Prošle subote na marginama pogreba pape Franje, u Vatikanu su se sastali američki predsjednik Donald Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Dvojica su predsjednika razgovarali petnaestak minuta, a kako je poslije toga rečeno, govorili su i o poluotoku Krimu koji je 2014. godine pripojila Ruska Federacija.
Nakon subotnjeg sastanka u Vatikanu, Trump je izjavio kako vjeruje da je Zelenski sada ipak spreman “predati Krim Rusiji” kao dio mirovnih pregovora.
Kolike su šanse i pod kojim uvjetima da se Ukrajina odrekne Krima, N1 je pitao stručnjaka za vanjsku politiku i nekadašnjeg hrvatskog veleposlanika u Ruskoj Federaciji Božu Kovačevića.
“Moglo bi se reći da je predsjednik Zelenski prihvatio ono što se općenito smatra nepobitnom činjenicom, a to je da Ukrajina ne može vojnom silom osvojiti Krim, kao stanje stvari i nešto s čime se treba pomiriti”, kazao je Kovačević.
On smatra da je Zelenski time učinio korak ususret Trumpu, koji pošto-poto želi postići mirovni sporazum Rusije i Ukrajine.
“Formalno-pravno, od Ukrajine se i ne očekuje da prihvati Krim. S druge strane, činjenica da su Trump i Zelenski u smirenom tonu razgovarali i da Vladimir Putin ozbiljno ispituje granice Trumpova strpljenja, može biti najava ublažavanja dosadašnjeg trenda razvoja događaja prema kojem je sve išlo onako kako Rusija hoće”, dodao je Kovačević.
Situacija je sada manje nepovoljna po Ukrajinu
Drugim riječima, situacija se sada čini manje nepovoljnom po Ukrajinu.
“Ako ruska strana nastavi sa svojim ciničnim ponašanjem koje s jedne strane potpuno obezvrjeđuje Ukrajinu i tretira je kao osuđenika na kapitulaciju, a s druge ignorira objavljene američke prijedloge, dakle ako Putin nastavi ignorirati ne samo Ukrajinu nego i Ameriku, Trump bi doista mogao razmisliti o svom pristupu Rusiji koji je dosad bio krajnje benevolentan”, smatra Kovačević.
Ipak, ističe kako zasad s američke strane nema novosti u odnosu na ono najbitnije.
IRONIČNO Zelenski: ‘Svi bi trebali pristati na trodnevno primirje da bi Putin organizirao paradu’
“Amerika je prihvatila ruski zahtjev da Ukrajina ne može u NATO. Također, spremna je postići mirovni sporazum pod pretpostavkom da dosad okupirani teritoriji Ukrajine formalno-pravno budu dio Ukrajine, ali da faktički ostanu pod kontrolom Rusije. Koliko razumijem, Amerika nije odustala od toga. Pretpostavljam da Trump nije spreman odustati od sporazuma o korištenju rijetkih minerala u Ukrajini. Ali ako Amerika odustane od medijacije, pretpostavljam da bi to rezultiralo spremnošću Amerike da Ukrajini prodaje neograničenu količinu oružja bez ikakvih ograničenja u pogledu moguće upotrebe tog oružja.”
“Ako Ukrajina nastavi dobivati američko oružje…”
To bi, dodao je Kovačević, moglo predstavljati problem za Rusiju jer Ukrajina već sada pogađa ciljeve duboko unutar ruskog teritorija.
“Ukidanjem dosad postojećih restrikcija, ta bi sposobnost Ukrajine mogla postati još veća i rezultirati političkom nestabilnošću u Rusiji. Ruska javnost očekuje da će napokon biti sklopljen neki mirovni sporazum. A ako se utvrdi da je Putin, zbog ciničnog odnosa prema Ukrajini i nedovoljnog uvažavanja Trumpovih nastojanja, odgovoran što mira nema, to bi moglo destabilizirati i njegovu političku poziciju. Zasad se Putin ponaša vrlo samouvjereno, ali čini mi se da je to većim dijelom poza nego izraz njegove spoznaje da je Rusija nadmoćna i da može s lakoćom pobijediti Ukrajinu”, zaključio jeza N1.
Komentari