Proteklog tjedna u Zagrebu je održano prvo ročište po tužbi kojom Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH tuži vlastitog zamjenika predsjednika jer je u intervjuu Nacionalu govorio o atentatima koje je jedva preživio

Nacional je proteklog tjedna na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu pratio prvo ročište po bizarnoj tužbi kojom su članovi Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH, ali i Komisija kolektivno, tužili zamjenika predsjednika Komisije Mateja Živkovića za klevetu zato što je u veljači prošle godine u intervjuu Nacionalu iznio vlastito mišljenje o tome tko bi mogao biti odgovoran za dva atentata na njega u veljači i ožujku 2022., od kojih je drugi jedva preživio nakon što je pogođen s pet od sedam hitaca koji su ga životno ozlijedili. Sudac Tibor Kovačić odbio je započeti suđenje jer na ročište nisu došli svi tužitelji – odnosno, članovi Komisije koji tuže Živkovića – kako bi se održao zakonom propisani pokušaj mirenja, dok je branitelj Mateja Živkovića Ivan Gržić ustvrdio kako je “tužba podobna za odbacivanje” te upozorio na detalj koji cijeli spor čini dodatno apsurdnim: da bi upravo tuženik Matej Živković trebao na ročištu predstavljati tužitelja odnosno Komisiju za vrijednosne papire FBiH, jer propisi kažu da u slučaju odsustva predsjednika Komisije to tijelo predstavlja njegov zamjenik – u ovom slučaju tuženi Matej Živković.

“Ovaj je postupak nastavak materijalnog i pravnog nasilja koje se prema meni provodi s ciljem da me se odstrani iz Komisije za vrijednosne papire FBiH. To traje već tri i pol godine. U intervjuu Nacionalu koji je predmet ovog postupka, nisam iznosio činjenične tvrdnje, nego vlastite zaključke temeljene na različitim postupanjima, posebice iz Komisije za vrijednosne papire FBiH. Apsolutno ostajem pri svojim stavovima koje sam iznio u intervjuu Nacionalu”, izjavio je za Nacional Matej Živković. Dodao je kako, prema njegovim informacijama, privatnu tužbu protiv njega financira Komisija za vrijednosne papire FBiH. „Degutantno je, a vjerojatno i protivno zakonu da privatni tužitelji, a to su četiri fizičke osobe, koriste resurse institucije za financiranje te tužbe. Podnio sam o tome informaciju tužiteljstvu Kantona Sarajevo, koje je nadležno ispitati je li riječ o kaznenom djelu zloupotrebe položaja i ovlasti”, kazao je Živković. Njegov odvjetnik Gržić dodao je kako zahtjev suca da svi privatni tužitelji dolaze na ročišta, otvara pitanje funkcioniranja Komisije za vrijednosne papire FBiH. “Ako svi članovi budu dolazili svakodnevno na sud u Zagreb, pitanje je kako će Komisija funkcionirati. Bit će de facto paralizirana”, upozorio je Gržić. Cijela je tužba, nastavio je, “svojevrsni presedan i apsolutni apsurd”. “Nezapamćen je slučaj da institucija koja se u inozemstvu bavi vrijednosnim papirima, privatno kazneno tuži zamjenika svog predsjednika u drugoj državi i pritom koristi vlastite financijske resurse za financiranje tog postupka. To je, po meni, apsolutni nonsens i pored toga što je privatna tužba u cijelosti neosnovana. Smatram to zbunjujućim presedanom”, kazao je Gržić za Nacional i ponovio da je tužba “procesnopravno podobna za odbačaj jer nije propisno sastavljena”. “Njezin činjenični opis ne odgovara uvjetima propisanim u čl. 524. st. 4. Zakona o kaznenom postupku, na što je prethodno i sam sud upozorio privatne tužitelje tako da su je dužni ispraviti, ali oni to nisu učinili na propisani način”, kazao je Gržić.

Na ročište u utorak, 7. listopada, došli su Živković i Gržić te dva tužitelja, član Komisije Esad Dželilović, koji se predstavio kao predstavnik Komisije, tajnik Komisije Dejan Davidović i njihov odvjetnik Tomislav Bulić iz Zagreba. Sudac je vrlo brzo zaključio ročište rekavši kako prije otvaranja glavne rasprave treba održati pokušaj mirenja, a za to je nužno da pred sud dođu svi privatni tužitelji. Odvjetnik Bulić kazao je da su ostali članovi Komisije izostali zbog “poslovnih obaveza”, na što je sudac uzvratio kako za to moraju dostaviti dokaze, “inače troškovi padaju na vas”. Živkovićev odvjetnik Gržić ustvrdio je kako je tužba “podobna za odbacivanje” sukladno članku 63. stavak jedan Zakona o kaznenom postupku, koji propisuje kako će se smatrati da je tužitelj odustao od tužbe ako ne dođe na raspravu. Gržić je osporio pravo Esadu Dželiloviću da predstavlja Komisiju rekavši da za to nije ovlašten jer članak 15. Statuta Komisije i članak 15b. Zakona o Komisiji za vrijednosne papire propisuju da Komisiju, u odsutnosti predsjednika, predstavlja njegov zamjenik, a to je na ročištu bio Matej Živković, koji je tuženik u postupku.

