Andrij Sadovij, gradonačelnik ukrajinskog Lavova koji se zbog brojnih izbjeglica pretvorio u svojevrsno humanitarno središte, boravio je u Puli i s gradonačelnikom Filipom Zoričićem u centru grada otvorio park nazvan po njegovu gradu.

Prošle srijede Andrij Sadovij, 57-godišnji gradonačelnik Lavova, u uzvratnom posjetu gradonačelniku Pule Filipu Zoričiću u centru Pule otvorio je park pod nazivom njegova grada Lavova, ukazujući na njegov simbolički značaj. Na svečanosti su sudjelovali i Darko Nekić, državni tajnik Ministarstva branitelja, i brojni predstavnici diplomatskog zbora u Hrvatskoj. Tako su u znak potpore Ukrajini u Pulu tim povodom došli i veleposlanici Litve, Slovačke, Češke, Grčke, Finske, Nizozemske i Velike Britanije, zamjenici šefova diplomatskih misija iz Švedske, Danske i Slovenije i neki od počasnih konzula spomenutih zemalja koji pokrivaju Istru i Pulu.

Dan uoči ove manifestacije na kojoj su bili i novinari Nacionala, na sastanku s pulskim gradonačelnikom Zoričićem ukrajinska delegacija najavila je i međunarodnu konferenciju “Unbroken & Justice” koja će se u lipnju održati u Ukrajini. Na tom je sastanku sudjelovala i Ksenija Černe, prorektorica za nastavu pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, a osim o znanstvenoj suradnji razgovaralo se i o mogućnostima korištenja rehabilitacijskih programa za ukrajinske ratne veterane i suradnji ukrajinskih veteranskih udruga s braniteljskim udrugama u Hrvatskoj.

Gradonačelnik Sadovij počeo je karijeru kao inženjer elektrotehnike u ukrajinskoj tvornici Lvivprylad, od 1992. do 1995. bio je zamjenik direktora podružnice Fonda za socijalnu prilagodbu mladih u Lavovu pod pokroviteljstvom ministarskog kabineta Ukrajine, a potom je bio i direktor upravnog odbora Fonda za razvoj okruga Lavov i direktor Lavovskog razvojnog instituta koji objavljuje časopis Misto. Od 2002. bio je čelnik upravnog odbora dioničke radiotelevizijske tvrtke TRK Lux, a od 2005. vodio je nevladinu organizaciju Self Reliance koja je kasnije registrirana kao konzervativna stranka demokršćanske orijentacije.

U razgovoru za Nacional govorio je o ratnoj situaciji u Ukrajini i naglasio da je kroz njegov grad prošlo pet milijuna izbjeglica, od kojih se 150.000 zadržalo u gradu pa je tako Lavov postao milijunski grad u Ukrajini, što prije toga nije bio. Iako je stotinama kilometara udaljen od bojišnice, pa su se zbog toga jedno vrijeme na početku ruske invazije 2022. u Lavov privremeno smjestila i brojna diplomatska predstavništva, ni taj grad nije ostao pošteđen ruskih napada projektilima i dronovima, a zadnji veliki napad zabilježen je u rujnu prošle godine, kada je bilo oštećeno 189 zgrada, a poginulo osmero civila.

‘Znam da je Hrvatska prošla kroz vrlo teška vremena, a kroz takva teška vremena danas prolazi Ukrajina. Borili smo se za neovisnost, vi devedesetih godina, a mi danas. Zato se dobro razumijemo’

NACIONAL: U Puli ste otvorili park s imenom grada Lavova. Postavljena je i izložba o stradanjima Ukrajine. Hoće li vaš posjet i dolazak brojnih europskih diplomatskih predstavnika uvjeriti Europsku uniju da snažnije podrži Ukrajinu?

