Istarski župan i bivši predsjednik IDS-a Boris Miletić komentira najave da će se uoči unutarstranačkih izbora vratiti u tu stranku te govori o mogućoj koaliciji HDZ-a i IDS-a na nacionalnoj razini

“Moj povratak u IDS značio bi nešto drugačije od onog kako sam izabran za župana. Ne bih rekao prevaru, to je možda malo pregruba riječ, ali nisam izabran za župana kao član IDS-a”, izjavio je u razgovoru za Nacional župan Istarske županije Boris Miletić, koji je na tu poziciju u lipnju izabran kao nezavisni kandidat nakon što je u drugom krugu pobijedio kandidatkinju SDP-a Sanju Radolović.

S Borisom Miletićem razgovarali smo nekoliko sati nakon što je u Pazinu obilježena 82. obljetnica Pazinskih odluka, manifestnih odluka Narodnooslobodilačkog odbora za Istru usvojenih u Pazinu 13. rujna 1943. i Sabora istarskih narodnih predstavnika od 26. rujna 1943. o sjedinjenju Istre s maticom domovinom. Miletić je u razgovoru za Nacional istaknuo privrženost Istre svojoj antifašističkoj tradiciji, ali je i izrazio zabrinutost zbog recentnih događaja u hrvatskom društvu. No usprkos jačanju radikalne desnice, istarski župan jasno je izrazio podršku Vladi Andreja Plenkovića za koju tvrdi da je za Istru napravila više nego bilo koja vlada prije nje.

NACIONAL: Prošla su nešto više od tri mjeseca otkako ste drugi put izabrani za župana Istarske županije, možete li reći jeste li u ta tri mjeseca pokrenuli neki novi projekt ili nastavili neki iz prošlog mandata?

Iza nas je radno ljeto, vrlo intenzivno, bilo je jako puno posla i drago mi je što nastavljamo određene kapitalne investicije koje smo započeli u prošlom mandatu. U kampanji sam promovirao tri osnovna prioriteta u našoj županiji, to su područja zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi. I tako nastavljamo s kapitalnim investicijama koje su započete, poput najveće investicije u području socijalne skrbi, a to je dogradnja i novi kapaciteti Doma za starije osobe „Alfredo Štiglić“ u Puli. Zatim, radimo na dogradnji školske zgrade i sportske dvorane Osnovne škole Svetvinčenat i radovi odlično napreduju, a u pripremi smo i procesa javnih nabava za dogradnju drugih škola, poput onih u Marčani ili Žminju. U fazi smo pripreme dokumentacije i za druge sportske dvorane kako bismo iskoristili EU-ova i državna sredstva koja su na raspolaganju za tu namjenu. Drago mi je što je konačno okončana i javna nabava za izbor izvođača najveće investicije na području luka, a riječ je o sanaciji pulskog lukobrana čija je vrijednost 21 milijun eura. Dakle, to su doista velike kapitalne investicije i mogu reći da su te vrijedne investicije obilježile moj prošli mandat te da nastavljamo istim tempom. Nikada nije bilo toliko velikih investicija u području zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi, tako da s time nastavljamo. Naš primarni cilj je osigurati svoj djeci jednosmjensku nastavu u osnovnim školama čiji je osnivač Županija, a inače, osnivači smo 25 osnovnih i 21 srednje škole.

NACIONAL: Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete i što mislite, koji će vam biti najveći izazovi u iduće četiri godine?

Izazovi se očituju u segmentu kvalificirane radne snage, pogotovo jer nije pošteđen nijedan sektor. Dakle, u svim segmentima našeg gospodarstva, od građevine, uslužnih djelatnosti do prijevoza, vidljiv je nedostatak radnika, a tome u prilog govori podatak da smo u protekloj godini imali izdanih preko 35 tisuća radnih dozvola za strane državljane. To je naša realnost. Posebno je taj problem izražen u području zdravstva i socijalne skrbi. Govorimo o liječnicima, medicinskim sestrama, tehničarima, njegovateljima. Zato smo i pripremili jedan sveobuhvatan paket mjera, koji je na godišnjoj razini vrijedan oko tri milijuna eura, kako bismo zadržali kadar u javno-zdravstvenom sustavu, ali privukli radnike iz ostalih dijelova Hrvatske ili drugih zemalja. Drugi segment koji vidim kao veliki izazov jest tema klimatskih promjena. Taj problem ne mogu riješiti ni župan ni predsjednik države u jednom mandatu, ali sam siguran da svi zajedno možemo napraviti iskorake kako bismo smanjili korištenje fosilnih goriva za proizvodnju energije, kao i emisiju štetnih plinova, jer to direktno utječe na klimatske promjene. Mi nećemo zaustaviti te promjene, ali ih sigurno možemo ublažiti. Da je to veliki problem, vidimo i po velikom broju ekstremnih padalina koje se događaju u posljednje vrijeme, i to posebno u Istri – od Medulina, Savičente, Buja, Novigrada do Umaga.

