Ugroženost cjenovne konkurentnost hrvatskog turizma bila je glavna tema sjednice Vijeća za upravljanje razvojem turizma, kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković u prisutnosti više ministara, brojnih predstavnika turističkih udruženja i kompanija te cehovskih udruženja. Zabrinjavajuću situaciju je za Nacional.hr komentirao predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK, Boris Žgomba.
Razlozi viših cijena ne mogu biti cijene energenata, koje su najniže u eurozoni, kao ni PDV, poručili su u srijedu predstavnici Vlade na sastanku s turističkim sektorom, ocijenivši i da dugoročno ovakva situacija nije održiva te može imati negativne posljedice po gospodarski rast.
“Cijene turističkih usluga se formiraju na tržišnim principima, no nužno je sagledati širu sliku. Na percepcije cijena u turizmu, uz turističke usluge (smještaj i prijevoz), utječu i cijene u vanpansionskom segmentu (ugostiteljstvo, maloprodaja i dr.), a procjena jest da je 80 posto
naših gostiju koristi usluge i proizvode obuhvaćene vanpansionskom ponudom“, napominje Žgomba.
U praksi to izgleda ovako:
“Primjerice, gost koji dolazi iz njemačkog grada, u kojem je isti trgovački lanac kao kod nas, u Hrvatskoj primijetiti da su cijene pojedinih proizvoda značajno više. Tu su i više cijene u ugostiteljstvu, koje su u odnosu na konkurenciju veće za 20 do 40 posto. Činjenica je da svaki poduzetnik ima pravo formirati svoje cijene, no sve to utječe na čitav sektor, a uzevši u obzir udio turizma u BDP-u jasno je da se posljedično reflektira na cjelokupno gospodarstvo. Sigurno je da će odnos cijene i kvalitete biti presudan ove godine, no naglasio bih da su i prošle godine objekti najviše kvalitete, poput hotela s četiri i pet zvjezdica, vrhunski kampovi, ali i ostali premium smještajni i ugostiteljski objekti radili dobro, jer kontinuirano ulažu u kvalitetu svoje ponude, dobro poznaju svoje goste i prilagođavaju se njihovim potrebama.”
PRESKUPA DESTINACIJA Visoke cijene ugrožavaju i turizam – u kolovozu smo najskuplji na Mediteranu
Ponuda rasla brže od potražnje
Prošla je turistička godina bila dobra, ali je razotkrila i one jake i one slabe strane turizma u Hrvatskoj.
“Svake godine smo bilježili rast novih jedinica za turistički najam, što je rezultiralo time da je dio objekata bio slabije popunjen, jer je ponuda rasla značajno brže od potražnje. Također, 2021. i 2022. bili smo turistički pobjednici na Mediteranu zbog COVID-a, uslijed čega je došlo do porasta cijena. Tada su najviše profitirali privatni iznajmljivači, odnosno kuće za odmor i čarter plovila, a upravo zbog činjenice da se nisu svi iz spomenutih segmenata turističke ponude adekvatno prilagodili novim uvjetima, prošle su godine zabilježili pad”, ističe Žgomba.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je na vijeću istaknuo da posljednje tri godine najveći doprinos inflaciji dolazi od cijena usluga, čiji je rast “visok i uporan”, što se posebno odnosi na ugostiteljske usluge te usluge smještaja.
Posljedično, proteklu turističku sezonu obilježila je stagnacija noćenja stranih gostiju te pad udjela hrvatskog turizma na tržištu Mediterana. Pritom, rast cijena u turizmu već je nekoliko godina znatno brži nego u konkurentskim zemljama, pri čemu je u Hrvatskoj iznosio oko 50 posto, a u zemljama Mediterana u prosjeku 15-20 posto.
“To je ugrozilo našu cjenovnu konkurentnost, postali smo skuplji primjerice od Grčke i Španjolske“, upozorio je Vujčić.
Konkurencija ističe vrijednost za novac
U isto vrijeme, napominje Žgomba, konkurencija kontinuirano radi na našim ključnim emitivnim tržištima, ističući vrijednost za novac koju nude. S druge strane u Njemačkoj, našem najznačajnijem emitivnom tržištu, ali i u drugim EU zemljama, potrošnja uglavnom posustaje pritisnuta inflatornim pritiscima, te građani zaista paze kako će i na što potrošiti svoj novac.
“Želim istaknuti da ova situacija u kojoj smo se našli nije nastala „jučer“ već je nešto na što upozoravam posljednje dvije godine. No, sada je trenutak kada je važno da situaciju shvatimo ozbiljno jer će ona svakako utjecati na rezultate ove turističke godine. Ključ je da
vratimo fokus na gosta te u prvi plan stavimo kvalitetu i adekvatnu vrijednost za novac”, upozorava.
Da bi se uspješno borili protiv izazova pred nama, imamo na raspolaganju različite instrumente. Aktivnosti se, mogu podijeliti na one koje bi se odvijale unutar Hrvatske i one koje bi se odvijale na našim emitivnim tržištima. Na domaćem tržištu, smatra, možemo apelirati i davati
preporuke, ali više od toga ne možemo izravno utjecati na rad privatnog sektora. No tržište može jer svaki vlasnik kapitala će, upravo s obzirom na stanje na tržištu postaviti politiku cijena. S druge strane, napominje, kada govorimo o aktivnostima na emitivnim tržištima, moramo postaviti jedan sustav PR-a, marketinga i gospodarske diplomacije koji ne uključuje samo turistički sektor, već i druge dionike, a kako bi zajedno napravili plan aktivnosti na ključnim tržištima za turističku godinu pred nama.
“Upravo s time na umu, osobno sam predložio da se oformi ekspertna radna skupina koja bi u kratko vrijeme dala konkretne prijedloge aktivnosti kako bismo smanjili i amortizirali već nastalu štetu. Ukupno gledano vjerujem da ćemo imati jednu uravnoteženu turističku godinu, ali ćemo se za to svi zajedno trebati puno više potruditi”, zaključuje Žgomba.
Komentari