Nije izvjesno hoće li američka vojska ostati prisutna na Kosovu u okviru NATO-ove operacije KFOR. Tu šokantnu mogućnost otkrio je Nacionalu u nedjelju poslijepodne izvor blizak Vladi, uz ostale nepoznate detalje s prvog sastanka koji je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, kao predstavnik hrvatske vlade, održao sa službenim predstavnikom nove administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu. Radilo se o kraćem sastanku koji je Anušić održao sa zamjenikom pomoćnika američkog ministra obrane za europske i NATO-ove politike Davidom Bakerom u subotu 15. veljače.

Nakon tog sastanka, usputno predstavljenog javnosti kao “susret na margini sigurnosne konferencije”, Anušić je protokolarno izjavio kako je upravo Kosovo ključ sigurnosti na jugoistoku Europe te poručio da je američka prisutnost kroz NATO-ovu operaciju KFOR iznimno važna za stabilnost i mir Kosova.

Međutim, čini se da se iza te diplomatske formulacije nazire puno dramatičniji sadržaj razgovora koji su Anušić i Baker vodili. I to zato što je izvor blizak Ministarstvu obrane u nedjelju za Nacional izjavio da je Anušić izuzetno zabrinut zbog mogućnosti da se Amerikanci, povlačenjem svoje prisutnosti u Europi, potpuno povuku i s Kosova te kako se boji da bi problemi na jugoistoku Europe mogli eskalirati. O tomu je taj izvor za Nacional rekao:

“Ako Amerikanci odu s Kosova, ministar ne vidi ni jedan mogući scenarij osim rasplamsavanja sukoba na Kosovu, a onda je pitanje gdje to može sve završiti: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Kosovo, to onda više nitko ne može predvidjeti.”

O toj situaciji i mogućim scenarijima Anušić je moguće razgovarao i s predsjednikom Vlade Republike Kosova Albinom Kurtijem i ministrom obrane Ejupom Maqedoncijem, s kojima se također sastao tijekom Münchenske sigurnosne konferencije.

“Razgovarali su o sigurnosnoj situaciji na Kosovu i jugoistoku Europe”, općenito se samo navodi u priopćenju MORH-a. Jedno od ključnih pitanja koja su se otvorila nakon Trumpova dolaska na vlast i njegovih šokantnih političkih najava, bilo je kako predstavnici američke administracije i dužnosnici gledaju na to, je li takva Trumpova politika uistinu i njihovo opredjeljenje te je li se netko u stanju tome oduprijeti. Nacionalov izvor blizak MORH-u tvrdi:

“Za sada nema otpora, ali siguran sam da kako vrijeme bude išlo, pljuštat će ostavke u američkoj administraciji zbog takvih poteza. Siguran sam u to. Bit će veliki pritisak. Jer, pazite, Trump poručuje da će preseliti Palestince i tamo napraviti rivijeru, čovjek želi uzeti Grenland, želi Panamski kanal… Pa kakve su to izjave, što je to? Obećavao si mir, a praviš kaos. Ukrajinu ostavljaš na cjedilu. Tri godine si im držao leđa, a sad odjednom to ništa ne vrijedi, već bi da sve što je Rusija uzela, to i zadrži plus još neki dodatni teritorij. Pa ne ide to tako, ljudi moji. Možete vi biti jaki koliko hoćete, i nacistička Njemačka je bila jaka u Drugom svjetskom ratu, trebalo je četiri, pet godina da se sve posloži, da se organizira i da se na kraju stvari dovedu onako kako treba, pa će tako biti i u Ukrajini, koja je nakon tri godine ratovanja već stekla iskustva, znanja, ali i logistiku.”

Nakon što je premijer Andrej Plenković na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu poručio da su mirovni pregovori bez sudjelovanja Ukrajine “no go”, a bez prisustva Europe potpuno politički neprihvatljivi, Nacional je doznao i ostale detalje o tome kako je hrvatska delegacija, u kojoj su bili i ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić i načelnik Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Tihomir Kundid, doživjela drastičan američki zaokret prema ukrajinskom pitanju te kako bi se, prema njihovom viđenju, u toj situaciji trebala postaviti Europska unija.

Glavni je zaključak hrvatske delegacije da će Europska unija morati zauzeti odlučan stav prema administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji, kako oni smatraju, de facto iz pregovora o primirju želi isključiti i Ukrajinu i vrh europske politike – jer će u protivnom Europska unija kapitulirati te će se dovesti u pitanje samo njezino postojanje, pa i sama ideja i koncept.