‘Apsolutno ostajem pri svojim stavovima koje sam iznio u intervjuu Nacionalu danom 20. veljače 2024.’, izjavio je za Nacional Matej Živković. PHOTO: Saša ZINAJA/Nfoto

“Tako dolazimo do paradoksalne situacije da je ista osoba, Matej Živković, i na strani privatnog tužitelja i na strani okrivljenika, što je apsolutni pravni nonsens i bedastoća. Radi se o nezapamćenoj situaciji da su i pasivni i aktivni stranački legitimitet sadržani u istoj osobi, a to pravo kao takvo ne dopušta”, komentirao je za Nacional odvjetnik Ivan Gržić, koji je kratko komentirao i sadržaj spora, tvrdnju tužitelja da ih je Matej Živković oklevetao tvrdnjama objavljenim u intervjuu Nacionalu 20. veljače 2022. “Moj branjenik u intervjuu nije iznosio činjenične tvrdnje, jer ne zna činjenice o tome tko je naručio i izvršio dva atentata na njega. Ali sve i da zna konkretne podatke, nije ih u prilici iznositi bilo gdje i bilo kome jer je od nadležnih institucija upozoren da u BiH traju aktivni kazneni postupci po pitanju otkrivanja nalogodavaca atentata, a ta faza postupka je tajna. No, ukoliko ne uspije mirenje koje je sud naložio kao obveznu postupovnu radnju, obrana je za nastavak postupka prikupila opsežnu dokumentaciju koja ide u prilog moga branjenika”, kazao je Gržić.

Nacional je u srpnju prošle godine objavio da je Komisija za vrijednosne papire FBiH, moćni federalni pandan Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA), 2. svibnja 2024. pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu podnijela tužbu za klevetu protiv svog vlastitog zamjenika predsjednika Mateja Živkovića. Tužbu su potpisali Komisija za vrijednosne papire FBiH kao institucija te njezin predsjednik Adnan Zukić iz Visokog, članovi Esad Dželilović iz Prozora i Romeo Zelenika iz Mostara te tajnik Dejan Davidović iz Sarajeva. U tužbi stoji da je podnesena jer je Matej Živković “neutvrđenog dana dao intervju za tjednik Nacional koji je objavljen u tiskanom izdanju dana 20. 2.2 024. godine u Zagrebu, a na internetskom portalu istog tjednika 22. 2. 2024, pod naslovom ‘Članovi komisije za vrijednosne papire FBiH povezani su s kriminalcima koji su me dali ubiti’ i dana 27. 2. 2024. u tjedniku i internetskom portalu tjednika Nacional objavljen pod naslovom ‘Državne institucije FBiH priznale da je Mateju Živkoviću ugrožen život, ali mu zaštitu nisu odobrile’”. U tužbi se potom navode ekstenzivni citati Živkovićeva intervjua Nacionalu, a potom i tvrdnja da su te “činjenične tvrdnje neistinite”, uz zaključak da je Živković tim tvrdnjama počinio “kazneno djelo protiv časti i ugleda – kleveta iz članka 149. st 2. KZ RH” i prijedlog da ga sud, sukladno tome, proglasi krivim i osudi.

Istraga o naručiteljima atentata na Živkovića u BiH tapka u mjestu, ali zato u Zagrebu polako napreduje tužba za klevetu protiv nesuđenog svjedoka u istragama slučajeva visoke korupcije u BiH.