Hvala što u Hrvatskoj podržavate Ukrajinu i ukrajinski narod. Moj grad je danas veliko humanitarno središte. Kroz njega je prošlo pet milijuna interno raseljenih Ukrajinaca, a naše bolnice brinule su se o 90 tisuća ranjenika. Ideja o socijalizaciji ukrajinskih veterana s hrvatskim braniteljskim udrugama jako je dobra, pa smo u okviru te suradnje imali i opciju o njihovu organiziranom ronjenju u Hrvatskoj. To je važan element za oporavak naših veterana, a taj program moguće je realizirati i u Puli. Pula je poznati povijesni grad na moru i ovaj park će imati veliki simboličan značaj ne samo za suradnju Pule i Lavova, nego i za suradnju Hrvata i Ukrajinaca. Poznajem povijest i znam da je Hrvatska prošla kroz vrlo teška vremena, a kroz takva teška vremena danas prolazi Ukrajina. Imamo vrlo sličnu situaciju kao što ste vi u Hrvatskoj imali devedesetih godina. Borili smo se za neovisnost. Svojedobno hrvatski narod, a danas ukrajinski narod. Zato se dobro razumijemo.

NACIONAL: Kako je počela suradnja s gradonačelnikom Zoričićem i u čemu se očitovala?

U Lavovu sam 2023. ugostio gradonačelnika Zoričića. Sudjelovao je na svečanosti povodom Dana Europe koji obilježavamo i mi u Ukrajini iako nismo članica Europske unije. Isto tako, ako usporedite zgrade i arhitekturu u Hrvatskoj i Ukrajini, onda možete vidjeti velike sličnosti. Hrana u Ukrajini i Hrvatskoj također je vrlo slična. Nekada smo bili i dio Austro-Ugarske. Iz tog doba Pula i Lavov, krajnje točke tog carstva na istoku i zapadu, imali su i vrlo sličnu prošlost, a i tada smo gradili našu budućnost. Ovaj park koji smo otvorili u centru Pule također je dio naše budućnosti. U ime te budućnosti ja sam optimist. Zato sam i došao.

NACIONAL: Vrlo važan element ukrajinske obrane od ruskih raketnih napada i napada dronovima je i osam američkih obrambenih sustava Patriot. Možete li se Patriotima kvalitetno obraniti?

Trebalo bi nam više takvog oružja i boljih sustava. Ono s čime raspolažemo nije dovoljno. Treba nam još 20 Patriota raspoređenih po cijeloj Ukrajini. Rusija ima 10 puta više sličnih sustava, a to je onda i njena velika prednost. Rusija ima i snažnu vojnu industriju. Ukrajina ima proizvodnju za vojsku, ali još uvijek nedovoljnu. Nedovoljnu proizvodnju ima i Europska unija. Te tvornice u Ukrajini nalaze se na tajnim lokacijama, što je i razumljivo, jer Rusija svakodnevno lansira projektile i dronove. Oštećuje važnu infrastrukturu i u mom gradu. Također imamo mnogo privremeno raseljenih Ukrajinaca, njih 150 tisuća, pa s njima danas Lavov ima milijun stanovnika.

Andrij Sadovij, gradonačelnik Lavova, u posjetu gradonačelniku Pule Filipu Zoričiću u centru Pule otvorio je park pod nazivom njegova grada Lavova, ukazujući na njegov simbolički značaj | Foto: Sasa Zinaja/NFoto

NACIONAL: Dmitrij Medvedev, bivši ruski premijer, ponovo je zaprijetio upotrebom nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini. Je li unatoč tim najavama moguće na liniji razdvajanja ruskih i ukrajinskih postrojbi zamrznuti sukob i početi pregovore o miru? Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da bi u tim pregovorima Rusiji mogao ostati Krim zbog Sevastopolja, crnomorske luke u kojoj je smještena ruska ratna mornarica.

Za mene je Krim ukrajinski teritorij, kako danas tako i sutra. Rusi su okupirali teritorije Donbasa, Krima, Luganska i Zaporižja. Je li ih moguće vratiti u Ukrajinu? Možda ih nije moguće vratiti sutra, ali će to biti moguće za pet ili deset godina. Krim je moje omiljeno mjesto u Ukrajini. Optimist sam i govorim: nikad ne odustaj.

NACIONAL: Trump, mirovni posrednik u ratu u Ukrajini, rekao je da Krim može ostati u Rusiji.

