Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u ponedjeljak je komentirao inflaciju, rast plaća i ostale aktualnosti.

Na pitanje zašto se uporno ljeti inflacija vraća u Hrvatsku, Vujčić je rekao da je to uobičajeno tijekom ljetne sezone. “Kad usporedite cijene u dućanima na moru ili unutrašnjosti tijekom sezone vidite razliku. Ona se očituje u mjerenju harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, indeksa potrošačkih cijena i onoga što plaćaju strani turisti u odnosu na naše. Vidimo ove godine da je stopa inflacije zadnja tri mjeseca porasla zbog rasta cijena hrane. Sve ostale komponente su u skladu s očekivanjima”, rekao je Boris Vujčić u Dnevniku NoveTV.

To je zbog više faktora, jedne strane skupljeg uvoza nekih prehrambenih proizvoda tipa mesa i kave, zbog porasta proizvođačkih cijena…

PROJEKCIJE Vujčić: Očekujemo da će se trend smanjivanja inflacije definitivno nastaviti

Vujčić je rekao da je inflacija kombinacija snažne domaće potražnje i produktivnosti poljoprivrede. “Kod nas je snažna domaća potražnja. To je domaća komponenta inflacije. Što se tiče hrane, produktivnost naše poljoprivrede je niska. Značajno niža nego u Europi. To pridonosi višim cijenama hrane. Ali, kad gledamo mogućnost prodavača da dižu cijene – to je domaća potražnja koja je vrlo jaka”, pojasnio je Vujčić.

Dva su razloga za to, rekao je guverner HNB-a. “Plaće su snažno rasle posljednje dvije godine. Rast će i dalje. Realan rast plaća bio je 6 posto u 2023., 12 posto u 2024. godini, a u ovoj će biti oko šest. To omogućava rast cijena. S druge strane rasta je zaposlenost. Ostvarili smo oko 40-50 tisuća radnih mjesta”, poručio je.

Na pitanje je li točno da je novi zamah inflaciji dala Vlada sa značajnim povećanjem plaća javnom sektoru, Vujčić je odgovorio: “Rast plaća diže kupovnu moć, a kupovna moć diže agregatnu potražnju. To je činjenica”.

POSKUPLJENJA ZBOG SEZONE Evo gdje su u Hrvatskoj cijene najviše porasle, a gdje najmanje

Komentirao je i rast cijena nekretnina. Depoziti, rekao je Vujčić, tijekom ljeta rastu. “Ovo su mjeseci kad imamo rast depozita, a onda se prelijevaju u potražnju za nekretninama. Znamo da ljudi kod nas često novce ulažu u nekretnine. To možda nije najpametnije. Ako postoji neka definicija mrtvog kapitala onda je to da uložite novce u nekretninu koja se ne iznajmljuje niti se u njoj živi”, poručio je guverner.

Na pitanje hoće li, zbog strožih pravila za kredite, doći do hlađenja tržišta nekretnina, odgovorio je: “To će značajnije utjecati na tržište gotovinskih kredita nego nekretnina. Zaoštravanje koje se odnosi na nekretninsko tržište neće značajno smanjiti potražnju”.

Dodao je i da je prosječna kamatna stopa stambenih kredita u Hrvatskoj oko tri posto. Niža je, rekao je, nego što je u prosjeku Europske unije te se ne očekuje da će padati.

Za potpunu analizu turističke sezone, rekao je, još je prerano. “Ali, ono što vidimo je da se rast nominalnih prihoda nastavio, ali se realna turistička potrošnja deflicionirana deflatorom cijena u ugostiteljstvu i smještaju nastavila smanjivati. Očekujemo da će se vidjeti daljnje smanjivanje realne potrošnje turista”.