokretom iz koje su izbačeni njegovi vjerni politički partneri iz SDSS-a koji su posljednjih deset godina čvrsto stajali uz njega i podržavali HDZ-ovu vladajuću većinu i usred najvećih afera koje su potresale Vladu.

‘Plenković je sredstva koja su se inače dodjeljivala Novostima, samo prelio u drugu ‘posudu’ kako ne bi zakinuo srpsku zajednicu u Hrvatskoj. A nitko mu formalno zbog toga ne može prigovoriti’

U svjetlu novonastalih političkih okolnosti Plenković je bio prisiljen popustiti i barem djelomično uvažiti zahtjeve Domovinskog pokreta te pristati na smanjenje proračuna Novostima za 200 tisuća eura – odnosno, sa 600 tisuća eura na 400 tisuća eura – ali je zato istovremeno u tišini povećao proračun Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta.

Taj su podatak Nacionalu i službeno potvrdili iz Savjeta za nacionalne manjine, tijela koje formalno donosi odluku o njihovu financiranju, iako je jasno da se sve to usklađuje s Vladom koja sve i financira.

Na taj su Plenkovićev manevar Nacional upozorili visoki politički izvori bliski srpskoj zajednici u Hrvatskoj jer je riječ o sredstvima koja se srpskoj nacionalnoj manjini svake godine dodjeljuju na temelju odluke Savjeta za nacionalne manjine – tijela koje de facto djeluje pod okriljem Vlade i čije članove Vlada direktno imenuje.

Kako bi zadovoljio i primirio svoje koalicijske partnere iz Domovinskog pokreta, tvrde desničare s kojima je Plenković morao sklopiti koaliciju jer nije imao izbora, a koji svoje političke mišiće jačaju na prozivanju Srba i srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, Plenković je morao pristati da se tjedniku Novosti – koji je trn u oku Domovinskog pokreta – za trećinu smanje sredstva koja će im se dodijeliti iz državnog proračuna za 2025. godinu. Oko toga se digla dosta velika galama u javnosti, ali je bilo znakovito i da članovi srpske zajednice nisu pretjerano protestirali, kao ni Srpsko narodno vijeće kojem je nakon ere Milorada Pupovca, koji je skoro punih deset godina u Saboru čvrsto podržavao Plenkovićevu većinu, sada na čelu bivši potpredsjednik Vlade Boris Milošević. Te se sve vrlo brzo umirilo.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac o odluci o smanjenju budžeta Novostima, što je bio decidirani zahtjev predsjednika DP-a Ivana Penave premijeru Andreju Plenkoviću, rekao je da su time ispunjeni politički ciljevi DP-a | Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Međutim, izvori bliski srpskoj zajednici u Hrvatskoj sada su otkrili Nacionalu i zašto se, po njihovu mišljenju, zapravo sve dosta brzo “stišalo“.

“U isto vrijeme kad je tjedniku Novosti srezan proračun za čak 200 tisuća eura, Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta za gotovo identičan iznos povećane su dotacije iz državnog proračuna. Time je Plenković sredstva koja su se inače dodjeljivala Novostima, samo prelio u drugu ‘posudu’ kako ne bi zakinuo srpsku zajednicu u Hrvatskoj. A nitko mu formalno zbog toga ne može prigovoriti jer je glavni prigovor odnosno navodni razlog za smanjenje sredstava Novostima, bio taj što oni ne pišu o kulturnim manifestacijama srpske nacionalne manjine, već se, eto, bave politikom“, rekao je Nacionalu visoki politički izvor blizak srpskoj zajednici u Hrvatskoj.

Udruzi Srpsko kulturno društvo Prosvjeta Zagreb za 2025. raspoređena su sredstva u ukupnom iznosu od 1.280.000 eura, a u 2024. dobili su 1.100.500 eura. To je 179.500 eura više nego lani

Nacional je potom od Savjeta za nacionalne manjine, krovnog tijela nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, zatražio podatke o tome koliko je Prosvjeti dodijeljeno sredstava ove, a koliko prošle godine. Njihov odgovor potvrdio je navode Nacionalova izvora.

“Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske donio je 24. travnja 2025. godine Odluku o rasporedu sredstava koja se u Državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina u 2025. godini (Narodne novine broj 73/25). Temeljem Odluke u 2025. godini udruzi Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Zagreb raspoređena su sredstva u ukupnom iznosu od 1.280.000 eura“, odgovorio je predsjednik Savjeta Tibor Varga najprije na pitanje koliko je Prosvjeti dodijeljeno sredstava za 2025.

Potom su odgovorili i na pitanje koliko je Prosvjeti bilo dodijeljeno 2024. godine:

“Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske donio je 19. travnja 2024. godine Odluku o rasporedu sredstava koja se u Državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina u 2024. godini (Narodne novine broj 47/24). Temeljem Odluke u 2024. godini udruzi Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Zagreb raspoređena su sredstva u ukupnom iznosu od 1.100.500 eura.“

Drugim riječima, Savjet za nacionalne manjine i službeno je potvrdio da su Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta u odnosu na prošlu godinu sredstva povećana za 179.500 eura odnosno nešto manje od 200 tisuća eura koliko je oduzeto Novostima.

Podaci o tome koliko su smanjena sredstva Novostima, a povećana Prosvjeti, nalaze se i u službenoj objavi u Narodnim novinama na koju su Nacionalu iz Savjeta za nacionalne manjine dostavili i poveznicu.

Savjet za nacionalne manjine, na čelu s Tiborom Vargom, 24. travnja je svoju 110. sjednicu, na kojoj su smanjena sredstva Novostima, održao u prostorijama Vlade Republike Hrvatske | Foto: Josip Regović/PIXSELL

Prema podacima sa stranice Savjeta za nacionalne manjine, Savjet raspoređuje sredstva koja se u Državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina kroz dodjelu financijske potpore za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina.

“Članove Savjeta imenuje Vlada Republike Hrvatske na vrijeme od četiri godine i to: sedam članova iz reda osoba koje predlože vijeća nacionalnih manjina, pet članova iz reda istaknutih kulturnih, znanstvenih, stručnih, vjerskih djelatnika iz reda osoba koje predlože manjinske udruge i druge organizacije manjina, vjerske zajednice, pravne osobe i građani pripadnici nacionalnih manjina. Članovi Savjeta su i zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru.

Radom Savjeta upravlja predsjednik kojeg imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na razdoblje od četiri godine nakon provedenog javnog natječaja.

Aktualni predsjednik Tibor Varga dužnost čelnika obnaša od 13. srpnja 2023. godine“, stoji na stranicama Savjeta. Drugim riječima, od 20 članova Savjeta, 12 ih imenuje Vlada, a osmero su saborski zastupnici nacionalnih manjina.

O tome koliko je Savjet ovisan o Vladi, svjedoči i činjenica da Savjet odluke o godišnjem financiranju nacionalnih manjina donosi u prostorijama Vlade.

Tako je Savjet za nacionalne manjine i 24. travnja 2025. godine svoju 110. sjednicu, na kojoj su smanjena sredstva Novostima, održao u prostorijama Vlade Republike Hrvatske.

Predsjednik SDSS-a i bivši predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac nakon te sjednice izjavio je da je riječ o pokušaju ušutkivanja nezavisnih medija i slobodnoga političkog mišljenja te je ovako za medije komentirao tu odluku:

“Vi ćete vjerojatno vrlo brzo čuti jednu političku stranku koja će reći da su njezini ciljevi ispunjeni nakon što je Savjet donio odluku da se samostalnom srpskom tjedniku smanje sredstva za više od trideset posto. To bi vam trebalo biti dovoljno.“

Potom je za Novi list dao izjavu iz koje proizlazi da je Pupovac istovremeno bio pun razumijevanja za članove Savjeta, sve redom pripadnike nacionalnih manjina i onih koji bi trebali štititi prava manjina, koji su glasali za takvu odluku i koji za nju snose najveću odgovornost.

