Pregovori Ukrajine i Rusije od početka su zapravo bili pregovori Amerike i Rusije oko kapitulacije Ukrajine.

Tako bivši diplomat i bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević u jednoj rečenici sumira problematiku i prognoze uoči novih pregovora Ukrajine i Rusije, koji bi se trebali održati u četvrtak u Istanbulu, piše Jutarnji.

U pregovorima najmanje Ukrajina

Drugim riječima, u pregovorima između Rusije i Ukrajine, geopolitički gledano, najmanje je bitna Ukrajina, zemlja koja je izgubila gotovo 100.000 ljudi, vojnika i civila, a još ih je osam milijuna raseljeno, i koja će zbog mira možda morati odustati od 20 posto svog teritorija i članstva u NATO-u.

U nedjelju je ruski predsjednik Vladimir Putin predložio nastavak pregovora s Ukrajinom u Istanbulu, a nakon prijetnji zapadnih zemalja novim sankcijama. Novi pregovori bi se trebali održati u četvrtak, i to tri godine nakon što su prethodni pokušaji dogovora primirja propali.

Ukrajina već pokazuje spremnost na ustupke, kako se čini, jer je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odmah rekao da će osobno sudjelovati u pregovorima i da će u Istanbulu čekati Putina, iako je još 2022. govorio suprotno, navodeći da se s Putinom ne može razgovarati jer “ne poznaje dostojanstvo i iskrenost”. Putin na sve to nije odgovorio, a izgledno je da će u Istanbul ipak poslati pregovaračku delegaciju, umjesto da dođe osobno.

Najznačajnije pritom, Rusija još nije odgovorila na zahtjev Ukrajine za bezuvjetni 30-dnevni prekid vatre.

Upravo je prekid vatre za Kovačevića glavni pokazatelj koliko je Zelenski u teškoj poziciji, ali i na koliko je spreman pristati radi mira.

“Konkretno, priznanje Krima Rusiji, priznanje ruske kontrole nad četiri okupirana ukrajinska područja Donjecka, Luhanska, Hersona i Zaporižja, kao i garanciju da Ukrajina neće u NATO”, nabraja Kovačević.

Žrtva i SAD-a i Rusije

Tu mogućnost – da se agresora nagradi teritorijem i ustupcima – komentirao je i premijer Andrej Plenković, rekavši da bi to bio “zastrašujući presedan”. Kovačević misli da je Ukrajina u cijeloj priči najmanje bitna. Kako kaže, Rusiji su bitniji odnosi sa SAD-om.

“To znači da mogući mir dolazi tek kao posljedica normalizacije odnosa SAD-a i Rusije, a da bi se ti odnosi normalizirali, Putin će očekivati povratak ruskih nekretnina koje su Amerikanci zaplijenili, povratak diplomata, ukidanje sankcija i priznavanje ruske interesne sfere u istočnoj Europi”, smatra.

Na pitanje znači li to da je Ukrajina definitivni gubitnik ovih pregovora, kako god se okrene, Kovačević odgovara da je Ukrajina sigurno žrtva s obje strane.

“Prvo je žrtva američkih pokušaja da ostvare svoju koncepciju globalne hegemonije, a potom ruskih da vrate status velesile kakav su imali prije sa SSSR-om. Pritom je Zelenski naivno vjerovao zapadnim saveznicima da će podržavati Ukrajinu do kraja. Zapad je s druge strane očekivao da će ukrajinska ofenziva biti uspješna, a to se nije dogodilo i sada krive Zelenskog“, objašnjava.

Ruski ultimatumi

U ranijim pregovorima 2022. godine, Ukrajina je već bila spremna odustati od članstva u NATO-u i proglasiti vojnu neutralnost u zamjenu za međunarodne sigurnosne garancije.

Rusija je također tražila ograničenja ukrajinskih vojnih kapaciteta i ukidanje zakona koje smatra neprijateljskima prema ruskom stanovništvu.

Tad, na samom početku rata, proces pregovora je prekinut nakon otkrića masovnih ubojstava civila u Buči, što je izazvalo val ogorčenja u Ukrajini.

Zelenski danas tvrdi da su pregovori propali zbog ruskih ultimatuma, uključujući zahtjev za njegovom ostavkom i drastično smanjenje vojske. Putin tvrdi da Rusija nikad nije odbila dijalog te da novi pregovori moraju uzeti u obzir “stanje na terenu”, piše Jutarnji.

SUDBONOSNI ČETVRTAK Bijela kuća: Svi su navalili pridružiti se mogućim pregovorima Ukrajine i Rusije