Anita Babačić Ajduk na čelu je Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije već sedamnaest godina, a govori o kompleksnom projektu obnove tvrđave sv. Nikole, morske čuvarice Šibenika sagrađene u 16. stoljeću na otočiću Ljuljevcu, vrijednom više od 20 milijuna eura

Šibenik želi što prije obnoviti svoju četvrtu tvrđavu kako bi, nadaju se, postala svjetskom turističkom atrakcijom. Obnova tvrđave sv. Nikole, morske čuvarice Šibenika sagrađene u 16. stoljeću na otočiću Ljuljevcu, koštat će više od 20 milijuna eura. S već izgrađenim Posjetiteljskim centrom u uvali Minerska, šetnicom duž kanala sv. Ante i potpuno spremnom dokumentacijom, u Javnoj ustanovi Priroda Šibensko-kninske županije nestrpljivo čekaju novu financijsku omotnicu i raspisivanje niza natječaja kako bi novcem iz europskih fondova započeli obnovu tvrđave sv. Nikole. Kada je, uz katedralu sv. Jakova, i tvrđava sv. Nikole 2017. godine uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine, Šibenik je postao jedini hrvatski grad koji na toj listi ima dva spomenika kulture.

Anita Babačić Ajduk na čelu je Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije već sedamnaest godina. Realizirala je veliki broj projekata u biološki raznovrsnom području, ali obnovu tvrđave sv. Nikole i njeno ponovno povezivanje s kopnom smatra životnim zadatkom svoje karijere. „Znam da nas čeka velik i kompleksan posao jer obnovu provodimo u zaštićenom krajoliku kanala sv. Ante, ali sigurna sam da ćemo dobiti atraktivnu destinaciju koju će mnogi poželjeti posjetiti“, istaknula je ravnateljica Babačić Ajduk, magistrica biologije, s kojom smo razgovarali o projektu i specifičnostima obnove te izuzetne morske tvrđave.

NACIONAL: Kako će Šibenik i Šibensko-kninska županija provesti obnovu tvrđave sv. Nikole?

Daljnja obnova tvrđave sv. Nikole planirana je u tri opsežne faze. Prva faza obuhvaća radove koji omogućuju kopneni pristup uključujući sanaciju pročelja, rekonstrukciju povijesnog kopnenog pristupa – pasarele između otoka Školjića i ulaza tvrđave. Usporedo s time zasebno je planiran projekt realizacije drvenog mostića od Školjića do otočića Ljuljevca na kojem je izgrađena tvrđava te Info punkta na Školjiću prije samog ulaska u tvrđavu. Druga faza obnove tvrđave odnosi se na sanaciju unutrašnjosti tvrđave i etažu terase uz evakuacijsko stubište. Treća faza uključuje sanaciju preostalih vanjskih zidnih pročelja, a sve to, naravno, sukladno UNESCO-ovim smjernicama. Kao upravljači Značajnog krajobraza Kanal-Luka u Šibeniku, koji obuhvaća i područje ekološke mreže Natura 2000 te područje kontaktne zone UNESCO-a, provodimo dugogodišnje aktivnosti zaštite, očuvanja, održivog korištenja prirodnih i kulturnih dobara te njihove interpretacije i edukacije u prostoru. Ustanova već ima iskustvo u provedbi EU-ovih projekata. Vrijednost cijelog projekta procijenjena je na više od 20 milijuna eura. Očekujemo financiranje putem nacionalnih i europskih izvora, uključujući Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo turizma i sporta te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U lipnju 2025. potpisali smo ugovor za izradu kompletne projektne dokumentacije za uređenje objekta i okoliša na otoku Školjiću, ključne prihvatne točke. Projekt obuhvaća info-punkt, edukativne i izložbene sadržaje, sanitarije, suvenirnicu, caffe bar i krajobrazno uređenje – sve to uz minimalnu intervenciju u prostoru i maksimalno očuvanje prirodne cjeline.

NACIONAL: Što je specifičnost ovog projekta obnove četvrte šibenske tvrđave?

Specifičnost obnove tvrđave sv. Nikole, u odnosu na ostale šibenske tvrđave, u tome je što se nalazi izvan gradske urbane strukture, usred zaštićenog prirodnog krajolika i izgrađena je na niskom otočiću. Riječ je o jedinoj hrvatskoj utvrdi na moru pod UNESCO-ovom zaštitom, s visoko očuvanom izvornom strukturom, što nameće izuzetno stroge konzervatorske uvjete. Za razliku od drugih šibenskih tvrđava koje su već integrirane u urbanu strukturu i javni prostor, ovdje je uspostavljen model upravljanja koji posjetiteljsku infrastrukturu smješta izvan samog spomenika, uz očuvanje autentičnosti i prirodne okoline. Spremni smo aplicirati na natječaje odmah po objavi.