“Ne bih doista nikoga prozivao, ali dobar dio članova Savjeta koji su glasali za programe nacionalnih manjina, jer izjašnjavali smo se o paketu, a ne o pojedinačnim programima, nije imao punu svijest o čemu se točno odlučuje, nisu imali saznanja o tome“, rekao je Pupovac za Novi list.

Međutim, Pupovac je ujedno jasno rekao što misli o politici Domovinskog pokreta koju provodi Plenkovićeva vlada:

“DP je imao nekoliko ključnih ciljeva, da SDSS ne sudjeluje u Vladi, da se izmijeni Zakon o grobljima i treći se odnosi na Novosti. To su razlozi osnivanja i političkog djelovanja Domovinskog pokreta, koji u Hrvatskoj obnavlja kampanju protiv Srba, otežava ostvarivanje ustavnih i zakonskih prava srpske nacionalne manjine. Čini to iz pozicije manjega partnera koji vladajuću većinu ucjenjuje svojim uvjetima“, rekao je Pupovac za Novi list.

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković morao je nakon lanjskih parlamentarnih izbora pristati na zahtjev DP-a, koji je time uvjetovao svoj ulazak u koaliciju, da Vladu u Saboru ne smiju podržavati članovi SDSS-a, a potom su krajem prošle godine prijetili i da neće podržati proračun ako u njemu bude financiranja tjednika Novosti koji izdaje Srpsko narodno vijeće | Foto: Davor Javorović/PIXSELL

S druge strane, predsjednik Savjeta Tibor Varga pokušao je demantirati da je odluka o smanjenju sredstava za Novosti donesena pod političkim pritiscima.

“Mi imamo nezavisno povjerenstvo u koje se nije nitko miješao. Politički, socijalni ili obrazovni programi važna su pitanja za nacionalne manjine, ali oni ne pripadaju kulturnoj autonomiji. Nemamo ništa protiv toga da manjine imaju svoje političke novine ili da se izražavaju na drugi način. Ali mi imamo mandat financirati samo programe koji se tiču kulturne autonomije“, naglasio je Varga i pritom izbjegavao odgovore na pitanja koji su to politički sadržaji u tjedniku Novosti i što se u njima promijenilo u odnosu na lani, kada je on također bio na čelu Savjeta za nacionalne manjine, a Novostima je bilo dodijeljeno 610 tisuća eura.

“Normalno je da se manjine žele baviti raznim pitanjima, ali mi imamo sredstva za kulturnu autonomiju i to je to“, odgovarao je Varga na pitanja novinara.

Uredništvo samostalnog srpskog tjednika Novosti objavilo je potom izjavu povodom „diskriminatorne odluke Savjeta za nacionalne manjine“.

Upozorili su da je takva odluka na tragu zahtjeva Domovinskog pokreta koji traži potpuni prestanak proračunskog financiranja Novosti te da je bila i javno najavljena na naslovnici jednog od najtiražnijih dnevnih listova u prosincu 2024. godine.

“Smatramo posebno problematičnim što je odluku o smanjenju financiranja Novosti usvojilo tijelo koje se, prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, mora brinuti o zaštiti i unaprjeđenju manjinskih prava, a ovom odlukom potire svoj dosadašnji rad i praksu, negira standarde koje je samo uspostavilo i uvodi praksu derogiranja manjinskih prava sukladno stranačko-političkim interesima. Znakovito je da su, prema izjavi predsjednika Savjeta za nacionalne manjine Tibora Varge, Novosti jedini manjinski medij kojem su smanjena sredstva“, naveli su iz Novosti.

Tvrde da Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u čl. 18. st. 3 navodi da vijeća nacionalnih manjina i njihove udruge „mogu obavljati djelatnost javnog priopćavanja (izdavati novine, proizvoditi i emitirati radijski i televizijski program i obavljati djelatnost novinskih agencija) u skladu sa zakonom“.

