U petak se slavi jedan od najvažnijih vjerskih blagdana u Hrvatskoj, Velika Gospa. Za razliku od Uskrsa i Božića, taj blagdan za vrijeme obiteljskih okupljanja nije strogo definiran jednim glavnim jelom, već se blagdanska trpeza razlikuje u pojedinim dijelovima zemlje.

Blagdan Velike Gospe u dalmatinskim obiteljima ima posebno mjesto.

Srce proslave je u Sinju, gdje se tisuće vjernika okupljaju kako bi odali počast Čudotvornoj Gospi Sinjskoj, čiji je zagovor, prema predaji iz 1715. godine, spasio grad od osmanske opsade. Ta duboka povezanost s blagdanom prenijela se i na stol, podsjeća net.hr.

Najpopularnije jelo na tom području definitivno je janjetina s ražnja, a ta tradicija toliko je ukorijenjena da su je hrvatski iseljenici, poput onih u Chicagu, prenijeli kao središnji dio svoje proslave Velike Gospe, gdje se ispeče i do stotinu janjaca.

Uz janjetinu, za svečanije obiteljske ručkove priprema se i “kraljica dalmatinske kuhinje” – pašticada.

Na otoku Mljetu na stolu će se naći i lokalni specijaliteti kao što su mljetski makaruli ili jela pripremljena ispod peke, gdje se meso ili hobotnica polako peku pod željeznim zvonom prekrivenim žeravicom.

U Zagorju se pak tradicionalno priprema purica s mlincima, dok se na trpezama u Slavoniji i Baranji za blagdan Velike Gospe sprema čobanac ili fiš-paprikaš, koji se satima kuha na otvorenoj vatri, navode.