Novi alarmantni podaci do kojih je došao Nacional o sve većem broju djece koja se iz raznih razloga ne mogu upisati u prvi razred osnovne škole očito ne dopiru do odgovornih – ministra Radovana Fuchsa i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih

Nacional je proteklog tjedna doznao kako broj djece kojima je odgođen polazak u osnovnu školu raste i u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, što se uklapa u trend povećavanja broja takvih odgoda u više hrvatskih županija, o kojemu je Nacional izvijestio u proteklom broju, ali i potvrđuje nužnost da se tim problemom ozbiljnije pozabavi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih koje vodi ministar Radovan Fuchs, koje se u proteklih mjesec i pol oglušilo na pitanja Nacionala o broju i uzrocima odgoda polaska šestogodišnjaka u prvi razred osnovne škole na nacionalnoj razini.

Od Službe za informiranje i medije Grada Zagreba, na čijem je čelu gradonačelnik Tomislav Tomašević, Nacional je dobio podatke prema kojima je “u tekućoj školskoj godini doneseno više rješenja o odgodi polaska u školu nego proteklih godina”. Podaci su ovakvi: “Za upis u školsku godinu 2020/2021. doneseno je 900 rješenja o odgodi, za 2021/2022. njih 877, za 2022/2023. 942, jednako kao i za školsku godinu 2023/2024., a za tekuću školsku godinu doneseno je 997 pravomoćnih rješenja o odgodi upisa u prvi razred”. Odgode za upis u sljedeću školsku godinu tek se donose i konačan broj bit će poznat početkom nastavne godine, u rujnu. Iz Grada Zagreba objašnjavaju kako su “glavni razlozi odgode zdravstveno stanje i/ili socio-emocionalna nezrelost djeteta te teškoće govorno-jezičnog razvoja“. “Dio djece dobiva odgodu školovanja zbog teškoća ili kašnjenja govorno-jezičnog razvoja s obzirom na dob. Najčešće se radi o poteškoćama izgovora određenih glasova, no dio djece ima siromašniji vokabular, koristi krnje ili agramatične rečenice ili postoje teškoće razumijevanja. U donošenju odluke o eventualnoj odgodi, bitan je podatak je li dijete već uključeno u rad s logopedom te kakve su preporuke o nastavku terapije. Ukoliko dijete do pregleda za upis u prvi razred nije bilo uključeno u terapiju, izdaje se uputnica za logopedski pregled”, objasnili su za Nacional iz Grada Zagreba. Dodali su kako “u Zagrebu dulji niz godina odgodu dobiva oko 10% upisne generacije pa je, kada govorimo o jezičnim teškoćama, rano prepoznavanje u predškolskoj dobi te uključivanje u logopedsku terapiju vjerojatni razlog da ne bilježimo značajniji porast odgoda i zbog navedenih teškoća”. Drugim riječima, u Gradu Zagrebu smatraju kako su zdravstvene službe organizirane dovoljno dobro da spriječe ozbiljniji porast odgoda polaska u školu kod djece koja do šeste godine života ne uspiju razviti dovoljno emocionalnih, kognitivnih i socijalnih sposobnosti da bi mogla uspješno započeti osnovno školovanje.

U Gradu Zagrebu na čelu s Tomislavom Tomaševićem svjesni su problema s odgodom upisa, dok Fuchsovo ministarstvo očito ignorira sve vidljiviji nacionalni problem. Photo: Luka Batelic/PIXSELL

Broj odgoda raste u i Splitsko-dalmatinskoj županiji koju vodi HDZ-ov Blaženko Boban. Prema podacima koje je Nacionalu dostavila Marijeta Šeravić, tajnica pročelnika Upravnog odjela za prosvjetu Splitsko-dalmatinske županije Tomislava Đonlića, “primjećuje se da postupno raste broj djece s odgodom upisa u prvi razred”. U školskoj godini 2018/2019. rješenje o odgodi izdano je za 472 djece, što je bilo 9,70 posto. Godinu kasnije, 2019/2020., odgodu je dobilo nešto manje, 448 djece, odnosno 9,36 posto. U prvoj, najtežoj godini epidemije koronavirusa, 2020/2021., brojka je pala na 375 djece, odnosno 8,08 posto, a sljedeće, 2021/2022. polazak u školu odgođen je za 435 djece, odnosno 9,51 posto. Od tada brojke sustavno rastu: 2022/2023. 486 ili 11,17 posto djece, 2023/2024. 517 ili 11,29 posto, da bi u upravo završenoj školskoj godini, 2024/2025. godini, brojka skočila na 586 djece, što je čak 12,62 posto. “Odgode upisa u zadnjih sedam godina kreću se od 8,08 do 12,62 posto, što je do sada najveći udio odgođene djece. Primjećuje se da broj djece s odgodom upisa u prvi razred postupno raste”, komentar je stručnih službi Splitsko-dalmatinske županije. U odgovoru koji je od Marijete Šeravić dobio Nacional stoji kako “od ukupnog broja sve pregledane djece u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a ne samo one kojoj je polazak u školu odgođen, djeca najčešće imaju teškoće vezane za poremećaj razvoja govora i jezika. Broj djece s poremećajem razvoja govora raste jer smo prethodnih godina imali do 10-12 posto djece s takvim teškoćama”. Od djece kojima je polazak u školu odgođen, ”35,3 posto djece imaju izostanak očekivanog fiziološkog razvoja, 22,18 posto smetnje pažnje i aktivnosti a 13,3 posto specifični poremećaj razvoja motoričkih funkcija”, objasnili su za Nacional iz Upravnog odjela za prosvjetu Splitsko-dalmatinske županije, dodajući kako za sljedeću školsku godinu testiranja još nisu završena, pa još nisu prikupljeni ni konačni podaci o broju odgoda.

