Američki dnevnik new York Times u nedjelju je objavio analizu koncerata Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu i Sinju, naglasivši da postoji nova generacija obožavatelja Thompsona, koji koristi pozdrav i nacionalističku retoriku kako bi se predstavio kao čuvar hrvatske baštine.

“Stotine dronova osvijetlilo je noćno nebo u obliku Djevice Marije, anđela i križa dok je pjevač Marko Perković šetao pozornicom. Pirotehnika je slala plamen i vatromet u nebo. Zatim je uvod njegove najpoznatije pjesme, pun distorzije, započeo svoj crescendo. Gomila je urlala, baklje su eksplodirale. Thompson je predvodio svoje obožavatelje u ratnom pozdravu koji je u znak poziva i odgovora upriličio hrvatskoj fašističkoj vladi tijekom Drugog svjetskog rata, režimu toliko brutalnom da je šokirao čak i njezine nacističke saveznike. “Za dom!”, vikao je. “Spremni!”, odgovorila je gomila”, piše New York Times.

Ističu dalje da 58-godišnji Thompson, pjevač i veteran, tri desetljeća koristi nacionalističku retoriku u svojim pjesmama kako bi sebe i obožavatelje prikazao kao nepopustljive čuvare hrvatske baštine.

“Sad privlači najbrojniju publiku u svojoj karijeri, nedavno nastupivši pred, prema riječima organizatora, 500.000 ljudi 5. srpnja u Zagrebu. Na tom koncertu i na onom mjesec dana kasnije u Sinju mnogi Thompsonovi obožavatelji nosili su crne beretke i majice koje su podsjećale na paravojne uniforme ustaša, fašističke skupine koja je vodila Nezavisnu Državu Hrvatsku, marionetsku državu Njemačku formiranu tijekom Drugog svjetskog rata. Neke su majice bile ukrašene riječima ustaškog ratnog pozdrava”, dodaje NYT.

FOTO: PIXSELL

Objašnjavaju da je brutalnost ustaškog režima bila toliko ekstremna da je i jedan visoki nacistički zapovjednik u Hrvatskoj izjavio kako su ustaše poludjele svjedočeći masovnim ubojstvima, mučenjima i silovanjima. Povjesničari procjenjuju da je režim odnio stotine tisuća života, najviše Srba, ali i Židova, Roma te političkih protivnika.

Nakon Thompsonovog nastupa u Zagrebu, Europska komisija objavila je izjavu u kojoj osuđuje ‘svaki izraz fašizma koji nas podsjeća na najmračnija razdoblja europske povijesti’. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić osudio je koncert zbog promicanja ‘neonacističkih vrijednosti’.

Čini se da su se mnogi Thompsonovi obožavatelji, piše NYT, uhvatili za idealiziranu viziju Hrvatske koju on izražava u svojim pjesmama kao protutežu tinjajućem nezadovoljstvu koje je uobičajeno u zemlji, posebno među mladima.

Mladi ljudi u velikom broju napuštaju Hrvatsku otkako se zemlja pridružila Europskoj uniji 2013. godine. Od 2011. do 2021. godine broj stanovnika pao je za 10 posto jer su ljudi tražili veće plaće negdje drugdje, bježeći iz zemlje koju mnogi smatraju politički disfunkcionalnom i korumpiranom, kažu istraživači.

Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Sveučilištu u Zagrebu, rekao je da je u Thompsonovoj slici postojao i element ‘zabranjenog voća’ koji je privukao obožavatelje. “Thompson je desetljećima bio vrlo kontroverzna figura i, kako to obično biva, posebno među mladima, ali ne samo njima, ono što je zabranjeno postaje posebno intrigantno i zanimljivo“, rekao je.

Na koncertu u Sinju, gdje se, prema riječima organizatora, okupilo 150.000 ljudi, Thompson je koristio jezik žrtve kako bi ovjekovječio narativ koji traje cijelu njegovu karijeru, a koji njega i njegove obožavatelje prikazuje kao borce protiv cenzora koji pokušavaju zabraniti izraze nacionalnog ponosa.

“Nakon što se fašistička država raspala i njezin teritorij postao dio Jugoslavije, svi simboli, slogani i pjesme iz ustaškog doba bili su zabranjeni. Prekršitelji suočili su se s uhićenjem ili zatvorom. Mnogi Hrvati, uključujući Thompsona, smatraju da su ta ograničenja služila i za potiskivanje njihovog identiteta.