Rusija je okupirala Ukrajinu. To je trenutna situacija. S našim partnerima možemo promijeniti situaciju i da Krim nakon rata ostane u Ukrajini. To je moguće, zašto ne?

NACIONAL: Lavov je daleko od bojišnice, smješten je na zapadu Ukrajine i samo je 80 kilometara udaljen od granice s Poljskom. Na početku ruske invazije veliki broj diplomatskih predstavništva privremeno je preselio svoja predstavništva u Lavov. Jeste li na zapadu Ukrajine sigurniji od ruskih napada projektilima od nekih drugih gradova?

Sigurniji smo od drugih ukrajinskih gradova, ali Rusija s vremena na vrijeme lansira rakete i dronove i na naš grad da bi nam stvorila osjećaj nesigurnosti. Tijekom posljednjeg velikog ruskog napada u rujnu prošle godine bilo je oštećeno 189 zgrada. Od toga teško je stradalo 20 zgrada, a ubijeno je i osam civila uključujući i mladu obitelj, majku i tri njene kćeri. Bio je to vrlo težak trenutak za Lavov, a dogodio se u povijesnom središtu grada. Kada je izbio rat u Hrvatskoj, bio sam jako mlad, ali znam da je Hrvatska tada cijelom svijetu pokazala i dokazala da je u stanju pružiti vrlo snažan otpor, pa je danas dobar primjer Ukrajini za njenu budućnost. Iako je dio njenog teritorija okupirala Rusija. Snažan otpor ruskoj invaziji vrlo je važan za zaštitu ukrajinske neovisnosti i zaštitu demokracije u ovom dijelu Europe.

NACIONAL: Ruska invazija na Ukrajinu započela je 24. veljače 2022. Prošlo je više od tri godine, a Rusi danas kontroliraju više od 20% ukrajinskog teritorija na jugoistoku zemlje. Je li u takvim okolnostima realno očekivati postizanje mirovnog sporazuma s Ruskom Federacijom, uz posredovanje američkog predsjednika Trumpa? Zašto to još nije moguće?

Mnogi ljudi u Ukrajini i svijetu očekuju vrlo snažan stav predsjednika Trumpa. Američka politika danas je kao vrtuljak. Vrlo je teško predvidjeti sljedeći korak Trumpove administracije, ali ja sam optimist. Rusija je oduvijek bila i bit će svojevrsna prijetnja za Ukrajinu, pa i za Hrvatsku i sve demokratske zemlje. Rusija razumije samo silu i moć oružja. Moramo povećati našu vojnu proizvodnju i naš vojni potencijal. Samo je ta opcija moguća za našu budućnost. Razmišljam o budućnosti, a kroz povijest je poznato da je Rusija oduvijek željela kontrolirati Ukrajinu. Nije samo riječ o ovom ratu koji traje različitim intenzitetom već 11 godina, a počeo je 2014., kada je anektiran Krim. Invazija 2022. bila je za Ruse samo logičan nastavak tog rata. Rusija smatra da Ukrajina i Ukrajinci nisu nacija i želi uništiti i ukrajinsku neovisnost. To je vrijeme u kojem Ukrajinci moraju preživjeti.

‘Sa SAD-om smo jači, a sporazum o eksploataciji minerala vrlo je zanimljiv ako Amerika u eksploataciju tih minerala uloži milijarde dolara u sljedećih deset godina, što je najavila’

NACIONAL: Ako nije postignuto primirje uz posredovanje američkog predsjednika, u čemu je bio smisao poteza predsjednika Volodimir Zelenskog da je pristao na sporazum s Trumpom o eksploataciji važnih minerala i ruda u Ukrajini? One su najvećim dijelom u okupiranom dijelu Ukrajine, u Donbasu. Iako je američki predsjednik u izbornoj kampanji najavio da će zaustaviti rat u Ukrajini, sada najavljuje i moguće povlačenje iz pregovora o miru.

