Bivši ministar obrane Ante Kotromanović govori o ponovnom uvođenju vojnog roka, odnosima predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića te o sigurnosnoj situaciji u regiji koja je posebno napeta nakon presude Miloradu Dodiku

Uslijed sve veće globalne nesigurnosti i poticanja jačanja obrambene sposobnosti Europske unije, uvođenje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj tema je o kojoj se sve više govori dok se čeka potvrda Zakona o obrani i službi u Oružanim snagama u Hrvatskom saboru.

Prošloga tjedna ministar obrane Ivan Anušić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomir Kundid obišli su poligone i obnovljene prostore vojarne „Eugen Kvaternik“ u Slunju koji čekaju prve ročnike. Osim u Slunju, obuka će se provoditi u trima vojarnama: u Požegi, Kninu i Slunju. Planirano je da ih u jednom turnusu bude do 200, a prvi bi trebali stići u listopadu. Temeljno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca, plaća ročnika bit će 1100 eura, ta dva mjeseca ući će im u radni staž, a nitko od zaposlenih u tom razdoblju ne smije dobiti otkaz. Planira se pet tisuća vojnih ročnika na godinu. No bez dogovora premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Zorana Milanovića, koji već mjesecima predlaže sazivanje sjednica Odbora za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost, do realizacije tog plana ne može doći.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Antom Kotromanovićem, bivšim ministrom obrane, koji je već godinama u privatnom biznisu. Rođen u Sinju, već se 1990. godine pridružio specijalnim postrojbama MUP-a. Bio je zapovjednik u specijalnim snagama Glavnog stožera HV-a, zapovjednik 126. sinjske brigade Operativne grupe Sinj, zapovjednik IV. gardijske brigade i načelnik Zbornog područja Dubrovnik. Završio je Zapovjedno-stožernu školu „Blago Zadro“ i Ratnu školu „Ban Josip Jelačić“. Godine 2007. učlanio se u SDP i postao predsjednik Savjeta za branitelje i ratne stradalnike. Dobitnik je niza hrvatskih državnih odlikovanja: Reda kneza Domagoja, Reda Nikole Šubića Zrinskog, Reda bana Jelačića, Medalje za iznimni pothvate i drugih. Danas radi u privatnom sektoru.

NACIONAL: Kakav je vaš stav o uvođenju temeljne vojne obuke u trajanju od dva mjeseca? Ministar Anušić kaže da je sve spremno…

Kao bivši profesionalni vojnik i zapovjednik elitne 4. gardijske brigade, a i poslije konzultacija s puno kolega, mislim da bi minimalno služenje vojnog roka trebalo biti barem četiri mjeseca kako bi osoba mogla dobiti neke temeljne vojne vještine.

Naime, nužno je da svaki vojni obveznik nakon završenog temeljnog vojnog osposobljavanja dobije VSSp (vojnu stručnu specijalnost) što znači da poslije obuke može ići na doškolovanje kako bi se specijalizirao u nekom rodu vojske. Period od dva mjeseca čini mi se premalo i nisam siguran može li se u tom kratkom roku odrediti specijalnost svakog pojedinca koji je prošao obuku. Naravno, moje mišljenje je u ovom slučaju potpuno nevažno. Očito su sve tehničke pripreme za prihvatu u vojarnama napravljene, no saborsku raspravu još moraju proći izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi koji će regulirati prava i obveze svakog vojnog obveznika. Nadam se da će struka iz glavnog stožera politici prezentirati najbolja rješenja iza kojih onda trebamo svi stajati.

NACIONAL: Vojni rok ukinula je HDZ-ova vlada 2008. godine. Je li ga trebalo ukidati?

U tom trenutku je to bilo najlogičnije rješenje. Kada sam 2011. došao na čelo Ministarstva obrane i pitao zašto smo suspendirali vojni rok, načelnik glavnog stožera HV-a general Drago Lovrić objasnio mi je detaljne razloge takve odluke. U toj posljednjoj generaciji u kojoj je bilo 17-18 tisuća vojnih obveznika, samo ih se šest do sedam tisuća javilo na služenje vojnog roka, a ostali su imali priziv savjesti. Od ovih koji su se javili pola su bili Hrvati, a pola Srbi, Muslimani i ostale manjine. Zato je i donesena odluka da se uvede dragovoljno služenje vojnog roka. U razdoblju od 2008. do 2015. bio je dosta zainteresiranih, čak su bile i velike liste čekanja za dragovoljno služenje. Nakon što smo ušli u EU, puno ljudi se iselilo u potrazi za bolje plaćenim poslovima i smanjila se zainteresiranost za služenje vojnog roka.

NACIONAL: Navodno Hrvatskoj nedostaju četiri tisuće vojnika. Hoće li se uvođenjem obvezne vojne obuke situacija popraviti? 

Vrijeme će pokazati. Nije lako dobiti i izgraditi profesionalnog vojnika koji je u stanju izvršavati sve svoje zadaće. To iziskuje velika sredstva i dugoročan stabilan proračun. Vojsku možeš imati onoliko jaku koliko ti je ekonomski jaka država. Dosad je praksa pokazala da se u svakoj krizi koja pogodi zemlju, proračunska sredstva najprije režu Ministarstvu obrane. Sjećam se ministarskih sastanaka u Bruxellesu, kada je prvi put došla Ursula von der Leyen kao njemačka ministrica obrane i izjavila kako Njemačka neće izdvajati više od 1,2 posto za obranu. A sada se sve europske zemlje ubrzano naoružavaju. To su bila potpuno drugačija vremena.