Kada je uvedena isplata dijela obiteljske mirovine, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje mjesecima nije mogao obraditi pristigle zahtjeve.

Sada se isto događa Hrvatskom zavodu za socijalni rad s inkluzivnim dodatkom.

Rješenje još čekaju i stari korisnici, premda je inkluzivni dodatak uveden prije sad već više od godinu dana. Istovremeno, novi zahtjevi neprestano stižu, piše mirovina.hr.

Socijalni radnici ne stignu napisati rješenja

Premda se krivci traže u vještacima, sigurno je da socijalni radnici ne stignu napisati sva rješenja, pa tako ni ona kod kojih nikakva dodatna vještačenja nisu potrebna.

Inkluzivni dodatak najveći je pomak nabolje u socijalnim potporama u povijesti Hrvatske, ali je u startu zaštekao na – administraciji.

“Do kraja prošle godine, Hrvatski zavod za socijalni rad po službenoj je dužnosti pokrenuo postupke radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak za 147.752 korisnika objedinjenih naknada koji su ih koristili na dan stupanja na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku. Pokretanjem tih postupaka ispunjena je zakonska obveza Zavoda, a upravni postupak nije moguće dovršiti sve dok se od Zavoda za vještačenje ne zaprimi nalaz i mišljenje o provedenom vještačenju koji je temelj za izdavanje rješenja kojim se priznaje pravo na inkluzivni dodatak“, pojasnili su iz Zavoda za socijalni rad na upit portala mirovina.hr o tome zašto su mnogi postojeći korisnici ovih pomoći, poput osobne invalidnine, i dalje na čekanju.

Dosad su, kažu, donijeli 183.290 rješenja o inkluzivnom dodatku, od kojih 167.300 o priznavanju prava na inkluzivni dodatak.

Korisnicima treba isplatiti i zaostatke

Osim dvostruko, pa i trostruko većih naknada u odnosu na one dosadašnje, korisnicima treba isplatiti i zaostatke iznosa, odnosno razliku za prethodne mjesece. Ona se u nekim slučajevima broji i u tisućama eura, tko to naravno uopće i doživi.

“Korisnicima koji su dobivali neku od objedinjenih naknada prije donošenja Zakona i kojima je izdano rješenje o priznavanju prava na inkluzivni dodatak, od dana stupanja Zakona na snagu bit će isplaćena razlika u iznosu na koji ostvaruju pravo, ovisno o razini potpore“, potvrđuju na opetovani upit o isplati zaostataka.

Ipak, i dalje ne kažu koliko je takvih zaostataka isplaćeno dosad i u kojem iznosu.

Ističu da rade i prekovremeno

Istovremeno, i sami kažu da nemaju dovoljno ljudi koji bi u pristojnijem roku riješili ove delikatne postupke. Ne toliko delikatne u smislu samoga posla, nego korisnika kojima ta naknada doslovno znači život.

Piletić: “Inkluzivni dodatak podići će mjesečne prihode osobama s invaliditetom. Ispravljamo nepravdu”

“Stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad, uz svoj redovni rad i izvanredne situacije, i u prekovremenom radu provode postupke utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, a kako bi se za svakog korisnika utvrdilo ispunjava li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak. Hrvatski zavod za socijalni rad ulaže maksimalne napore u provedbu zakona, no zbog ograničenih resursa, suočava se s izazovima koje rješava prema prioritetima“, ističu.

Broj zahtjeva iznad svih očekivanja

A te prioritete, kada je o invalidima riječ, nije lako odrediti, jer prioritet su svi. Uz to, pristiže sve više novih zahtjeva za priznavanje prava na inkluzivni dodatak.

Zaprimljeno je tako 123.660 novih zahtjeva, što je znatno premašilo očekivanja.

Tko ima pravo na inkluzivni dodatak?

Inače, iznos inkluzivnog dodatka za prvu razinu potpore iznosi 720 eura mjesečno, za drugu razinu 480 eura mjesečno, za treću 432 eura mjesečno, za četvrtu razinu potpore 162 eura mjesečno, dok je za petu on 138 eura mjesečno.

Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće razine se priznaje odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem, kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta, oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom, kao i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta, oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenjam bez obzira na status osobe s invaliditetom, piše mirovina.hr.

INVALIDITET Državi stiglo 114.000 novih zahtjeva za inkluzivnim dodatkom, a nije riješila ni sve stare