“Nikakva ograničenja o kojima govori Varga se ne spominju, kao ni u Kriterijima financiranja i ugovaranja programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina samog Savjeta za nacionalne manjine. Smatramo posebno problematičnim što takvo nepoznavanje manjinskog zakonodavstva i ustavnopravnog okvira u kojem djeluju manjine u RH, dolazi od predsjednika tijela koje bi trebalo štititi taj okvir. Osim toga, ovu odluku i njeno usmeno objašnjenje koje je dao Varga, smatramo diskriminatornim“, rekli su iz Novosti.

Istaknuli su i da će slučaj financijskog kažnjavanja Novosti ući u područje antidiskriminacijskog prava.

“Naime, kada se ocjenjuje je li nešto diskriminatorno, moraju se dati odgovori na dva pitanja: je li postupanje nepovoljno i je li uvjetovano činjenicom da se radi o subjektu koji pripada određenoj manjinskoj zajednici. Smatramo da su u slučaju Novosti oba uvjeta ispunjena. Predsjednik Savjeta navodi da su srpskim organizacijama povećana sredstva te da se stoga ne radi o diskriminaciji, ali time zapravo podcrtava diskriminaciju jer su Novosti problem upravo kao srpski medij koji se drznuo pisati o političkim temama. Riječ je o političkoj cenzuri koja se provodi argumentima Domovinskog pokreta, što pobuđuje sumnju u autonomiju procesa odlučivanja Savjeta za nacionalne manjine. Ti su argumenti zasnovani na antimanjinskoj retorici i politici spomenute stranke ne samo prema Novostima, nego prema srpskoj zajednici i njenim pravima u cjelini. Prema DP-u, medij manjine uopće ne bi smio pisati o temama od općeg društvenog i političkog značaja, čime se jednu manjinu i njen medij želi svesti na folklorno društvo. Jasno je da DP-u smetaju tekstovi kojima Novosti afirmiraju antifašizam, ravnopravnost i razotkrivaju suradnju njihovih članova s političkim strankama iz inozemstva koje imaju pretenzija prema hrvatskom teritoriju“, objavilo je uredništvo Novosti te nazvalo odluku Savjeta izravnim napadom na zajamčena prava nacionalnih manjina, na slobodu medija i na medijski pluralizam te poručilo da će o svemu obavijestiti relevantne domaće i međunarodne institucije.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek pokušala je nakon odluke Savjeta umanjiti političku štetu i smiriti situaciju rekavši kako je uvjerena da je odluka Savjeta za nacionalne manjine o smanjivanju sredstava iz državnog proračuna tjedniku Novosti 35 posto, donesena sukladno kriterijima te da se financira dio djelovanja koji se odnosi na manjine.

Novinari su ministricu upitali i kako je moguće da je ukupan iznos sredstava iz državnog proračuna veći nego prije, a da su Novosti jedini mediji kojem je novac smanjen te zašto onda i La Voce del popolo, glasilo talijanske manjine, nije suočeno sa smanjivanjem sredstava iako također prati „opće teme“.

Ministrica je na to odgovorila da je La Voce del popolo manjinski medij koji se cijeli izdaje na talijanskom jeziku pripadnicima talijanske nacionalne manjine, dok se Novosti, kako je rekla, uz informiranje pripadnika nacionalnih manjina, obraćaju i široj publici, kao i svi drugi mediji, te da im je takva uređivačka politika.

Dodala je i kako je važno pogledati ukupno financiranje nacionalnih manjina koje u tijekom ove vlade kontinuirano raste.

Međutim, nezadovoljan je nakon sjednice Savjeta bio i zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin.

“Smanjiti Novostima 200.000 eura je politički čin i tu ću se zaustaviti“, rekao je na sjednici Savjeta Furio Radin, a kad je riječ o sredstvima dodijeljenima izdavačkoj kući Edit iz Rijeke, poručio je:

“Ona jesu malo povećana, ali to je i dalje premalo za kuću koja ima četiri lista. Među njima je i La Voce del popolo, jedini dnevni list na nekom stranom jeziku u Hrvatskoj. Novinari tog lista imaju primanja daleko ispod nacionalnog prosjeka.“