Vojni analitičar Marinko Ogorec komentirao je jučerašnji susret Vladimira Putina i Donalda Trumpa.

Prema riječima vojnog analitičara, “spektakularne zaključke nije ni trebalo očekivati”. Kako je naglasio, najznačajnije je bilo to što je summit uopće održan te način na koji je protekao. “Što se tiče zaključaka, mislim da je dogovoreno puno toga, ali to nije prezentirano međunarodnoj javnosti”, rekao je Ogorec za HRT.

Dodao je kako “vidimo da postoji značajna nota njihove usuglašenosti po brojnim pitanjima”. Istaknuo je da se razgovaralo ne samo o Ukrajini, već i o širokom spektru bilateralnih odnosa. “Vjerujem da je zaključeno puno toga, a nastavak slijedi”, poručio je.

‘Bilo bi preoptimistično vjerovati da bi jedan sastanak mogao riješiti sve probleme na istoku Europe’

Prema njegovom mišljenju, prekid vatre nije se mogao realno očekivati. “Bilo bi preoptimistično vjerovati da bi jedan sastanak mogao riješiti sve probleme na istoku Europe. Bio je to važan susret s dobrom dinamikom, ali očekivanja da će donijeti sveobuhvatno rješenje bila su nerealna”, objasnio je.

Naglasio je da su SAD i Rusija za istim stolom kako bi razgovarali o bilateralnim odnosima i problemima. “Nemojmo zaboraviti, dok je trajala Bidenova administracija, praktički nije bilo komunikacije. Sada pokušavaju definirati svoje interesne prostore i područja na globalnom planu”, rekao je.

VELIKO NIŠTA Sastanak Trumpa i Putina završio bez konkretnih prijedloga kako prekinuti rat

Ogorec je upozorio i da su obje strane suzdržane u izjavama nakon summita, što, prema njegovoj procjeni, može upućivati na to da su postigli određene dogovore. “Naravno, tu je još i pitanje treće strane, a to je Ukrajina“, dodao je.

‘Trump iskreno želi mir u Ukrajini’

Govoreći o početnim pozicijama dviju strana, Ogorec je ocijenio kako se one nisu promijenile. “Rusija i dalje vodi svoju konzistentnu politiku. Putin smatra Ukrajinu ključnim interesnim prostorom Ruske Federacije i želi da ondje i ostane. Zbog toga im je neprihvatljivo članstvo Ukrajine u NATO-u ili bilo kakvo približavanje Zapadu”, izjavio je.

Trump, s druge strane, “stvarno želi mir i trudi se da bi doveo do mira”. Ogorec je dodao kako se može postaviti pitanje je li njegova motivacija i želja da dobije Nobelovu nagradu, ali naglasio da “u svakom slučaju – iskreno želi mir u Ukrajini”.

ZELENSKI: Sastanak Trumpa i Putina mora otvoriti put pravednom miru u Ukrajini

Istaknuo je i da je Rusiji važno vratiti se na međunarodnu scenu, odnosno ublažiti ili ukinuti sankcije, pri čemu Moskva vidi SAD kao ključnog posrednika. Naglasio je i kako se ruski interes u Donbasu ne svodi samo na teritorijalne pretenzije, već i na kontrolu nad eksploatacijom rijetkih ruda. “Donbas je izuzetno važan jer je ondje živjela značajna ruska manjina. Osim toga, riječ je o prostoru bogatom rudama potrebnim cijelom svijetu. Rusija želi nadzirati eksploataciju tog prostora”, rekao je.

Ogorec je podsjetio i da se Putin oslanja na povijesne reference. “U onom intervjuu s Tuckerom Carlsonom, rekao je: ‘sve što je bilo istočno od Dnjepra, bilo je Rusija, a sve što je bilo zapadno – bilo je poljsko'”, citirao je ruskog predsjednika.

O Lavrovu i majici s natpisom ‘SSSR’

Komentirao je i pojavljivanje Sergeja Lavrova s majicom na kojoj je pisalo “SSSR”. “Kada iskusni diplomat poput Lavrova napravi takav potez, to je zasigurno poruka. Naravno, to nije znak da žele obnovu SSSR-a.

Svima je jasno da povratka na staro neće biti, ali da se stvaraju nove paradigme i strukture u kojima bi Rusija imala ulogu sličnu onoj iz sovjetskog vremena – to vjerojatno ‘da'”, ocijenio je.

ZADNJI KRIK MODE Lavrov se pojavio na Aljasci u majici “na SSSR”

‘Summit Trump-Putin početak globalnog sigurnosnog preslagivanja, EU je beznačajna’

Ogorec je zaključio da je summit početak “sigurnosnog preslagivanja na globalnoj sceni”. “Ovo je bio početak sigurnosnog preslagivanja na globalnoj sceni, EU tu ima potpuno marginalnu i beznačajnu ulogu. Potisnuta je s globalne scene, a za to su krivi europski političari. Za njih će mjesta biti tek u sekundarnom segmentu međunarodnih odnosa“, rekao je.

Kao ključne aktere naveo je SAD, Kinu, Rusiju i Indiju, a u tom procesu važnu ulogu imat će i regionalne sile poput Irana i Izraela. “Što se NATO-a tiče, riječ je o strukturi koju je stvorio SAD kao branu Staljinovu ekspanzionizmu. Tada je imao važnu ulogu. Danas je situacija takva da SAD-u NATO više nije potreban”, rekao je Ogorec.

PORUKA PUTINU Melania Trump je ruskom predsjedniku poslala pismo o otetoj ukrajinskoj djeci

Govoreći o mogućim ustupcima koji bi se mogli tražiti od Ukrajine, naveo je da bi najbolji scenarij za Kijev bio zamrzavanje sukoba. “Drugim riječima, okupirani teritorij ostaje administrativno dio Ukrajine, ali pod kontrolom Rusije”, pojasnio je.

Dodao je da postoji i mogućnost povlačenja Ukrajine iz dijela Donbasa, dok bi određeni dijelovi Zaporižja i Hersona mogli ostati pod ukrajinskom kontrolom. “Rusija polazi od stajališta da daje ukrajinski teritorij za ukrajinski teritorij”, zaključio je Ogorec za HRT.