NACIONAL: Očekujete li i pomoć države u rješavanju tih problema i kako ste općenito zadovoljni suradnjom s Vladom?

Da, očekujem pomoć države iz dvaju razloga. Dakle, prvi je taj što je Republika Hrvatska, nakon Grčke, najcentraliziranija članica Europske unije i sigurno da je za velike infrastrukturne projekte potrebna suradnja. Prije bih to nazvao suradnjom nego pomoći Vlade. Tu suradnju mogu ocijeniti izuzetno dobrom jer vidim razumijevanje za potrebe Istarske županije i nailazim na otvorena vrata i u ministarstvima i u Uredu premijera. Mislim kako je logično da regionalna i lokalna razina surađuje s vladom, neovisno o tome tko je na vlasti i razlikuju li se te političke opcije. Drugi razlog je jednostavan, ti problemi se, više ili manje, tiču svih županija i logično je da to i sama Vlada uvaži.

‘Danas su dvojezičnost u Istri i naša istarska himna prihvaćene. Sve to pokazuje da su se okolnosti drastično promijenile i da je ova vlada zapravo puno napravila za Istru’

NACIONAL: Kada već govorimo o suradnji s Vladom, kako komentirate ideju o mogućoj potpori IDS-a i drugih liberalnih stranka Vladi Andreja Plenkovića, u kojoj onda ne bi bilo Domovinskog pokreta?

Imati vladu u kojoj je jedna izuzetno desna stranka, nije idealno i nije najbolje, ali s obzirom na to da već neko vrijeme nisam član neke stranke, a i nemam običaj komentirati procese u drugim političkim strankama, to mi je teško komentirati. To će biti tema za vodstvo IDS-a i oni će morati odlučiti u kojem smjeru žele dalje ići.

NACIONAL: Iz vaših riječi proizlazi da se nemate namjeru vratiti u IDS?

Na izbore za župana izašao sam kao nezavisni kandidat i okupio sam nezavisnu listu za Županijsku skupštinu. Na toj listi bili su izuzetno kvalitetni, stručni i, rekao bih, dokazani ljudi u svojim područjima i mislim da 80 posto njih nikad nije bilo u politici. Zato smatram kako bi bilo korektno da kao nezavisni župan mandat odradim do kraja.

NACIONAL: Dakle, smatrate da bi povratak u IDS na neki način značio prevaru birača?

Da, to bi sigurno značilo nešto drugačije od onog kako sam izabran za župana. Ne bih rekao prevaru, to je možda malo pregruba riječ, ali nisam izabran za župana kao član IDS-a. Mislim da građani izuzetno dobro poznaju i mene kao osobu i politike koje promoviram, a te neke teze počele su se javljati prvenstveno u predizbornoj kampanji, između prvog i drugog kruga izbora. S jedne strane, najavljivao se moj povratak u IDS prvog dana nakon izbora, a s druge se tvrdilo da sam nekakav kandidat HDZ-a. Sve te teze dolaze iz jedne političke opcije koja se zove SDP, i to ne samo s regionalne već i nacionalne razine, ali sve te laži idu njima na čast.

NACIONAL: Zašto toliko smetate SDP-u, pogotovo ako se ti napadi nastavljaju i nakon izbora?

U predizborno vrijeme je normalno da se izgovore poneke optužbe i mogu razumjeti da se nekakvim strelicama koje nemaju apsolutno nikakve osnove, pokuša dio birača odmaknuti od izbora mene kao župana. A zašto se to nastavlja? Gledajte, vjerojatno i ta politička opcija vidi u meni ozbiljnog konkurenta na političkoj sceni i ne vidim nijedan drugi razlog jer osobno i kao župan imam izuzetno dobru i korektnu suradnju sa svim načelnicima i gradonačelnicima iz SDP-a. Mi nemamo pravo ne surađivati i to sam govorio tijekom kampanje, a sada to i provodim. Rekao sam da želim biti župan koji spaja i to jesam. Dakle, to svoje političko izborno obećanje u prvom sam mandatu ispunio i nastavit ću ga i dalje provoditi jer smatram da svaki župan mora prije svega htjeti, a onda i moći i znati surađivati sa svim načelnicima i gradonačelnicima i s Uredom predsjednika države i Uredom predsjednika Vlade i svim ministrima. To je naša dužnost, to nije opcija želim ili ne želim.