U tužbi nema jasnog obrazloženja zašto je podnesena. Jedino što bi se moglo shvatiti kao objašnjenje tek je prepričani Živkovićev intervju Nacionalu, a glasi ovako: “Okrivljenik u danom intervjuu za privatne tužitelje (Komisiju kao instituciju i neke njezine članove, op.a.) navodi kako isti opstruiraju okrivljeniku dodjeljivanje policijske zaštite, da su mu isti treći put nacrtali metu na čelu, da su izašli potpuno izvan svojih zakonskih ovlasti, da vrše pritisak na Predsjednicu FBiH, da su ‘namirili državu, a targetira samo okrivljenika’, da su uključeni u organizaciju pokušaja ubojstva koji je preživio, da imaju zajednički interes s organiziranim kriminalom koji ga je dao ubiti, odnosno, eliminirati iz Komisije i sudskih postupaka u kojima je trebao svjedočiti, da su privatni tužitelji organizirana skupina koja radi sve na štetu okrivljenika i čini sve ne bi li ga spriječila u povratku na posao ili, ako bi se vratio bez policijske zaštite, da se stvore okolnosti, u najmanju ruku, da odlučuje u situaciji u kojoj mu je život ugrožen, ako ne i da mu ponovo uistinu bude ugrožen, da će provesti odmazdu prema njemu bude li svjedočio, da primaju mito, da su uključeni u organizaciju pokušaja ubojstva. Slijedom navedenog proizlazi da su navedene tvrdnje okrivljenog iznesene u intervjuu neistinite, klevetničke i usmjerene isključivo na nanošenje štete časti i/ili ugledu privatnih tužitelja”.

Po uvjerenju optuženoga, tu nije riječ samo o pravosudno, institucionalno i politički bizarnoj, ali duboko zloćudnoj SLAPP tužbi kojom Komisija za vrijednosne papire FBiH kao institucija, sa svojim pojedinačnim članovima kao supotpisnicima, želi spriječiti Mateja Živkovića u svjedočenju u više pravosudnih istraga velikih korupcijskih skandala u susjednoj zemlji te da javno govori o alarmantnom stanju u Komisiji kao i o mogućim uzrocima, povodima i organizatorima atentata na njega, koje se Živković ne libi detektirati u širem kontekstu djelovanja same Komisije. Tužba protiv Mateja Živkovića također dodatno pridonosi pokušaju otežavanja istrage atentata na Živkovića i šireg kriminogenog konteksta u kojem je počinjen, jer umjesto da su pravosudna tijela Federacije BiH pronašla počinitelja, ali i naručitelje atentata na Živkovića, te umjesto da su istražila teške optužbe koje je Živković iznio na račun Komisije i dijela njezinih članova, to tijelo je „okrenulo pilu naopako“ te pred sudom susjedne države optužilo vlastitog čelnog dužnosnika za „kazneno djelo protiv časti i ugleda“, i to samo zato što je Nacionalu dao intervju.

‘Paradoksalna je situacija da je ista osoba, Matej Živković, i na strani privatnog tužitelja i na strani okrivljenika, što je apsolutni pravni nonsens i bedastoća’, kaže Živkovićev odvjetnik Ivan Gržić. Photo: Slavko Midzor/PIXSELL

U tom intervjuu, objavljenom u tiskanom izdanju Nacionala 20. veljače prošle godine, Živković je podrobno opisao dva pokušaja atentata kojima je bio cilj, 15. veljače i 16. ožujka 2022., kada je pogođen s pet od sedam hitaca, koliko je napadač ispalio iz pištolja s prigušivačem. “Ne postoji nikakva sumnja da je postojao nalog da me počinitelj ubije”, ustvrdio je i kazao: “Do danas, gotovo dvije godine nakon dvostrukog pokušaja ubojstva, Komisija za mene još uvijek nije zatražila policijsku zaštitu. Prije otprilike dva mjeseca u Veleposlanstvu BiH u Zagrebu razgovarao sam s predstavnicima Uprave policije Federacije BiH i tada mi je jasno rečeno da Komisija za vrijednosne papire FBiH, dapače, opstruira dodjeljivanje policijske zaštite. Premda je elementarna zakonska osnova da institucija za svog čelnika zatraži policijsku zaštitu, oni to ne žele učiniti pravdajući se time da i sami primaju prijetnje. Ali ja nisam primao prijetnje, nego sam dobio pet metaka. Degutantno je uspoređivati prijetnje, bile stvarne ili fiktivne, s onim što se meni dogodilo. Nakon što sam, dakle, najavio povratak, nekih pet ili šest dana nakon toga predsjednik Komisije mi je u medijima otvoreno zaprijetio s obzirom na izjavu koju sam dao SIPA-i o mogućim okolnostima pokušaja ubojstva, proglasivši me svjedokom pokajnikom i dijelom organiziranog kriminala. Tako mi je treći put nacrtao metu na čelu. Sedam dana nakon što sam najavio povratak, uskratili su mi plaću i donijeli rješenje kojim mi se neće isplaćivati plaća. Podnijeli su zahtjev za moje razrješenje predsjednici Federacije BiH koja imenuje i razrješava Komisiju uz potvrdu parlamenta. U cijelom nizu situacija, dakle, Komisija je izašla potpuno izvan svojih zakonskih ovlasti. O svemu tome informirano je tužiteljstvo, ali ja još uvijek čekam reakciju, evo, skoro godinu dana nakon što sam zatražio povratak na posao.”

