Sjednica Vijeća za obranu održava se ovog petka, a na njoj će se napokon susresti premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović, te razgovarati o pojedinim ključnim dokumentima iz sektora obrane i nacionalne sigurnosti.
“Bolje ikad nego nikad, iako ne volim tu poštapalicu, nekad i ona legne. Neki dokumenti su i u mojoj ingerenciji, a neke, iskreno govoreći, Vlada odnosno vladajuća većina mogu donijeti i bez mene, ali dobro je da se dogovorimo jer kasnije može imati daljnje posljedice na upravljanje vojskom. Za to je potreban neprestani razgovor“, rekao je u srijedu Milanović novinarima u Brelima.
Poručio je da on ne može odrediti koliko će Hrvatska izdvajati za obranu, jer je to u nadležnosti Vlade, ali onda je na njoj i odgovornost za provedbu.
‘Ostajemo bez pričuve’
Govoreći o najavljenom uvođenju vojnog roka, o čemu će se također razgovarati na sjednici Vijeća za obranu, rekao je da je predloženi model bolji od onog kakvog imamo.
“Ovo kako je zamišljeno bolje je od ovoga trenutačno, trenutačno nemamo ništa. Ostajemo bez pričuve. Zadnja bazična vojna obuka bila je 2007. Ti su ljudi sad 18 godina stariji i uskoro neće biti za ono što vojska zahtijeva. Prema tome, potrebno je da se motivacijom veći broj ljudi nagovori i privuče u obuku koja traje dva mjeseca, kraće ne može, ali je i to bolje nego dosad“, poručio je Milanović.
‘Barem 10 puta sam tražio sazivanje sjednice Vijeća za obranu posljednjih godina’
Na pitanje je li to početak zatopljenja odnosa s Plenkovićem, odgovorio je da je on kao šef države posljednjih godina u puno navrata tražio održavanje sjednice Vijeća za obranu.
“Ne pretjerujem, 10 puta”, kazao je Milanović.
O datumu održavanja mimohoda za Oluju kazao je da bi se on trebao održati 4. kolovoza.
‘Volio bih da Hrvatska postane izvoznik dronova’
Ministar obrane Ivan Anušić najavio je da će Hrvatska postati izvoznik dronova.
“Volio bih da je to moguće. To znači da bismo i mi za svoje potrebe mogli nabaviti nešto što je proizvedeno u Hrvatskoj i po boljoj cijeni. Iznosi koji se trenutačno plaćaju za borbene sustave su stravični i to je blaga riječ. Neki dan Indija je ostala bez Rafalea, a platili su ga preko 200 milijuna eura. Srušio ga je drugi borbeni sustav koji koša isto toliko ili pet puta jeftinije. Neke stvari su zadane, ne možemo kupovati od Kineza ili Rusa, a onda smo na jako suženom tržištu, a to znači monopol i odsustvo kompetitivne utakmice. To netko na kraju mora platiti, a to su hrvatski ljudi, porezni obveznici, Vlada tu nema manevarski prostor“, poručio je Milanović.
Ipak, upozorio je kako treba paziti da se oružje i streljivo ne preplaćuje.
“Jer cijene su nezamislive, smiješne s obzirom na to što sustavi pružaju. Sa 100 ili 200 milijuna dolara možete kupiti čudo, možete preobraziti Makarsku rivijeru”, poručio je Milanović.
‘Hrvatska se neće protiviti zaključcima o povećanju izdvajanja članica NATO-a za obranu, ali…’
Osvrnuo se i na najave da će članice NATO-a za obranu morati izdvajati pet posto BDP-a, na čemu inzistira američki predsjednik Donald Trump.
Milanović je doveo u pitanje mogućnost ostvarenja tog cilja.
“Ako NATO na sljedećem samitu donese takvu odluku, to nema zakonski karakter. Hrvatska se sigurno neće protiviti takvim zaključcima, ali hoćemo li biti u stanju to provesti? Nećemo, kao ni druge države. Hrvatska trenutačno troši manje od dva posto, a to je trenutno oko dvije milijarde dolara”, poručio je.
Pet posto je pet milijardi dolara. Ili, preciznije, tri i pol milijarde dolara, ali “pet milijardi lakše pamtljivo”, dodao je Milanović.
“Bogatstvo je prividno i lako se rasprčka“, zaključio je Milanović.
Komentari