Rat u Ukrajini mogao bi postati izvor sljedeće pandemije, upozoravaju stručnjaci za zarazne bolesti.

Povijest pokazuje da su ratovi često pogodno tlo za širenje opasnih patogena. Tako je tijekom sukoba u 18. i 19. stoljeću više vojnika umrlo od bolesti nego u borbi, dok se pandemija španjolske gripe pojavila tijekom Prvog svjetskog rata, piše Daily Star, a prenosi net.hr.

‘Vjerojatno nećemo ni prepoznati prve slučajeve novog patogena’

Infektolog dr. Amesh Adalja, stručnjak za zarazne bolesti, upozorava da su ratne zone idealno okruženje za širenje zaraza među vojnicima i civilima.

“Prvi prijelazi novog virusa na ljude mogli bi se događati upravo sada dok razgovaramo. Nikad ne znamo”, kaže Adalja.

On ističe da mnoge bolesti prolaze neprimijećeno.

“Razmislite koliko bolesti ostane neprepoznato. Dogodi se poneki slučaj – rijetka bolest, osoba umre ili ozdravi, a nitko ne shvati što joj je bilo. To bi mogli biti prvi skokovi pandemijskog patogena. Vrlo smo loši u dijagnosticiranju zaraznih bolesti. Dakle, vjerojatno nećemo ni prepoznati prve slučajeve novog patogena, kao što ni SARS-CoV-2, uzročnik Covida, nije bio primijećen sve dok se nije proširio“, napominje.

‘Ukrajina bi mogla postati rasadište bolesti’

Adalja upozorava da bi rat u Ukrajini mogao postati rasadište bolesti koje se šire vrlo brzo, uključujući smrtonosni hantavirus, kojeg prenose miševi i koji može izazvati krvarenje iz očiju i zatajenje bubrega.

U podcastu Global Health za The Telegraph, rekao je: “Već smo vidjeli propuste u kontroli HIV-a i tuberkuloze, a čuli smo i o ruskim vojnicima koji su oboljeli od hantavirusa, virusa koji se širi putem izloženosti glodavcima“.

“Kad razmislite o zdravstvenoj infrastrukturi, ona je dio tehnologije koja drži zarazne bolesti pod kontrolom. Kad je poremetite, posljedice su predvidljive. Primjerice, ako Rusi bombardiraju kliniku za tuberkulozu u Ukrajini, ti ljudi više nemaju pristup lijekovima ni dijagnostici. Tada se slučajevi pogoršavaju, postaju zarazniji, šire se, a novi oboljeli ne mogu biti dijagnosticirani i ciklus se ponavlja”, ističe.

Humanitarne katastrofe prate zarazne bolesti

Adalja podsjeća da su humanitarne katastrofe uvijek praćene porastom zaraznih bolesti.

“Humanitarne krize i zarazne bolesti uvijek idu zajedno. Svaki put kad vidite poremećaje u ljudskim životima, infrastrukturi, sanitaciji, gužve, manjak hrane – zarazne bolesti će se početi širiti”, ističe.

Naveo je i epidemije ebole u DR Kongu te humanitarnu krizu u Južnom Sudanu, odakle je pobjeglo oko 2,5 milijuna ljudi, dok je dodatnih 2,2 milijuna interno raseljeno.

Identificirana četiri nova virusa koja bi mogla izazvati pandemiju sličnu koroni

Znanstvenici su potencijalnog uzročnika sljedeće pandemije nazvali “bolest X”. Britanski su istraživači ove godine identificirali četiri nova virusa koji bi mogli izazvati globalnu pandemiju sličnu izbijanju Covida-19.

“Razmišljam o tim patogenima kao o barbarima pred vratima. Naša ih tehnologija i znanost zasad drže podalje. No, tijekom rata puno te tehnologije jednostavno prestaje funkcionirati”, rekao je Adalja.

Kao upozorenje, Adalja ističe primjer španjolske gripe, koja je tijekom i nakon Prvog svjetskog rata ubila oko 100 milijuna ljudi. Vjeruje se da je bolest potekla iz američkog vojnog kampa u Kanzasu, prije nego što se proširila svijetom.

“Covid nije bio velika pandemija razmjera onoga što bismo mogli usporediti s 1918. godinom”, upozorava Adalja.

“Ako pogledate smrtnost Covida, koliko je ljudi umrlo među zaraženima, to je oko 0,6 posto, dok je 1918. bilo jedan do dva posto i tad je umrlo oko 100 milijuna ljudi u svijetu koji je tada bio puno manji. Ono što smo vidjeli tijekom Covida – kamione s mrtvima u New Yorku, bolnice koje pucaju po šavovima, bilo bi još mnogo gore kad bi se pojavio virus dvostruko smrtonosniji od Covida. A nismo se mogli nositi ni s Covidom globalno, pa treba zamisliti koliko bi mračno bilo ako bi smrtnost bila znatno veća, pogotovo kad bi, kao 1918., prosječna dob smrti bila 27 godina“, ističe.

‘Nismo spremni za novu pandemiju’

Dr. Adalja upozorava da svijet danas nije spreman za novu pandemiju.

“Još smo slabije pripremljeni nego prije Covida“, poručuje.

“Naše bi zdravstvene mreže vrlo brzo kolabirale ako bi se pojavio virus s većom stopom smrtnosti, a upravo takvi scenariji mogu nastati u ratnim zonama poput Ukrajine“, zaključuje Adalja, a prenosi net.hr.

PRVA CRTA OBRANE Europa se priprema za pandemiju i hibridne napade: Znamo što nam prijeti