‘Specifičnost obnove sv. Nikole, u odnosu na ostale šibenske tvrđave, u tome je što je to jedina hrvatska utvrda na moru pod UNESCO-ovom zaštitom, što nameće stroge uvjete’

NACIONAL: Kad je i zašto nastala tvrđava sv. Nikole?

Gradnja tvrđave sv. Nikole započela je 1540. godine, nakon osmanskog osvajanja Skradina, kao obrambena utvrda Mletačke Republike. Građena je prema projektu renesansnog arhitekta Giana Girolama Sanmichelija, jednog od najvažnijih vojnih graditelja tog doba. Izgrađena je na otočiću Ljuljevcu, na mjestu nekadašnjeg benediktinskog samostana sv. Nikole, po kojem je dobila i ime, s ciljem kontrole ulaza u šibenski zaljev i grad Šibenik te obrane od mogućeg pomorskog prodora neprijatelja. Tvrđava je pomorska utvrda, ima trokutasti tlocrt, jedinstvenu unutarnju strukturu s višestrukim nadsvođenim unutarnjim etažama, specifičan sustav ventilacije i impresivne obrambene elemente fortifikacijske arhitekture tzv. kliješta. Bila je naoružana s 32 topa i zahvaljujući svom grandioznom izgledu, nije bila napadnuta. Upravo zato je u kolektivnoj memoriji ostala zapisana kao „morski čuvar Šibenika“. Nakon Austro-Ugarske, koja je sredinom 19. stoljeća izvela preinake za nove topove, tvrđava prelazi u ruke talijanske, a zatim i jugoslavenske vojske. U razdoblju između dvaju svjetskih ratova, a osobito nakon Drugog svjetskog rata, tvrđava postaje izolirani vojni objekt, zatvoren za javnost. Krajem 20. stoljeća napušta je i vojska, a prostor ostaje bez funkcije, izložen propadanju i devastaciji. Važna prekretnica nastupa kad Javna ustanova Priroda ŠKŽ-a, osnovana 2007. godine, počinje sustavno dokumentirati, istraživati i štititi prostor. S konzervatorskim aktivnostima i edukacijskim programima započinjemo 2013. godine. Kulminacija stiže 2017. godine upisom tvrđave sv. Nikole na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Tvrđava je tako među šest odabranih fortifikacijskih utvrda u Hrvatskoj, Italiji i Crnoj Gori, u sklopu nominacije „Obrambeni sustavi Republike Venecije između 16. i 17. stoljeća“. Tada počinje novo poglavlje u povijesti tvrđave, usmjereno k očuvanju, razumijevanju i održivom korištenju u javnom interesu.

NACIONAL: Što ovaj projekt znači za daljnju valorizaciju tvrđave?

Projekt nije samo obnova, već stvaranje jedinstvenog primjera održivog korištenja kulturne i prirodne baštine. Tvrđava sv. Nikole postaje reprezentativan prostor, ne samo za turiste već i za znanstvena istraživanja, edukaciju i kulturne programe. Osigurava se dugoročna zaštita autentičnosti, ali i suvremena interpretacija dostupna domaćoj i međunarodnoj javnosti. Nakon upisa na Popis svjetske baštine UNESCO-a, provedeni su i nužni radovi sanacije i restauracije kako bi se omogućio sustav organiziranog posjećivanja. Tvrđava je ponovno otvorena javnost 2019. godine uz strogo kontroliran i organiziran pristup. Ali 2013. godine dovršena je 4,4 km duga šetnica duž kanala sv. Ante, uređeno je pristanište, a 2023. godine otvoren je Posjetiteljski centar u uvali Minerska s interaktivnom izložbom „Dodir rijeke i mora“. U kanalu sv. Ante integrirane su prirodne i kulturne vrijednosti – od bioraznolikosti do povijesnih objekata poput crkvice i špilje sv. Ante, morskog tunela i kompleksa vojarne Minerska. Tim projektom potvrđujemo da je moguće povezati zaštitu i korištenje kroz javne politike, planiranje i uključivanje lokalne zajednice.

NACIONAL: Zašto je to dobar primjer upravljanja i prirodnom i kulturnom baštinom?