‘A priori sam protiv zabrana, ali sam za jasna pravila igre, što se smije, što ne smije i gdje se smije i gdje ne smije. Ali cijela situacija nije dobra i tu kao država uopće ne idemo u dobrom smjeru’

NACIONAL: Ali čak i neki ljudi iz IDS-a smatraju da biste se trebali vratiti u tu stranku jer su njeni programi i programi vaše nezavisne liste – jednaki.

Da, mnogi me zovu, program je kompatibilan i to je logično jer sam proveo najveći dio svog političkog života u IDS-u. Bio sam i predsjednik te stranke i mislim da smo imali izvanredne uspjehe i na nacionalnoj i na europskoj razini. Zato je logično da imamo kompatibilne, slične, pa rekao bih u nekim stvarima i identične poglede i programe, ali izabrao sam drugi put s kojim sam pobijedio na izborima i ne razmišljam o vraćanju u IDS ili učlanjenu u bilo koju političku stranku.

NACIONAL: A jeste li danas možda bliži HDZ-u nego što ste bili prije pet ili deset godina?

Pa u smislu političke suradnje s HDZ-om, kontekst je kompletno različit. Politiku treba sagledati uvijek u kontekstu ljudi, vremena i prostora. Dok sam bio predsjednik IDS-a, politička suradnja te vrste nije postojala. Ali i iz saborskih klupa i s pozicije gradonačelnika Pule normalno sam surađivao sa svim vladama. I s vladom Zorana Milanovića i onom Andreja Plenkovića. Tako da i danas, kao čelnik jedinice regionalne samouprave kao što je županija, jednostavno moram moći surađivati s vladom. A da su naši politički pogledi u nekim stvarima različiti, jesu. Jesam li se ja promijenio? Mislim da pretjerano nisam, posijedio sam u ovih 19 godina izvršne vlasti i stekao veliko iskustvo, ali sam opet, s druge strane, svjedok da se HDZ ipak pomaknuo više prema centru nego što je bio prije desetak godina. Tako da je i politika Andreja Plenkovića – koja je proeuropska i, mislim, poprilično umjerena u odnosu na druge demokršćanske stranke u Europi – nama u Istri puno razumljivija od one prije. Ne znam kako netko u Istri može biti protiv politike koju premijer Plenković i Vlada vode prema Istri kada govorimo o ulaganjima u prometnice, željeznicu ili pomorske luke!?

NACIONAL: Možete li malo pojasniti tu izjavu, ona bi mogla izazvati poprilične reakcije?

Političku odluku o gradnji druge cijevi tunela Učka donijeli su Andrej Plenković i njegovi ministri. Nijedna vlada prije ove nije donijela tu odluku. Tražio sam to ranije od Zorana Milanovića i njegova tadašnjeg ministra prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, ali oni su to odbili i nisu željeli donijeti tu, ponavljam, političku odluku. Naglašavam „političku“ jer se gradnja ne financira iz državnog proračuna, već je sve definirano koncesijskim ugovorom s Bina Istrom. Dakle, danas imamo drugu cijev tunela Učka, a uskoro i puni profil autoceste do Matulja. Ta investicija je vrijedna preko 650 milijuna eura, što je više od dva ukupna godišnja proračuna Istarske županije. Tu su i potpisani veliki ugovori za ulaganje u željezničku infrastrukturu koji se planiraju za iduće razdoblje. Isto tako, mi smo danas članica EU-a, to je bio naš regionalni cilj. Danas je prekogranična suradnja sasvim normalna i odvija se na teritoriju čitave Hrvatske, a sjetite se ideja o prekograničnoj suradnji 90-ih, tada smo bili optuživani za autonomaštvo, da se želimo odcijepiti od Hrvatske. Danas su dvojezičnost u Istri i naša istarska himna prihvaćeni, dok je 90-ih godina statut Županije bio suspendiran. Sve to pokazuje koliko su se okolnosti drastično promijenile i koliko je ova vlada u pogledu infrastrukture zapravo puno napravila za Istru. Kultura dijaloga i suradnje nema alternativu.

‘Thompsonov koncert u Areni nije dopustilo povjerenstvo, a ja sam se s tom odlukom složio i složio bih se i danas’, kaže Boris Miletić Foto: Saša Zinaja\NFOTO

NACIONAL: Kažete da je Andrej Plenković odveo HDZ prema centru i da bi trebao imati podršku i u Istri. Znači li to da podržavate sve ono što se događalo ovoga ljeta kada su u pitanju ustaški pozdravi i prijetnje organizatorima pojedinih festivala i književnicima poput Miljenka Jergovića?