“Napadali su nas, progonili, a drugi su nam pokušavali nametnuti nešto što nismo”, rekao je Thompson s pozornice.

Igor Kralj/PIXSELL

Iako je popularan desetljećima, njegova privlačnost porasla je posljednjih godina. Njegove pjesme postale su glavna tema na domoljubnim događajima i proslavama u Hrvatskoj, a najznačajnije su bile proslave drugog mjesta Hrvatske na Svjetskom prvenstvu 2018. Za navijače, Thompson je herojski simbol hrvatskog identiteta, navodi NYT.

“On je jedini koji ostaje vjeran domovini”, rekao je Marin Bilandžija, koji je gledao koncert u Sinju sa suprugom i dvoje od troje djece. Za kritičare Thompson je provokator i nacionalist koji prodaje ploče dezinficirajući ikonu fotografijama fašističke prošlosti Hrvatske i korištenjem katoličkih simbola koje mnogi Hrvati smatraju ključnim dijelom svog identiteta. Također su zabrinuti da je njegova popularnost znak pomaka udesno u Hrvatskoj, gdje se mnogi mladi osjećaju razočarani mainstream politikom.

No, i mainstream hrvatski političari iskoristili su Thompsonovu popularnost. Premijer Andrej Plenković i njegova djeca fotografirani su s Thompsonom prije zagrebačkog koncerta, dok je ministar obrane Ivan Anušić priznao da je na koncertu sudjelovao u izvikivanju pozdrava.

‘Ovo je sloboda’

Thomspon se, objašpnjava NYT, proslavio 1991. godine s pjesmom ‘Bojna Čavoglave’, napisanom dok se kao vojnik borio za neovisnost Hrvatske nakon raspada Jugoslavije. Obično započinje pjesmu pozivom i odgovorom koji je koristio na sinjskom koncertu – ustaškim ratnim pozdravom.

Pjesma govori o sukobu 1991. godine između srpskih pobunjenika i seljana u njegovom rodnom gradu Čavoglavama. Thompson je uzeo ratni nadimak po zastarjeloj strojnici koju je u njoj koristio. Popularnost pjesme transformirala je Thompsona vojnika u Thompsona pjevača.

Pjesma, koja veliča slabo naoružane hrvatske snage na prvoj crti bojišnice, postala je nacionalistički hvalospjev za Hrvate dok su se borili za neovisnost, a kasnije i nakon što je zemlja priznata 1992. godine.

Matija Habljak/PIXSELL

Pjevač je branio svoju upotrebu pozdrava koji otvara pjesmu, pozivajući se na presudu hrvatskog suda da to ne predstavlja govor mržnje ako se koristi u spomen na rat 1990-ih, kako on kaže. Umjesto toga, raspravu je uokvirio kao obranu slobode izražavanja.

“Ovo je sloboda. Sloboda u kojoj možemo izraziti svoje stavove i misli. Sloboda za koju su naši veterani ginuli. Oni koji žive u našoj domovini moraju poštovati hrvatske veterane i njihove simbole”, rekao je Thompson u Sinju.

Dva njegova druga najveća hita obilježavaju vojnu operaciju iz 1995. godine u kojoj su srpske snage potisnute s teritorija današnje Hrvatske, s populacijom od 3,8 milijuna stanovnika.

Hrvatska je ovog ljeta proslavila 30. godišnjicu te operacije, koju Hrvati smatraju demonstracijom svoje vojne domišljatosti i hrabrosti, ali skupine za ljudska prava i Srbija nazivaju je etničkim čišćenjem. Dvojica od trojice generala koji su planirali operaciju osuđeni su za ratne zločine od strane Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, da bi odluke bile poništene.

Mnogi obožavatelji kažu da ne vide o čemu se toliko priča oko Thompsona.

“Hrvatska voli sve. Volimo Srbe. Volimo Bosance”, rekao je Davor Perkov, ratni veteran koji je gledao koncert u Sinju. Odbacio je ideju da su aluzije i simboli koje je Thompson koristio u svojim pjesmama fašistički, rekavši da su se njihova značenja promijenila 1990-ih, kad se ‘goloruk’ borio protiv srpskih snaga.

“Današnja djeca više se neće morati boriti. Mi smo se pobrinuli za to”, rekao je.

Thompsonova glazba govori o toj dvojnosti u hrvatskoj prirodi.

“Mi smo kao ježevi. Pogledajte nas u lice i rastopit ćete se, ali napadnite nas i otkrit ćete da imamo oštre bodlje”, zaključio je.