Trostruka zaštita prostora tvrđave i kanala sv. Ante, na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini, zahtijeva koordinirano i stručno upravljanje koje smo uspostavili Planom upravljanja kulturnom baštinom za tvrđavu sv. Nikole, Akcijskim planom upravljanja posjetiteljima Značajnog krajobraza Kanal – Luka, Prostornim planom i Krajobraznom studijom ušća rijeke Krke. Upravljanje se temelji na povezivanju prirodnih i kulturnih vrijednosti u jedinstvenu cjelinu, pri čemu su JU Priroda, Županija, Grad Šibenik, konzervatori i lokalna zajednica partneri ne samo u zaštiti već i u stvaranju nove vrijednosti prostora. To nas svrstava među rijetke primjere integriranog upravljanja baštinom u Hrvatskoj.

‘Tvrđava je definirana kao svjetska baština – kulturno dobro od svjetske vrijednosti’. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL

NACIONAL: Što je bilo presudno da se u uspije sačuvati najvrjedniji prostor koji Šibenik ima?

U Strategiji razvoja turizma Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika, kanal sv. Ante i tvrđava sv. Nikole prepoznati su kao ključni dio održivog, kulturnog i prirodnog turizma. Tvrđava je uvrštena kao strateški kulturni projekt dok se kanal sv. Ante ističe kao primjer krajobraznog doživljaja koji kombinira rekreaciju i interpretaciju baštine. Najvažniji korak u zaštiti prostora bilo je pravovremeno prostorno planiranje. Šibensko-kninska županija i Grad Šibenik uvrstili su područje značajnog krajobraza i UNESCO-ove buffer zone u svoje prostorne planove. Time su trajno onemogućeni zahvati koji bi mogli narušiti prostor, poput gradnje turističkih resorta, privatnih vila ili drugih komercijalnih sadržaja. Sama tvrđava definirana je isključivo kao svjetska baština – kulturno dobro od svjetske vrijednosti bez mogućnosti prenamjene, dok je otok Školjić planiran za prateću infrastrukturu, ali bez dodatne gradnje i komercijalizacije. Time je stvoren pravni i upravljački okvir koji omogućuje dugoročnu zaštitu, ali i održivo korištenje u javnom interesu. Održivi turizam u tom slučaju znači kontroliranje broja posjetitelja, regulaciju pristupa, izbjegavanje komercijalizacije i fiksnih sadržaja unutar samog spomenika. Akcijskim planom posjećivanja predviđen je maksimalni prihvatni kapacitet posjetitelja. Tvrđava će se posjećivati isključivo organizirano – brodovima ili kopnenim putem, uz vođenje i edukaciju.

NACIONAL: Je li bilo pokušaja pritiska i planova pretvaranja tvrđave u hotelski resort?

U više navrata tijekom proteklog razdoblja od gotovo dva desetljeća, bilo je izraženih interesa raznih domaćih i stranih investitora, koji su tvrđavu sv. Nikole i njenu okolicu vidjeli kao potencijal za razvoj ekskluzivnog turističkog kompleksa. Bilo je ideja o potpunom redefiniranju cijelog prostora u funkciji „unutarnje marine“ s vilama, potom o prenamjeni u luksuzni hotel s kockarnicom, o pontonskoj marini uz tvrđavu, pa čak i o gradnji resorta na otoku Školjiću i dijelu kopna unutar kanala sv. Ante uz prokopavanje kanala iz uvale Škar. Time bi cijeli zaštićeni prostor potpuno izgubio svoju fizionomiju i postao prostor isključivo elitnog turizma s gotovo nemogućim pristupom javnosti te potpunim gubitkom svoga prirodnog i kulturnog identiteta. Srećom je na županijskoj stručnoj i političkoj razini vrlo rano shvaćeno da cijeli taj prostor treba sačuvati za buduće naraštaje u svome većinom izvornom obliku. U Prostorni plan ŠKŽ-a ugrađene su stroge mjere zaštite cijeloga prostora kanala sv. Ante, što je onemogućilo ideje najgrublje komercijalizacije i otvorilo mogućnost da i građani Šibenika i njihovi gosti neometano uživaju u ljepotama tog krajolika. Utoliko smo kao Javna ustanova, u suradnji s konzervatorima, Županijom i Gradom, mogli čvrsto odbiti sve pokušaje privatizacije prostora. Naša je temeljna poruka uvijek bila jasna – tvrđava nije lokacija za elitu, već javno dobro za sve građane i posjetitelje. Školjić će preuzeti svu infrastrukturu za posjetitelje što omogućuje da sama tvrđava ostane netaknuta.