Naravno da smo tu na potpuno suprotnim stranama i da osuđujem sve te događaje. Dok sam bio saborski zastupnik, još sam 2015. godine predložio zakon kojim bi se konkretno, kao u Njemačkoj ili Austriji, kažnjavali poklici koji su neupitno poklici Endehazije, odnosno ustaštva. I to bi se propisalo kaznenim zakonom jednako kao i u uređenim europskim državama. Jednostavno se ne može dogoditi da neka bojna u Njemačkoj kliče Sieg Heil i govori: ne, to je nešto drugo, to nije poklik iz Drugog svjetskog rata. Sve to vam govorim par sati nakon što smo svečanom sjednicom Grada Pazina obilježili slavne Rujanske odluke, kojima su antifašisti odlučili o pripojenju Istre domovini Hrvatskoj. Dakle, Ante Pavelić se Rimskim sporazumima odrekao hrvatskih teritorija od Istre do Dalmacije i ne znam kako netko može veličati tu crnu mrlju hrvatske povijesti.

NACIONAL: A kako komentirate zahtjeve dijela braniteljskih udruga za zabranama kulturnih festivala ili ukidanjem njihova državnog financiranja?

To nije dobro. Posebno u spektru kulturnog stvaralaštva zabrane nisu dobrodošle i nije dobro kada o tome odlučuje ulica. A priori sam protiv zabrana, ali sam za jasna pravila igre, što se smije, što ne smije i gdje se smije i gdje ne smije. Ali cijela situacija nije dobra i tu kao država ne idemo u dobrom smjeru. Uostalom, možemo samo popratiti malo i europske medije koji o tome pišu i sigurno ne gledaju na to blagonaklono.

NACIONAL: Ne bi li se takve stvari spriječile ako bi Vladu HDZ-a podržale stranke liberalnog centra, među kojima i IDS?

To je sigurno opravdan motiv zbog kojeg bi stranke trebale o tome odlučivati – i u IDS-u, i u stranci Matija Posavca, i u nekim drugim strankama. Ali to je tema o kojoj oni moraju odlučiti. Je li im prihvatljivija suradnja pa da se krajnja desnica makne ili im to nije prihvatljivo. Dakle, to su njihove političke odluke na koje nemam utjecaja.

NACIONAL: Jeste li ponosni na to što je u Istri situacija upravo suprotna pa su tako nedavno u mjestu Vrbanovica zajedno vijence položili predstavnici boraca NOB-a i predstavnici udruga branitelja iz Domovinskog rata?

Tako je u Istri već niz godina, možda se zbog aktualne situacije to ove godine više naglasilo, ali u Istri je to nešto najnormalnije i općeprihvaćeno. Na to sam izuzetno ponosan i drago mi je što su udruge koji promiču vrijednosti antifašizma i NOB-a i naše braniteljske udruge na istoj strani. Također mi je drago što kad obilježavamo datume iz Domovinskog rata, uvijek su prisutni predsjednici udruge antifašista i zajednički se polažu vijenci. A ista je situacija i kada se obilježavaju događaji iz Drugog svjetskog rata i to je pohvalno. Volio bih da je tako u cijeloj Hrvatskoj.

‘Moj povratak u IDS značio bi nešto drugačije od onog kako sam izabran za župana. Ne bih rekao prevaru, to je možda malo pregruba riječ, ali nisam izabran za istarskog župana kao član IDS-a’

NACIONAL: Kako iz današnje perspektive gledate na svoju odluku da se Marku Perkoviću Thompsonu ne dopusti koncert u pulskoj Areni?

Tu želim jasno razgraničiti pojmove s obzirom na to da danas svaka vijest koja se pojavi na internetu i elektroničkim medijima, bude prihvaćena kao istina. Istina je da nisam u životu zabranio nijedan koncert. Činjenica je da povjerenstvo koje odlučuje o programima u Areni, spomeniku nulte kategorije, nije prihvatilo taj koncert jer su smatrali da takvom koncertu nije mjesto u Areni. Nije to bila odluka gradonačelnika ili pojedinca. Jednako tako pripisuje mi se da sam jednom srpskom glazbeniku isto zabranio koncert, i to koncert koji se trebao održati u Domu hrvatskih branitelja u Puli, a koji je organizirala Srpska nacionalna zajednica povodom proslave pravoslavne Nove godine. Budući da nisam organizirao koncert, nisam ga mogao ni zabraniti. Ali da, razgovarao sam s organizatorima i rekao sam im da nije primjereno organizirati takav koncert na tom mjestu. Jer pjevač koji veliča nama neprihvatljive vrijednosti, nema što tražiti na takvom mjestu, ne na takvoj proslavi. Dakle, nisam nikoga zabranio, ali da u Areni ne može svatko nastupati, logično mi je i razumljivo.

