Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti ‘Dr. Franjo Tuđman’ i član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija Gordan Akrap govori o organizaciji Thompsonova koncerta i situaciji u Srbiji i na Bliskom istoku.

Dok se sigurnosna situacija u svijetu iz dana u dan zaoštrava, u Zagrebu je prošle subote održan koncert visokog rizika desničarske ikone Marka Perkovića Thompsona, na kojem je, kako tvrde organizatori, bilo gotovo pola milijuna ljudi iz 45 zemalja i 5000 gradova. Iako su bile angažirane tisuće zaštitara, policajaca, timova hitnih službi i helikopter, do posljednjeg trenutka postojao je strah da se može dogoditi nešto nepredviđeno. Pentagon je prošloga tjedna šokirao Ukrajinu najavom ukidanja dijela vojne pomoći, prije svega protuzračne obrane, i to navodno zato što SAD strahuje da će mu ponestati oružja. Taj potez Kremlj je pozdravio ovacijama te nastavio nesmiljeno napadati Ukrajinu i povećavati okupirani teritorij. S druge strane, Donald Trump je slavodobitno najavio šezdesetodnevno primirje između Izraela i Hamasa, koje Hamas još uvijek nije prihvatio.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je sa sigurnosnim stručnjakom Gordanom Akrapom, koji je u svojoj bogatoj karijeri radio u izvještajno-sigurnosnom sustavu i diplomaciji Republike Hrvatske. Trenutačno predaje na doktorskom studiju Informacijsko-komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, studiju forenzičkih znanosti na Sveučilištu u Splitu, Sveučilištu u Mostaru te u Center for Advanced Security, Strategic and Integration Studies (CASSIS) Sveučilišta u Bonnu. Od 2024. je prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“. Već drugi mandat član je Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija u Hrvatskom saboru.

NACIONAL: Kako komentirate sigurnosni rizik Thompsonova koncerta u Zagrebu, kojem je prema tvrdnjama organizatora nazočilo gotovo pola milijuna ljudi? Mnogi stručnjaci procjenjivali su da je trebalo staviti limit na maksimalno 200.000 ljudi.

To je pitanje koje se s pravom postavljalo posljednjih tjedana u javnom prostoru. Međutim, bio sam u osiguranju Ivana Pavla II. 1994. kada je bio u Zagrebu i kada je na Hipodromu i oko njega bilo milijun ljudi. Doduše, bila je to drugačija situacija, bio je drugačiji povod i kraće je trajalo. No isto je bilo ljeto i bilo je izuzetno zahtjevno jer je te 1994. još uvijek bilo ratno vrijeme. Međutim, i ovoga puta se pokazalo da se masovni skupovi u Hrvatskoj (sjetimo se samo dočeka naših sportaša) organiziraju na najvišoj razini te da, što je ključno u svakom od ovih događaja, publika ima izuzetno visoku razinu osobne i zajedničke odgovornosti prema sebi i drugima. To je ta sigurnosna kultura kojoj težimo kako bismo se mogli oduprijeti brojnim izazovima.

NACIONAL: Čija je bila odgovornost te procjene i tko je podnio najveći teret – Grad ili MUP?

Teško mi je to reći jer i država i Grad tu dijele odgovornost i trebali su početi odrađivati, s organizatorima, svoj dio zadaća na vrijeme. I Grad i država imali su tu svoje interese, a Grad ima i vlasnička i upravljačka prava – osobito ako govorimo o prostoru Zagrebačkog velesajma. Dakle, nisu mogli oprati ruke kao Poncije Pilat, već zavrnuti rukave i nešto raditi. Ono što je država napravila, na čelu s Ministarstvom unutarnjih poslova i različitim ravnateljstvima, ali i Grad kroz Gradski ured za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost na čelu s Androm Pavunom, bilo je na visokoj razini. Dogodila se sinteza različitih stručnjaka, koji nisu ulazili u političke procjene, već su profesionalno odradili svoj posao. Sve gradske službe bile su u pogonu, ZET je prilagodio svoje linije, Čistoća je upregnula sve svoje snage, dakle – svi su dali sve od sebe. S druge strane, država je isto tako odradila svoje. A i to kako su organizatori podijelili sektore i organizirali komunikaciju između sektora, kako pješačku tako i prometnu, organizirali medicinsku pomoć i koridore za njih, ukazivalo je na to da će i rizici, ako ih bude, biti lokalizirani na pojedine dijelove. Uostalom, ni na jednom Thompsonovom koncertu nikakvo se nasilje nije dogodilo. Kao ni na proslavama naših sportskih uspjeha, na kojima je znalo biti 200 do 300 tisuća ljudi. A ovaj skup je uistinu bio vrlo izazovan s obzirom na ono što se u medijima govorilo tjednima prije i činjenici da je na koncertu, unutar prostora kao i izvan njega, bilo više od 600.000 gledatelja. I sve je prošlo bez ijednog incidenta. Sve zasluge idu svima koji su sudjelovali u organizaciji kao i svoj publici. Posebne pohvale treba uputiti policiji, organizatorima, volonterima, organizacijama kao što su Crveni križ i Civilna zaštita te djelatnicima zdravstvenog sustava….