NACIONAL Kako su šetnica duž kanala sv. Ante i arhitekt Nikola Bašić pomogli sačuvati cijeli prostor kanala i tvrđave?

Šetnica duž kanala sv. Ante, u dužini od 4,4 kilometra, proteže se od uvale Panikovac pa sve do samog izlaza na more u blizini tvrđave sv. Nikole. Riječ je o pješačkoj stazi koja prolazi kroz netaknutu šumu alepskog bora, uz obalu, s nizom odmorišta, vidikovaca i edukativnih točaka, uključujući i već obnovljene vojne objekte, arheološka nalazišta i prirodne fenomene poput špilje sv. Ante. Projekt šetnice osmislio je renomirani arhitekt, akademik Nikola Bašić. Upravo je njegov koncept otvorio prostor javnosti. Šetnica Nikole Bašića i logika otvorenosti i pristupačnosti prostoru, jamče da će i tvrđava ostati dostupna svima. Stvorena je emocionalna veza između lokalne zajednice i krajolika. Ljudi su ga ponovno otkrili, zavoljeli i prepoznali njegovu vrijednost. Danas je šetnica jedan od najjačih primjera kako arhitektura može zaštititi prostor, jer ga ne kolonizira, nego poštuje. Posebno mjesto u razvoju projekta obnove tvrđave sv. Nikole imao je jedan od najznačajnijih hrvatskih konzervatora, pokojni Miljenko Domijan. Brojni drugi stručnjaci, arhitekti, konzervatori, inženjeri, povjesničari umjetnosti i biolozi doprinijeli su da projekt bude cjelovit, stručno utemeljen i održiv.

‘Tvrđava svetoga Nikole postat će reprezentativan prostor ne samo za turiste, nego i za znanstvena istraživanja, edukaciju i brojne kulturne programe’

NACIONAL: Kako će se provoditi obnova tvrđave?

Obnova će biti izvedena isključivo u izvornom smislu. To znači da nećemo uvoditi ništa novo što bi narušilo izvorni izgled, materijale i strukturu tvrđave. Programske smjernice obnove jasno propisuju da tvrđava ostaje „ljuštura“, spremna za privremene sadržaje, bez fiksnih instalacija ili preinaka, dok će rekonstruirani dijelovi biti izvedeni prema pouzdanim povijesnim podacima, primjerice, pasarela, portal, topovske pozicije, sustav za ventilaciju i odvodnju. Zahvati će biti reverzibilni, minimalni i s poštovanjem prema prostoru. Izrađeni su svi ključni strateški i tehnički dokumenti: Plan upravljanja kulturnom baštinom i komunikacijski plan, Akcijski plan upravljanja posjetiteljima, konzervatorski elaborati i projektna dokumentacija za prvu fazu obnove. U tijeku je projektiranje kopnenog pristupa i info punkta na Školjiću. Posjetiteljski centar već funkcionira.

NACIONAL: Koja je funkcija Posjetiteljskog centra u uvali Minerska na kopnu? Kako će se upravljati turističkim posjetima tvrđavi?

Posjetiteljski centar „Kanal sv. Ante“ u uvali Minerska zamišljen je kao recepcijski interpretativno-edukacijski prostor, glavna kopnena točka prijema posjetitelja za cijelo područje značajnog krajobraza. Otvoren je 2023. godine, u obnovljenom objektu nekadašnje vojarne na samoj šetnici. Centar ima recepcijsku funkciju, kao početna točka za informiranje, kupnju ulaznica i rezervaciju vođenih tura, potom interpretacijsku, kroz stalni izložbeni postav „Dodir rijeke i mora“ koji multimedijalno prikazuje prirodnu i kulturnu baštinu kanala i tvrđave, edukacijsku funkciju za škole, radionice, predavanja i vođene ture te operativnu funkciju kao baza za djelatnike Javne ustanove, vodiče i čuvare prirode. Upravljanje posjetima temeljit će se na kontroli broja posjetitelja i edukacijama. Prema Akcijskom planu, pristup tvrđavi bit će moguć isključivo putem organiziranih i najavljenih tura – brodom iz Šibenika ili pješice preko rekonstruirane pasarele sa Školjića. Neće biti moguć individualni dolazak privatnim plovilima kao ni uplov brodova izvan organiziranog sustava ili bez odobrenja ustanove. Naš cilj nije masovni turizam, već dubinski doživljaj uz očuvanje prostora.