Sa SAD-om smo jači, a sporazum o eksploataciji minerala vrlo je zanimljiv ako Amerika u eksploataciju tih minerala uloži milijarde dolara u sljedećih deset godina, što je najavila. To je velika investicija koja će svima donijeti profit. Bez Amerike to ne bismo mogli, a s Amerikom smo jači. Ovo je važna tema i za ukrajinsku budućnost.

NACIONAL: Kako objašnjavate to da američkom predsjedniku nije uspjelo u 24 sata zaustaviti rat u Ukrajini, što je obećavao u predizbornoj kampanji, a zbog čega je i inzistirao na sporazumu o eksploataciji minerala?

Znate da predizborno obećanje nije i ozbiljno obećanje. Mislim da Trump danas bolje razumije situaciju u Ukrajini, ali to pitanje nije za mene.

NACIONAL: Ruska strana uporno propituje legitimnost predsjednika Zelenskog jer više od četiri godine u Ukrajini nisu održani predsjednički ni parlamentarni izbori. U jednom trenutku i američki predsjednik Trump, glavni posrednik u pregovorima s Rusijom, priklonio se tezi da Ukrajina treba raspisati izbore. Jesu li mogući parlamentarni ili predsjednički izbori u ratnim okolnostima?

Normalno da izbori u trenutnoj situaciji nisu mogući. Prema svim zakonima zdrave logike, izbori se u uvjetima rata nikada ne raspisuju, pa nije realno da se to dogodi i u Ukrajini.

NACIONAL: Bi li bilo moguće raspisati izbore u uvjetima funkcionalnog primirja Rusije i Ukrajine, odnosno kada bi se zaustavili svi sukobi, a prije potpisivanja mirovnog sporazuma?

To je dobro pitanje. U uvjetima mirovnog sporazuma bilo bi normalno očekivati raspisivanje izbora. U slučaju kvalitetnog primirja i dugotrajnog prekida vatre, to bi možda bilo moguće, ali u aktualnoj situaciji to je nemoguće.

‘Pula je poznati povijesni grad na moru i ovaj park će imati veliki simboličan značaj ne samo za suradnju Pule i Lavova, nego i za suradnju Hrvata i Ukrajinaca’, rekao je gradonačelnik Sadovij | Foto: Sasa Zinaja/NFoto

NACIONAL: Izjavili ste da se u Ukrajini brani Europa. Kako gledate na pomoć koja vam stiže iz Europske unije?

Iz Europske unije dolazi ogromna financijska potpora Ukrajini. Kad je riječ o vojnoj industriji, vojne tvrtke u EU-u moraju povećati proizvodnju. Ali ključni problem u tome je što Rusija stalno povećava vojnu proizvodnju, a ima i dobre veze s Kinom i Sjevernom Korejom. Tako su i vojnici iz Sjeverne Koreje došli u Ukrajinu s ruskim vojnicima.

NACIONAL: Zbog kontinuiranih ruskih napada na ukrajinsku infrastrukturu, kako ste osigurali snabdijevanje vodom, grijanjem, strujom i hranom vašim sugrađanima?

Moramo imati alternativu za opskrbu vodom, grijanjem i strujom. Zato smo kupili mnogo generatora na dizel. Dobro smo otporni na sve ugroze. Moramo preživjeti i u ratnoj situaciji.

NACIONAL: Koliko je zbog rata u Ukrajini ne samo za Europu, nego i za svijet opasna nuklearna elektrana Zaporižje na Dnjepru. To je najveća nuklearka u Europi, a sjećamo se koliku je paniku u travnju 1986. izazvao incident u drugoj, znatno manjoj ukrajinskoj nuklearki u Černobilu, kada je iz nje nekontrolirano curio radioaktivni materijal, a zračenje se proširilo diljem svijeta.

Vrlo pametno pitanje. Nakon Černobila, voditi rat u blizini nuklearne elektrane Zaporižje najluđa je stvar koja se može dogoditi. Tamo je najveća nuklearna elektrana u Europi. Zbog toga bismo možda s američkim predsjednikom Trumpom mogli zaposjesti Zaporišku regiju i vratiti ovu nuklearnu elektranu Ukrajini. Vrlo je važna za energetsku budućnost Ukrajine, ali i za europsku energetsku budućnost.