Na pitanje zaključuje li da u Komisiji ima netko tko ne želi da se vrati na posao, ako ne i nešto više, Živković je odgovorio: “Ne mogu izvan svake razumne sumnje isključiti mogućnost da su neki od članova i uposlenika Komisije uključeni u organizaciju pokušaja ubojstva koji sam preživio. Ali mogu izvan svake razumne sumnje zaključiti da imaju zajednički interes s organiziranim kriminalom koji me je dao ubiti, odnosno, eliminirati iz Komisije i sudskih postupaka u kojima sam trebao svjedočiti. Stojim iza te svoje izjave.” Na pitanje da imenuje konkretne ljude u Komisiji koje smatra odgovornima, kazao je: “Sve što se protiv mene procesuira, čine predsjednik Komisije Adnan Zukić, dvojica članova – Romeo Zelenika i Esad Dželilović, a pravno priprema i formulira tajnik Komisije Dejan Davidović. Dakle, za njih četvoricu mogu definitivno utvrditi da su organizirana skupina koja radi sve ovo na moju štetu i čini sve ne bi li me spriječila u povratku na posao ili, ako bih se vratio bez policijske zaštite, da se stvore okolnosti, u najmanju ruku, da odlučujem u situaciji u kojoj mi je život ugrožen, ako ne i da mi ponovo uistinu bude ugrožen.”

‘Smatram da je mojom eliminacijom u biti eliminirana svaka prepreka potpunoj samovolji Komisije za vrijednosne papire FBiH. Time ne insinuiram da je nalog za atetate došao iz same Komisije’, kaže Živković. 

Živkovićeve stavove podržali su i dužnosnici SAD-a. U travnju 2024. tadašnji predsjedatelj Odbora američkog Kongresa za trgovinu, pravo, znanost te obranu, zdravstvo i obrazovanje Robert Aderholt uputio je dopis predsjednici Federacije BiH Lidiji Bradari i drugim dužnosnicima FBiH, u kojemu je, na tragu stavova Mateja Živkovića, podržao promjenu zakonskog okvira rada Komisije za vrijednosne papire FBiH po kojem trenutačno njezini članovi uživaju imunitet od kaznenog progona jer se smatra da su ih donosili „u dobroj volji“, što Aderholt smatra nedopustivim. Predložio je i uvođenje drugog pravnog stupnja za poslovne subjekte koji se smatraju oštećeni odlukama Komisije, jer su njezine odluke sada izvršne i odmah stupaju na snagu.

U kolovozu prošle godine, dvije i pol godine nakon što je preživio pokušaj ubojstva, Živković je dobio djelomičnu policijsku zaštitu i 7. kolovoza 2024. vratio se na posao u Komisiju, ali kako je nekoliko dana kasnije rekao u intervjuu Nacionalu, ondje nije dobronamjerno dočekan. “Moja je procjena da mi sigurnosnu prijetnju predstavljaju i osobe s kojima sam zajedno na sjednici”, kazao je u intervjuu Živković te dodao: “Teško je riječima opisati atmosferu na koju sam naišao: toliko prijezira u jednoj prostoriji u životu nisam osjetio.” Živković je ustvrdio da atentati na njega “imaju veze s istragama koje sam pomagao i postupcima u kojima sam trebao svjedočiti te s mojim angažmanom u Komisiji. Vrijeme i događaji koji su uslijedili, dapače, pokazali su da u tom krugu postoje sprega i interes da me se odstrani iz Komisije (…) Sudjelovao sam u istragama povodom određenih zloupotreba i bio sam voljan i spreman objasniti gdje je došlo do namjernih ili nenamjernih pogrešaka. Zato smatram da je mojom eliminacijom u biti eliminirana svaka prepreka potpunoj samovolji Komisije za vrijednosne papire. Time ne insinuiram da je nalog za atentate došao iz same Komisije, ali da je moja eliminacija njima i više nego dobrodošla, u to nemam sumnje”. Istraga o naručiteljima atentata na Živkovića u BiH tapka u mjestu, ali zato u Zagrebu polako napreduje tužba za klevetu protiv nesuđenog svjedoka u istragama koje Komisiji i njezinim članovima, po svemu sudeći, nikako nisu po volji. Sljedeće ročište održat će se 28. siječnja 2026. u 12.30 na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu.