U više zemalja Europske unije zabilježen je porast oboljelih od hepatitisa A. Epidemija je zabilježena u Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Prema procjeni rizika koju je objavio Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), ove četiri zemlje prijavile ukupno 2097 slučajeva hepatitisa A u 2025. godini, što je značajan porast.

Slovačka je pod neprestanom epidemijom od 2022. a samo u prvoj polovici ove godine, odnosno do svibnja zabilježeno je 880 novih slučajeva zaraze. U Austriji je u istom periodu potvrđeno 87 slučajeva zaraze te tri smrtna slučaja, čime je prijeđen ukupan broj iz 2024. godine. U Češkoj je prijavljeno 600 slučajeva zaraze te šest smrtnih slučajeva. Najviše zaraženih u ovoj zemlji su djeca. U Mađarskoj je zabilježeno 530 slučajeva zaraze hepatitisom A.

Njemačka, iako nije službeno pogođena, otkrila je tri slučaja genetski povezana s epidemijama u Mađarskoj i Austriji, što sugerira da bi se epidemija mogla rasplamsati u zapadnoj Europi.

Hepatitis A uglavnom je dijagnosticiran kod necijepljenih odraslih osoba, beskućnika, narkomana i ljudi koji žive u lošim higijenskim uvjetima bez pristupa zdravstvenoj skrbi.

Češki dužnosnici su ranije pozvali sve koji planiraju posjetiti ovu zemlju da se cijepe prije putovanja.

“U trenutnoj epidemiološkoj situaciji preporučujemo cijepljenje prije početka praznika i godišnjih odmora”, rekla je u izjavi dr. Barbora Macková, glavna higijeničarka i ravnateljica češkog Državnog zavoda za javno zdravstvo.

Simptomi hepatitisa A

Simptomi hepatitisa A mogu varirati od blagih do ozbiljnih i obično se javljaju dva do šest tjedana nakon izlaganja virusu. Najčešći simptomi hepatitisa A su:

• umor (osjećaj iscrpljenosti)
• mučnina i povraćanje
• gubitak apetita
• bol u trbuhu (osobito u gornjem desnom dijelu – područje jetre)
• blago povišena temperatura
• tamna mokraća
• svijetla stolica
• žutica (žutilo kože i bjeloočnica)
• bolovi u zglobovima
• svrbež kože (rjeđe)

Zbog upale i oštećenja jetre uslijed hepatitisa A, ona otežano radi. To znači da ne može iz tijela ukloniti tvar zvanu bilirubin.

Kada se bilirubin nakuplja, uzrokuje žuticu, zbog čega koža i bjeloočnice postaju žute. Također može dovesti do tamnog urina i uzrokovati svrbež kože.

Kod male djece (do šest godina) infekcija često prolazi asimptomatski ili s vrlo blagim simptomima. Starije osobe češće razvijaju izražene simptome.

Simptomi obično traju od nekoliko tjedana do dva mjeseca,  a potpuni oporavak moguć je i bez lijekova, ali odmor, pravilna prehrana i izbjegavanje alkohola su važni.

Dok se mnogi oporavljaju bez ozbiljnih problema, u teškim slučajevima oštećenje jetre može biti opasno po život.

Potencijalno smrtonosni virus širi se izmetom zaraženih osoba, zbog čega su ga češki zdravstveni dužnosnici prošlog mjeseca u izjavi nazvali “bolest prljavih ruku”.

No, kako smo spomenuli, u nekim slučajevima uopće nema simptoma – što virusu još više olakšava nezapaženo širenje.