Boris Miletić, aktualni 50-godišnji istarski župan i nekadašnji IDS-ov gradonačelnik Pule, odlučio se kandidirati za drugi mandat župana, ali ovoga puta kao nezavisni kandidat bez potpore svoje bivše stranke IDS-a. Vodit će i vlastitu nezavisnu listu za Skupštinu Istarske županije, a IDS je napustio podnijevši ostavku na dužnost predsjednika stranke početkom veljače 2022. godine, nakon što je 26 godina bio njezin član. Boris Miletić je bio gradonačelnik Pule, sve dok nije osvojio svoj prvi mandat župana. Kada je zbog unutarstranačkih previranja u IDS-u početkom 2022. morao napustiti dužnost predsjednika stanke pa je time napustio i IDS, rekao je da je „IDS godinama bio simbol progresivne i liberalne politike, a sada kreće drugim smjerom“.

Predsjedništvo IDS-a pokrenulo je, naime, 2022. godine stegovni postupak protiv Miletića zbog njegove navodne povrede Etičkog kodeksa i statuta stranke. Nakon toga Miletić je objavio da izlazi iz IDS-a, a u povodu svoje kandidature za župana na lokalnim izborima zakazanima za 18. svibnja, Boris Miletić dao je intervju Nacionalu.

NACIONAL: Krenuli ste u bitku za novi mandat istarskog župana, ali ovoga puta bez stranačkog zaleđa IDS-a, regionalne stranke koju ste vodili od 2014. do 2021. godine. Zašto ste ispali iz stranačke igre? Kako ćete to nadoknaditi?

Odlučio sam se kandidirati za drugi mandat, a na građanima Istre je da ocijene kakav je bio moj prvi mandat. Glavni argument za novi mandat su mi rezultati rada kao župana u protekle četiri godine. Obilazeći Istru u tom razdoblju, osjetio sam i veliku podršku građana. Dakle, glavni motivi su mi podrška ljudi na terenu, realizacija programa i projekata i želja da nastavimo započeto jer dio toga nije bilo moguće završiti u jednom mandatnom razdoblju, ali i pokretanje novih stvari, novih projekata.

NACIONAL: Ali ovoga puta izlazite bez podrške svoje bivše stranke IDS-a, u kojoj ste bili 26 godina. Neće li vam sada biti teže postati županom?

Kada govorite da izlazim bez podrške stranke, točno je da izlazim na izbore kao nezavisni kandidat sa svojom budućom zamjenicom dr. Gordanom Antić, također nestranačkom osobom. Gospođa Antić nikada nije bila ni u jednoj stranci. Predvodit ću i svoju nezavisnu listu za vijećnike u Skupštini Istarske županije. Moji saveznici i potpora bit će građani Istre. U tu potporu ne sumnjam jer se inače ne bih kandidirao. To je moj tim za ove izbore i za naredni mandat župana.

‘Paus je rezultate izbora proglasio svojim uspjehom. Ako je dobiti zastupnika manje u Saboru i time ostati bez zastupničkog kluba koji zastupa interese Istre uspjeh, onda nemam tome što dodati’

NACIONAL: Ali imate opasne konkurente. Dalibor Paus, predsjednik IDS-a, već se pohvalio da je za manje od 24 sata prikupio triput više od potpisa potrebnih za kandidaturu, a za zamjenika nominirao je Dinu Kozlevca koji se istaknuo i postao prepoznatljiv kao šef istarskog kriznog stožera tijekom pandemije korone. Također se za istarsku županicu kandidirala Sanja Radulović, poznata saborska zastupnica SDP-a, a za gradonačelnika Pule Peđa Grbin, pa tako i SDP sada ima respektabilan tim na ovim lokalnim izborima u Istri.

Nisu samo oni. Kandidaturu su najavili i Antun Kliman iz HDZ-a i Slaven Boljun iz Možemo! Ne smatram ih svojim suparnicima ili protivnicima, nego političarima koji su se kandidirali za župana baš kao i ja.

NACIONAL: Na ovim lokalnim izborima nastupate bez stranačke infrastrukture, ali ipak imam jedno pitanje koje nije bez osnove: u kakvim ste odnosima s Ivanom Jakovčićem, počasnim predsjednikom i osnivačem IDS-a s Ivanom Corradom Paulettom, prvim predsjednikom te stranke?

