Države članice NATO-a slažu se oko povećanja izdvajanja za obranu na ukupno pet posto BDP-a do 2032., izjavio je u četvrtak hrvatski ministar obrane Ivan Anušćić, dodajući da će hrvatski prioriteti za jačanje obrane biti među ostalim kibernetička sigurnost, radarski sustavi i protuzračni sustavi srednjeg dometa.

“Potvrdili smo svi, praktički jednoglasno i složili se da do 2032. moramo dostići 3,5 posto plus jedan i pol posto koji će biti usmjereni za obranu i sigurnost”, rekao je Anušić nakon zadnjeg ministarskog sastanka prije samita NATO-a koji će se održati u Haagu 24. i 25. lipnja.

Na čisto vojne izdatke išlo bi 3,5 posto, a preostalih 1,5 posto na troškove povezane sa sigurnošću u širem smislu, poput zaštite granica, kibernetičke sigurnosti, infrastrukture kako bi se povećala vojna mobilnost.

STABILNA VEĆINA? Anušić: ‘HDZ-u ne odgovara slabi DP, ne znam hoće li biti rekonstrukcije Vlade’

Anušić je dodao da su Sjedinjene Države kao najvažniji saveznik rekle na ovom sastanku da svoju pozornost preusmjeravaju na Indo-Pacific i da zato Europa mora ojačati svoje obrambene sposobnosti i financirati vlastitu obranu.

“To naravno ne znači njihovo napuštanje Europe, nego jednostavno preusmjeravanje fokusa na Indo-Pacifik. Stoga jednostavno moramo biti spremni na ono što nam sutra donosi”, rekao je potpredsjednik vlade i ministar obrane.

Na pitanje koji će biti hrvatski prioriteti u jačanju obrambenih sposobnosti, Anušić je rekao da su to kibernetička sigurnost, zaštita od kibernetičkih i hibridnih napada, radarski sustavi, protuzračni sustavi srednjeg dometa, topništvo, haubice i “sve ono što je već javno komuniciralo ministarstvo obrane, ono što je u fazi nabave”.

MARATONSKI SASTANAK U Beogradu razgovarali Vučić i Orban, jačaju suradnju u obrani

Dodao je da Hrvatska ima ozbiljnu proizvodnju malih borbenih dronova, koju još može dodatno povećati.

“I danas sam ponovio u svom izlaganju da je Hrvatska spremna preuzeti vodeću ulogu unutar Europske unije, pa možemo reći unutar NATO-a, u proizvodnji malih borbenih dronova, koje bi Hrvatska mogla proizvoditi u ozbiljnim količinama i gdje bi mogli zadovoljiti potrebe Europske unije i NATO-a”, rekao je Anušić.