NACIONAL: Kažete da je odluku donijelo povjerenstvo, ali jeste li je vi podržali?

Da, podržao sam odluku jer mislim da je bila apsolutno ispravna.

NACIONAL: I danas biste podržali tu odluku?

Da sam član povjerenstva, tako bih ponovno odlučio.

NACIONAL: Kad govorimo o toleranciji u Istri, jeste li zabrinuti zbog popriličnog broja nasilnih incidenata ovog ljeta?

Takvi događaji nisu lijepi, ali to nije prava slika Istre. Priznajem da ih je bilo neobično puno u odnosu na prijašnje godine. Osuđujem svaki oblik nasilja, ali sigurno neću te pojedinačne slučajeve dovesti u korelaciju sa stanjem sigurnosti u našoj regiji, koja je izuzetno sigurna. U konačnici, ne bi gotovo pet milijuna turista godišnje došlo u Istru da se ovdje osjećaju nesigurno niti bi u Istru došao živjeti toliki broj hrvatskih građana. Jer prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, Istra bilježi najveći neto porast stanovnika u odnosu na bilo koje područje u Hrvatskoj.

Da, nažalost, to se dogodilo. Isto tako, vrlo jasno sam to osudio i mislim da tu treba uvesti malo više reda jer se incidenti redovito događaju u večernjim satima, i to od određenih zaštitarskih službi pa mislim da bi trebalo bolje regulirati rad tih službi.

Prema svim policijskim izvještajima, mi smo izuzetno sigurna regija i na pet milijuna ljudi koji ovdje dolaze kao turisti i nas 200 tisuća koji ovdje živimo, mislim da je broj incidenata za stanje sigurnosti prihvatljiv.

NACIONAL: Osim tih incidenta, možete li biti zadovoljni turističkom sezonom koja je na isteku?

Već više godina, posebno posljednjih pet, promoviram tezu da moramo razgovarati o turističkoj godini, ne samo o sezoni. Sezona sigurno nosi najveći broj noćenja i turista i tako će uvijek biti jer smo obiteljska i autodestinacija. Ali ako govorimo o turističkoj godini, mislim da će ona biti blizu prošlogodišnjoj. Treba pričekati još rujan i listopad jer ako će biti lijepo vrijeme, brojke se mogu još i popraviti. No prije dvije godine govorili smo o tome da u špici više ne možemo podnijeti veći broj turista i da svaki rast ima nekakav svoj maksimum. Tako da smo u Istri dosegnuli kvantitetu. Ono na čemu trebamo raditi jest kvaliteta. I trebamo raditi na tome da svu infrastrukturu, koja postoji i koja mora biti u funkciji u špici sezone, probamo koristiti i u drugim dijelovima godine. Više nego što to sada koristimo. Tako da mislim da će godina na kraju biti vrlo dobra.

NACIONAL: No zabrinjava li vas rast cijena? I to ne samo zbog turista, već prije svega zbog stanovnika koji u Istri žive cijelu godinu?

Da, zabrinut sam zbog rasta cijena. U pravu ste. Dakle, turisti koji dolaze iz Njemačke i kupuju u istim trgovačkim lancima, koje neću imenovati, ali znate na koje mislim, jasno kažu da su cijene kod nas puno više nego kod njih za iste proizvode i tu nešto nije u redu. Tu sam najzabrinutiji za naše umirovljenike koji moraju ovdje živjeti 365 dana i koji ne mogu podnijeti te cijene s obzirom na visinu mirovina, kao i za naše radnike, naše obitelji. Cijene su nerazumljivo više nego u drugim europskim zemljama, i to toliko da se vraća trend odlazaka u shopping u Italiju jer se može ponekad čak i kvalitetnije proizvode kupiti za nižu cijenu nego kod nas. Tu ćemo morati na državnoj razini vidjeti što je uzrok tome jer to naprosto nije normalno i za naše ljude je neprihvatljivo. Neki mehanizmi trebaju se uspostaviti. Da, mi živimo u tržišnoj ekonomiji. Da, mi živimo u demokraciji i po vokaciji sam liberal, ali neke stvari u tom segmentu treba urediti. Mislim da je, naprimjer, naša vlada pokazala da ima znanja i mogućnosti kada je bila energetska kriza, ali ako se u tom segmentu moglo pomoći građanima, smatram da treba i ove prekomjerne marže staviti u red.