S pokojnim gospodinom Paulettom uvijek sam vrlo ugodno razgovarao. S gospodinom Jakovčićem imao sam vrlo kvalitetnu dugogodišnju suradnju i kada sam bio gradonačelnik Pule i sada kada sam župan. Dobro sam surađivao u protekle četiri godine na relaciji župan i županijski vijećnik, a vijećnik je sada bio gospodin Jakovčić. Davao je prijedloge i sudjelovao u aktivnostima Županije. Kako je on sada počasni predsjednik IDS-a, vezano za ovu izbornu kampanju nismo vodili nikakve razgovore. Zadnji put vidjeli smo se Ivan Jakovčić i ja posve drugim povodom, 28. ožujka na svečanosti u povodu Dana Istarskog statuta.

NACIONAL: Na parlamentarnim izborima prošle godine vaša bivša stranka IDS s novim predsjednikom Daliborom Pausom dobila je dva saborska zastupnika, a u vrijeme prije nego što ste vi napustili IDS, obično je ta stranka dobivala troje zastupnika, jednog zastupnika više. Računate li da bi vam ta činjenica mogla donijeti prednost u srazu s predsjednikom IDS-a Pausom? Koga očekujete kao kandidata u drugom izbornom krugu za istarskog župana?

Točno, dok sam bio predsjednik IDS-a, u Saboru smo imali zastupnika više, dakle, troje zastupnika, pa onda i samostalni zastupnički klub IDS-a što je također bilo važno. IDS je tada imao i zastupnika u Europskom parlamentu – Valtera Flegu. IDS više nije prisutan ni u Bruxellesu, gdje se vodi i regionalna politika EU-a važna i za Istarsku županiju kao najrazvijeniju županiju u Hrvatskoj. Bez samostalnog zastupničkog kluba u Saboru, IDS više ne može značajnije utjecati na neke odluke koje se donose u Zagrebu. To govori i o uspješnosti aktualnog predsjednika IDS-a Dalibora Pausa, ali nije na meni da o tome sudim. Napustio sam IDS jer nisam imao izbora.

NACIONAL: Kako objašnjavate to što su nakon eliminacije iz vaše bivše stranke rezultati lošiji nego što su bili kada ste vi bili predsjednik IDS-a?

Ne želim komentirati ni Dalibora Pausa ni čelnike bile koje druge stranke. Gospodin Paus je rezultate izbora proglasio svojim uspjehom. Ako dobiti zastupnika manje u Hrvatskom saboru i time ostati bez samostalnog zastupničkog kluba koji može jasno i glasno zastupati interese Istre i gubitak europarlamentarca uspjeh, onda nemam tome što dodati. Prepuštam vašim čitateljima da to komentiraju.

‘Ako se ne dogodi neki tektonski poremećaj, očekujemo da će turistička godina biti na razini prošlogodišnje’, smatra Boris Miletić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Zašto bi čitatelji Nacionala to komentirali? Oni ne sudjeluju u izbornoj utrci, nego vi se borite za novi mandat istarskog župana.

Precizno. Neka to komentiraju Istrijani. I oni čitaju vaš tjednik pa su i vaši čitatelji.

NACIONAL: Ali što je vaš program kojim namjeravate osvojiti novi mandat, odnosno, opet „kupiti“ glasove sugrađana?

Nakon objave kandidature 30. ožujka, simbolički baš na Dan Istarskog statuta, predstavio sam i svoj program što je i temelj izborne utrke. To će biti i razlog sučeljavanja na temelju znanja i iskustva na jedanaest ključnih područja. Tri ključna elementa u tom programu su obrazovanje i sport, zdravstvo i socijalna skrb. Ne mora biti tim redoslijedom. Sva su mi tri područja podjednako važna.

NACIONAL: Jeste li već nešto napravili u tim najvažnijim sektorima?

U tim područjima u protekle četiri godine napravili smo najveće iskorake u sve ove 32 godine otkad su županije u Republici Hrvatskoj formirane. Sagrađena je nova Opća bolnica u Puli, gradimo Odjel dječje rehabilitacije u Specijalnoj bolnici u Rovinju, nabavili smo mobilni mamograf s ultrazvukom. Riječ je i o zadržavanju i privlačenju medicinskog kadra, što nije ozbiljan problem samo u Hrvatskoj nego i u Europi. Nedostaju liječnici i medicinske sestre pa smo zato napravili program mjera kojim smo već sedamdesetak novih djelatnika privukli u svoju županiju. Pretežno je riječ o liječnicima, a s desetak smo u fazi pregovora da dođu u Istru. No prvo želimo zadržati i nagraditi postojeći kadar. Ovogodišnji je moto naše kampanje za privlačenje nedostatnog kadra: „Dođi živjeti i raditi tamo gdje drugi dolaze na godišnji odmor“, a to je Istra. Visoko na ljestvici nam je i socijalna skrb.

