Barbara Štetina, koja trenutno živi i radi u Njemačkoj, ispričala je svoje iskustvo s parkirnom kaznom iz Nina koja joj je nakon gotovo četiri godine ponovno stigla – ovog puta u znatno većem iznosu.

Nakon povratka s ovogodišnjeg ljetovanja, u poštanskom sandučiću Štetinu je dočekalo novo pismo, riječ je o istoj kazni iz 2021. godine. Ovoga puta iznosila je 200 eura, a rok za uplatu bio je osam dana. Ako se ne plati, prijetila je kazna između 600 i 2000 eura.

Štetina je za HRT pojasnila kako je pismo stiglo od odvjetnika Marka Kuzmanovića iz Pule, koji je, kako stoji u dopisu, djelovao po punomoći Grada Nina i gradonačelnika Emila Ćurka.

‘Platila sam kaznu iz straha da se ne poveća’

“Nazvala sam ured gradonačelnika, ali nisam uspjela s njim razgovarati. Sekretarica me uputila na prometne redare. Kada sam pitala zna li za odvjetnika Kuzmanovića, rekla je da ne. No, kad sam nazvala prometne redare, njihova mi je sekretarica odmah rekla da znaju o kome se radi i da s njim imaju puno problema”, rekla je Štetina.

Tajnica prometnih redara, dodala je Štetina, naglasila je kako kaznu zapravo nisu morali ponovno platiti. “Mi smo, međutim, iz straha da se iznos ne poveća, odmah podmirili i taj račun od 200 eura“, kazala je. Naglasila je kako joj je nepojmljiva situacija u kojoj se ponovno našla.

‘Čudne kazne’ i praksa u drugim državama

Voditelj HRT-ove emisije istaknuo je kako Štetina nije jedini slučaj te je naveo primjere tzv. čudnih kazni koje u velikom broju slučajeva stižu strancima nakon ljetovanja u Hrvatskoj. Dodao je da je problem često dokazati ranije plaćanje.

“Izvod iz banke ili potvrda e-bankinga jest dokaz. Kod nas se uplate čuvaju tri mjeseca, dok se u Austriji mogu pronaći u registru i do pet godina unatrag“, pojasnio je.

Voditelj je podsjetio i na zakonske rokove: zastara za parkirna prekoračenja iznosi tri godine, a potpuna zastara šest godina. “Na to se možete pozvati ako opomenu i kaznu niste dobili uredno, iako čini mi se da je vama ova stigla uredno. Neki tvrde da se ne radi o klasičnoj prevari, već o lošoj administraciji, a odvjetnici koriste te propuste kako bi zarađivali na sudskim postupcima i žalbama”, objasnio je.