Božo Biškupić, bivši ministar kulture u trima hrvatskim Vladama, donirao je Gradskome muzeju Požega prošloga tjedna osam bibliofilskih grafičkih mapa hrvatskih umjetnika iz svoje Zbirke Biškupić. Tim povodom otvorena je izložba ‘Crno-bijela rapsodija’

Prošloga tjedna u Velikoj izložbenoj dvorani Gradskog muzeja Požega otvorena je izložba “Crno-bijela rapsodija“. Radi se o vrijednoj donaciji Zbirke Biškupić, nakladnika, kolekcionara i bivšeg ministra kulture u trima vladama Bože Biškupića.

Donacija uključuje osam bibliofilskih grafičkih mapa hrvatskih umjetnika Tomislava Buntaka, Maje Franković, Gordane Kovačić, Ivana Lackovića Croate, Slavena Macolića i Tina Samaržije, mapu „Hommage Luku Paljetku“, kao i poetsko-grafičku mapu „Ukrajinska rapsodija“, izdanu u povodu 50. obljetnice izdavačke djelatnosti Zbirke Biškupić. Mapa sadrži 14 grafičkih listova, a tematski povezuje djelo ukrajinskog pjesnika Tarasa Ševčenka i hrvatskog pjesnika i akademika Luke Paljetka. To je tek jedna od brojnih donacija Zbirke Biškupić, osnovane davne 1964., koja je 1976. registrirana i zaštićena kod Uprave za zaštitu kulturne baštine. Zbirka sadrži brojne grafike, slike, skulpture i crteže, a zastupljeno je gotovo 250 hrvatskih i inozemnih umjetnika. Tijekom više od 50 godina djelovanja Zbirka Biškupić posebnu je pažnju posvećivala bibliofilskim izdanjima kroz grafičke listove i mape.

Božo Biškupić po mnogima je bio najuspješniji hrvatski ministar kulture, koji je tu dužnost obavljao u vladi premijera Mateše od 1995. do 2000., zatim Ive Sanadera od 2003. do 2009. te Jadranke Kosor od 2009. do 2010.

Rođeni Turopoljac, iz Male Mlake, po obrazovanju pravnik, Božo Biškupić magistrirao je muzeologiju na poslijediplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Kratko vrijeme radio je kao pravnik u odvjetničkom uredu, a od 1978. do 2003. bio je urednik likovnih izdanja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Godine 1992. pokrenuo je i realizirao Vukovarski muzej u progonstvu (Zbirka suvremene hrvatske i svjetske umjetnosti), 1995. pokrenuo je i realizirao akciju suvremena hrvatska umjetnost za Muzej hrvatske umjetnosti u Mostaru. U njegovim mandatima izgrađeni su brojni kapitalni muzejski objekti: Muzej antičkog stakla u Zadru, Muzej krapinskih neandertalaca, novi Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i mnogi drugi. Od 1986. do 1993. bio je urednik likovnih monografija u Grafičkom zavodu Hrvatske. Izdavač je i urednik brojnih literarno-likovnih bibliofilskih izdanja domaćih i stranih autora u izdanju Zbirke Biškupić. Dokumentarno je obradio opuse uglednih hrvatskih umjetnika i objavljivao u stručnim časopisima (Informatica museologica, Ars, Zbornik Muzeja naivne umjetnosti…) Godine 2003. postao je član predsjedništva HDZ-a i član Nacionalnog vijeća HDZ-a. Otkad je napustio ministarsku dužnost, običan je član stranke.

Kolekcionarstvom se počeo baviti još u ranoj mladosti. Kao zaljubljenik u sve vrste umjetnosti desetljećima je svojim inicijativama povezivao suvremene likovne umjetnike i eminentne hrvatske književnike. Božo Biškupić godinama se i strastveno amaterski bavio fotografijom, a tijekom svojih ministarskih mandata, kao i na brojnim putovanjima, imao je pristup mnogim povijesnim političkim sastancima koje je zabilježio svojim fotoaparatom i brižno ih čuva u privatnoj arhivi.

O svemu tome kao i o stanju hrvatske kulture danas, Božo Biškupić govorio je u intervjuu za Nacional.

NACIONAL: Mnogi kulturnjaci i danas vas često spominju kao najboljeg ministra kulture kojeg je Hrvatska od početka svoje državnosti imala. Kako vi to komentirate?

To je lijepo čuti, ali ne bih prihvatio taj epitet „najbolji“, jer od dobrog uvijek ima bolji.

NACIONAL: Nakon donacija velikim institucijama, muzejima, nacionalnim knjižnicama, akademijama znanosti i umjetnosti, zašto ste se odlučili za ovu donaciju Gradskom muzeju u Požegi?

Kada sam Muzeju prije dvije godine darovao „Ekvilibrij“, mapu mladog autora Tina Samaržije, vidio sam da postoji interes za grafiku, osobito u vrijeme kad su se pripremali za proslavu stote obljetnice osnivanja. Budući da sam u sva tri svoja ministarska mandata surađivao i s Požežanima te nastojao pomoći u mnogim projektima – a bio sam upućen, kako se ono kaže, u situaciju na terenu, zahvaljujući dugogodišnjem prijateljstvu s nekadašnjom saborskom zastupnicom iz Požege Marijom Bajt, da se s novoobnovljenim muzejom želi krenuti dalje u novo – odlučili smo Muzeju darovati nekoliko edicija kako bismo i osobno dali doprinos proslavi stote obljetnice. Do sada smo im, tu mislim i na suprugu, darovali devet bibliofilskih izdanja, a nadam se da ćemo i nastaviti. Uglavnom su to grafičke mape, ali ima i nekoliko bibliofilskih izdanja. Jedno od njih posvećeno je Luku Paljetku.  …