NACIONAL: Što ste konkretno napravili za socijalnu skrb?

U ovome mandatu izgradili smo ili osigurali 337 smještajnih kapaciteta za građane treće životne dobi, odnosno, umirovljenike. Za tim je sve veća potreba zbog demografskih trendova obilježenih starenjem stanovništva ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. Takav iskorak nije uspjela napraviti nijedna županija, pa ni Grad Zagreb. To je okosnica i mog budućeg mandata, a moram istaknuti područje energetike, stanovanja, održivog turizma i zaštite prostora.

‘Predstavio sam svoj program, što je i temelj izborne utrke. Tri ključna elementa u tom programu su obrazovanje i sport, zdravstvo i socijalna skrb. Ne mora biti tim redoslijedom, sve mi je podjednako važno’

NACIONAL: Glavna djelatnost u Istri je turizam, a vi ste i predsjednik županijske turističke zajednice. Ove godine pojavili su se problemi na glavnim emitivnim tržištima: u Njemačkoj, Italiji, a nije bolja situacija ni u srednjoj Europi, Češkoj, Mađarskoj… Recesija je pred vratima, a inflacija u Hrvatskoj je među najvišima u Europskoj uniji pa smo zato u kategoriji skupljih turističkih destinacija u odnosu na konkurenciju na Mediteranu. Kako ćete se nositi s tim problemom?

Istra je bila i ostala šampion hrvatskog turizma pa će tako biti i ove turističke godine. Prema svim najavama, očekujem kvalitetnu turističku godinu na razini 2024. iako je teško to prognozirati u ovim nestabilnim i nesigurnim vremenima. Prošlu godinu smo zaključili s pet milijuna turističkih dolazaka i 30 milijuna noćenja. To je bila trećina cjelokupnog turističkog prometa u Hrvatskoj. Znajući da turizam u Hrvatskoj čini 20 do 21 posto hrvatskog BDP-a, mogu reći i da Istra kao relativno mala županija, samo kroz turizam, sudjeluje s najmanje sedam posto u ukupnom hrvatskom bruto domaćem proizvodu.

NACIONAL: Nije li ipak recesija u Njemačkoj i Italiji nagovještaj da će ova turistička sezona biti slabija od prethodnih, a to bi moglo značiti da nećete baš imati vjetar u leđa ni u svojoj izbornoj kampanji?

Unatoč tim recesijskim nagovještajima, booking je još uvijek na razini prošlogodišnjeg. Ako se ne dogodi neki tektonski poremećaj, očekujemo da će turistička godina biti na razini prošlogodišnje, koja je bila odlična. Rezultati ostvareni početkom ove godine čak su i bolji od prošlogodišnjih.

NACIONAL: Govorimo o turizmu u Istri, ali Pula je nekada imala i moćnu industriju u brodogradilištu Uljanik. To brodogradilište zapošljavalo je 8500 radnika u najboljim danima. Danas je brodogradnja u Puli svedena na malo brodogradilište Tehnomont, kojim je uspješno upravljala poduzetnica Gordana Deranja. Hoćete li obnoviti rad Uljanika? Što je bio razlog njegove propasti? Smatrate li se kao Županija i Grad Pula odgovornim za bankrot Uljanika? Koliko je za njegovu sudbinu bila kriva hrvatska vlada?

U pravu ste, brodogradilište Tehnomont je uspješno zahvaljujući vrijednim radnicima i odličnom menadžmentu. Uslijed svih promjena na globalnom tržištu, seljenja „velike“ brodogradnje na istok, Kinu, Koreju i Japan, Tehnomont se znao prilagoditi i pronaći svoju tržišnu nišu. Također, kroz djelatnost nautičke marine u Puli i poslovnim aktivnostima sa svojim radnicima na području zapadne Europe, odlično kombiniraju sve tri gospodarske aktivnosti. Krah Uljanika kakvog smo nekada znali, rezultat je niza faktora i cijeli jedan članak ne bi bio dovoljan da se to precizno objasni. No reći ću da je tiho i cijeli EU digao ruke od velike brodogradnje nakon velike svjetske financijske krize. Pada brodarina i time narudžbe za nove brodove. Menadžment Uljanika nije uspio repozicionirati svoje poslovanje, ušao je u spiralu nelikvidnosti, a ostatak znate. Vlada ima svoj dio odgovornosti u smislu udjela u vlasništvu. Ali najveća odgovornost leži na tadašnjem menadžmentu Uljanika, a kriviti lokalnu samoupravu, OK, može, ali u visini vlasničkog udjela, a taj vlasnički udio lokalne samouprave bio je manji od dva posto.