NACIONAL: Što je predviđeno u Info centru na Školjiću, prije samog ulaska u tvrđavu?

Info centar na otoku Školjiću predviđen je kao ključna prihvatna točka za sve koji dolaze u tvrđavu sv. Nikole, bilo brodom ili kopnom. Nalazit će se u rekonstruiranom bivšem vojnom objektu, diskretno uklopljenom u prirodni krajolik borove šume. Centar će imati info-pult i recepciju za registraciju posjetitelja, mali interpretacijski postav o tvrđavi, UNESCO-ovoj zaštiti, prirodi i povijesti kanala sv. Ante, suvenirnicu s lokalnim proizvodima, sanitarni čvor i mali caffe bar na otvorenom, bez trajne infrastrukture. Cilj je da otok Školjić preuzme svu posjetiteljsku infrastrukturu, dok sama tvrđava treba ostati netaknuta i oslobođena od bilo kakvih funkcionalnih sadržaja. Unutar same tvrđave sv. Nikole neće se uvoditi nikakvi novi sadržaji, instalacije, prodajni punktovi, ugostiteljski prostori ili bilo kakvi trajni elementi koji bi promijenili njezinu izvoru formu i funkciju. Prostor tvrđave ostat će kakav je bio i u 16. stoljeću – autentičan, nedirnut, otvoren samo za interpretaciju, edukaciju i povremene kulturne događaje.

‘Kulturni sadržaji u tvrđavi sv. Nikole regulirat će se prema definiranim kriterijima i pravilnicima, u skladu s Planom upravljanja i UNESCO-ovim smjernicama’

NACIONAL: Zašto ste se odlučili za izgradnju kopnenog pristupa tvrđavi?

Povijesni podaci potvrđuju postojanje drvene pasarele između Školjića i tvrđave još u 16. stoljeću. Tvrđava sagrađena na otočiću Ljuljevcu odvojena je uskim plitkim morskim tjesnacem od otoka Školjića, koji je tada bio prirodna tampon-zona između tvrđave i kopna. Austrijska vojska uklonila je krajem 19. stoljeća pasarelu. Rekonstrukcija pasarele kao kopnenog pristupa omogućit će pješački pristup posjetiteljima, a posebno za školske grupe, starije osobe, osobe s invaliditetom i posjetitelje koji dolaze biciklom ili šetnicom. Pasarela će biti reverzibilna i izvedena tako da omogućava protok mora ispod konstrukcije. Kopneni pristup omogućava i dodatnu sigurnosnu evakuaciju, neovisnost o vremenskim uvjetima te dostupnost prostora cijele godine. Posebno je važan za organizaciju većih događanja, edukacija i kulturnih programa. Pasarela neće biti nasip ni čvrsti most, već rekonstrukcija od materijala otpornog na vremenske utjecaje i atmosfersku koroziju, oslonjena na diskretne temelje od prirodnog kamena. Projekt pasarele, koja će biti pješačka staza širine oko 1,8 m, izradio je Hrvatski restauratorski zavod.

NACIONAL: Zašto će tvrđava postati svjetska atrakcija?

Tvrđava sv. Nikole ima sve preduvjete da postane svjetska atrakcija: iznimnu očuvanost, jedinstvenu renesansnu arhitekturu, položaj na moru, UNESCO-ov status, održivo upravljanje, emocionalnu snagu prostora i povezanost s gradom. Interpretacijski programi uključuju vođene ture, multimediju, kulturne događaje i privremene izložbe. Tvrđava ima gotovo 2000 četvornih metara unutarnjeg prostora pod svodovima, s izvanrednim svjetlom, akustikom i prostornošću. Može služiti kao ambijent za glazbene i umjetničke izvedbe, istraživanja, radionice, konferencije. Sve to bez ikakve trajne instalacije. Kulturni sadržaji u tvrđavi sv. Nikole regulirat će se prema definiranim kriterijima i pravilnicima, u skladu s Planom upravljanja i UNESCO-ovim smjernicama. Postojat će jasno propisani uvjeti korištenja. Dopušteni sadržaji su glazbene večeri, privremene izložbe, interpretacijske ture i performanse vezane uz baštinu, predavanja, seminari i znanstvene radionice. Tvrđava neće imati klasični postav pozornice ni fiksna sjedeća mjesta i neće biti atrakcija zbog brojki, već zbog kvalitete doživljaja autentičnosti i atmosfere. Tvrđava sv. Nikole ostaje ono što i treba biti – spomenik svima, a ne svakome posebno.