Iz Grada Zagreba Nacionalu su odgovorili da su ‘glavni razlozi odgode upisa u prvi razred osnovne škole zdravstveno stanje i/ili socio-emocionalna nezrelost djeteta te teškoće govorno-jezičnog razvoja’.

Navedeni podaci uklapaju se u trend povećanja broja odgoda polaska u osnovnu školu u većem broju županija, što su mediji konstatirali još prošle godine. Nacional je u proteklom broju podsjetio kako je portal dnevnik.hr prije godinu dana objavio da broj odgoda raste u Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Šibensko-kninskoj, Virovitičko-podravskoj, Zagrebačkoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U Šibensko-kninskoj, primjerice, 2023. bilo je “39 odgoda više nego 2019.”, u Virovitičko-podravskoj županiji 2018. 22, a 2023. i 2024. 67 odgoda. I u Zagrebačkoj je zabilježen rast: 2021. bilo je 355, a 2023. 394 odgode. Jelena Dadić Račić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Dubrovačko-neretvanske županije, za taj je tekst portala dnevnik.hr izjavila kako je sve više djece s teškoćama. “Mi koji radimo s djecom primjećujemo kako je sve veći udio djece s odstupanjima i teškoćama jezično govornog, socioemocionalnog i grafomotoričkog razvoja. Uz neke uzroke na koje ne možemo puno utjecati, tu su i uzroci koji leže u posve drugačijoj stimulaciji ranog razvoja kod djece u odnosu na generacije koje su odrastale u vremenu u kojem digitalizacija nije toliko oblikovala svakodnevni život djece i roditelja“, objasnila je Jelena Dadić Račić dodajući da bi tom problemu društvo trebalo posvetiti veću pažnju i pronaći nove načine preventivnog djelovanja. Veći broj odgoda polaska u školu u istom je tekstu potvrdila i Josipa Ljubanović iz udruge “Sidro – odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću”. Prema njezinom iskustvu, “djeca su danas vrlo zaigrana, lakše gube koncentraciju, kraće se zadržavaju na odabranoj aktivnosti, a vrlo rijetko završavaju aktivnost do kraja”.

Broj odgoda upisa djece raste i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koju vodi HDZ-ov Blaženko Boban. Photo: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Upozorenja su stigla i godinu ranije. U listopadu 2023., dnevnik.hr izvijestio je kako su te godine 4042 potencijalna prvašića dobila odgodu upisa u školu, a u nekim županijama ta je godina bila rekordna. Pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu Splitsko-dalmatinske županije Tomislav Đonlić za dnevnik.hr tada je rekao kako je na djelu “drastično povećanje odgoda, što sve skupa upućuje na to da imamo jedan fenomen kojim se svi skupa trebamo pozabaviti”. “Teško je govoriti o razlozima zašto je tome tako. Međutim, najčešći razlozi koji se navode u nalazima stručnih službi su psihofizička nezrelost učenika”, kazao je Đonlić. Sličnu je situaciju potvrdila i Iva Linić Kozina, edukacijska rehabilitatorica iz Osnovne škole Ivan Cankar u Zagrebu. “Ono što vidimo pri pregledu djece jest to da izostaju jezične predvještine koje su djetetu potrebne za nesmetano razvijanje čitanja i pisanja. Izostaju emocionalna i socijalna zrelost”, istaknula je Iva Linić Kozina. Katarina Pavičić Dokoza, ravnateljica poliklinike Suvag, izjavila je kako u Suvagu “sve češće primjećuju da djeca imaju teškoće s iskazivanjem svojih misli i smanjeni opseg vokabulara. Naprosto, djeca više nemaju kapacitet da se jezično izražavaju kao što su se izražavala nekada i mislim da je to jedan ozbiljan problem s kojim ćemo se trebati nositi”.

‘Pri pregledu djece primjećujemo da izostaju jezične predvještine koje su djetetu potrebne za nesmetano razvijanje čitanja i pisanja. Izostaju emocionalna i socijalna zrelost’, kažu stručnjaci.

Istodobno, Nacional je u proteklom broju otkrio kako je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih demonstriralo potpunu indolenciju prema tom problemu, ne odgovorivši na pitanja koja im je Nacional poslao još 6. svibnja. U vrijeme kada mediji sve češće upozoravaju na porast broja djece kojima zbog emocionalne, ali i kognitivne nezrelosti biva odgođen polazak u osnovnu školu, ministarstvu Radovana Fuchsa trebalo je više od tri tjedna, jedna e-mail požurnica te više telefonskih poziva da odgovori na pitanja Nacionala o tom problemu, a kad su napokon odgovorili, učinili su to jednom jedinom rečenicom kojom su, povrh svega, problem prebacili na razinu županija. Ništa se nije promijenilo ni u proteklih tjedan dana: iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih na tekst Nacionala nitko nije reagirao ni na koji način.