Koncertom benda Svemirko u petak, 6. lipnja, započelo je još jedno ”Ljeto u MSU” u Zagrebu koje traje do 11. srpnja. Multimedijalna formula 5u1! – koncert – izložba – ples – film – kazalište koju je smislio Branko Kostelnik, autor koncepta ”Ljeto u MSU” i producent programa u Muzeju, pokazala se uspješnom i usprkos organizacijskim izazovima, održava se 12. put. ”Ljeto u MSU” postalo je jedno od središnjih kulturnih i umjetničkih događanja tijekom ljetnih mjeseci u hrvatskoj metropoli, a na programu su aktualne izložbe u MSU-u, filmske projekcije, kazališne predstave, plesne izvedbe i na kraju večeri koncerti najboljih rock i art bendova regije na muzejskom platou kod tobogana.

Nastupit će Svemirko, Vojko V., Nikola Vranjković, Obojeni program, Djeca, MRFY i Nipplepeople, a i ove godine ostvarena je suradnja s Animafestom, svjetskim festivalom animiranog filma. U suradnji s kinom Metropolis održat će se projekcije najboljih europskih art filmova sezone u dvorani Gorgona, a to su ”Supstanca”, ”Anora” i ”Fiume o morte!”. U plesnom programu, u suradnji s projektom Antisezona, izvest će se predstava “Kao što su rime“ nastala tijekom dvogodišnjeg istraživanja četiriju umjetnika okupljenih u regionalnom projektu NAM ChoreoLab. Posjetitelji će moći razgledati i izložbu autorice Andree Kulunčić “Činiti svijet boljim mjestom“ na dva kata muzeja. Nastupit će i Damir Bartol Indoš sa svojom novom kazališnom predstavom. O programu tjednik Nacional razgovarao je njegovim autorom Kostelnikom.

NACIONAL: Tijekom 12 godina promijenili ste tri ravnateljice MSU-a, ali ”Ljeto u MSU” ostaje. Program je očigledno uspješan.

Drago mi je da tako mislite. Sve su shvatile da je to brend i nisu ga dirale. Oni jalni, mali birokrati, radili su sve da ga ukinu. Međutim, rezultati i statistika nisu davali razloga za ukidanje takvog koncepta. Osim toga, medijska prisutnost, sitna zarada koja nama nije glavni cilj i temeljna ideja da radimo jednu urbanu priču bili su dovoljno jaki argumenti da nastavimo. Sve tri ravnateljice verificirale su da ”Ljeto u MSU” radi dobar posao i da je postalo regionalni brend. Na ”Kontaktu” u Beogradu, najjačoj regionalnoj konferenciji pop kulture, ”Ljeto u MSU”, uz Kino Šiška iz Ljubljane, proglašeno je najjačim projektom pop kulture u institucijama kulture u regiji.

NACIONAL: Ističete urbanu priču koja je suprotna onome što će se, na primjer, događati na Hipodromu početkom srpnja, a to je koncert Marka Perkovića Thompsona. Urbano je ostalo u manjini, ali vi ne odustajete.

Ne odustajem jer smatram da je to moje poslanje. Bavim se svojim urbanim vrtom, ne znam i ne mogu ništa drugo raditi, to je ono čime je zaokupljena naša ekipa koja ima slične poglede na umjetnost, glazbu i kulturu, kao i vi koji nas podržavate.

NACIONAL: Zašto ste se žalili na nelojalnu konkurenciju?

O tome sam otvoreno govorio i upozoravao kolege i sponzore. Nije korektno da se neki koncerti sličnog senzibiliteta održavaju otprilike u isto vrijeme i imaju gratis ulaznice. A zašto imaju gratis ulaznice? Pa zato što netko plaća kompletnu produkciju koju mi krvavo moram zaraditi. Svi koji smo u tom poslu se znamo, kolege smo i zato ne mogu shvatiti da se ne možemo dogovoriti. Sponzor konkurentskim festivalima plati kompletnu produkciju, razglas, svjetlo, zaštitare, bend i onda se to održava besplatno, otprilike na iste datume. Ili bi trebalo tako svima ili nikome. Ja tu temu namjeravam otvoriti u jesen i da o tome argumentirano razgovaramo. To nije u redu. To se u kapitalizmu zove nelojalna tržišna utakmica.

NACIONAL: Koncerti se izvode na platou kraj tobogana, zašto se odustalo od nastupa na krovu?

To je pravo pitanje. Koncerti su prvih četiri-pet godina bili na krovu. To je bila sjajna ideja, revolucionarno otkriće i za glazbenike i za publiku, citat nastupa Beatlesa, RHCP-a i U2 u čuvenim spotovima na krovovima zgrada. To sada kopiraju neki kolege, što mi je priznanje. Isto kao što sad imaju multimedijalni program u klubovima. No što se dogodilo nama? Netko nas je, jalan i zlonamjeran, prijavio inspekciji, da provjeri imamo li sve dokumente za protupožarnu zaštitu. Naravno da smo imali, ali došli su inspektor i arhitekt Franić, a mene nisu zvali. Zaključili su da nemamo peti izlaz s krova, već samo četiri. Iako je Franić svjedočio inspektoru da imamo papire, zaštitare i osigurana četiri izlaza za evakuaciju, inspekcija je inzistirala na petom izlazu. To je bio napad da se ukine ”Ljeto u MSU”. Budući da sam uporan, dva dana sam razmišljao, smislio prostor na platou kod tobogana i tako ”Ljeto u MSU” nije ukinuto.

NACIONAL: Koliko je zaživjelo u kvartu, Novom Zagrebu, a koliko je postalo mjesto na koje se dolazi iz drugih dijelova Zagreba?

Zaista je zaživjelo u kvartu, ali još ima prostora za napredak. Poslanje Muzeja je to da odgaja novu publiku i stvara urbanu kulturu za kvart. U Novom Zagrebu živi oko sto tisuća ljudi i taj dio grada više se ne može tretirati kao spavaonica. Građani u susjedstvu prihvatili su ”Ljeto u MSU”, iako su se u početku bunili protiv buke. No posljednjih godina došli su do toga da su takvi događaji potrebni. Rekao sam da nećemo biti palanka, želimo biti dio urbaniteta. Naravno, ne dolazi samo kvartovska publika, a dolazi i dosta domaćih i stranih turista koji nas podržavaju i hvale. No fali novi korak zamašnjak da krenemo još više. Za to nam treba jača financijska podrška sponzora i struktura. Mi imamo koncept 5 u 1 – izložbu, program u Gorgoni, ples, kino i kazalište i onda koncert, sve to za cijenu od 16, 17 eura, što znači da je cijena koncerta samo 6 eura.

NACIONAL: Takav koncept programa u muzeju jedinstven je ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji. 

Točno i žao mi je da to nije više prepoznato i da ne dobivamo veću podršku, ne samo financijsku, već i marketinšku. To je borba protiv pojava kao što je skorašnji koncert na Hipodromu. Naša misija ja ta da sačuvamo urbani koncept koji mora postojati u Zagrebu.

NACIONAL: Je li teško doći do kvalitetnih izvođača petkom navečer?

To je proces. Neke bendove pratim i nekoliko godina, a onda ih zovem. Mi imamo gard da možeš svirati na ”Ljetu u MSU” kada si na vrhuncu. Svi najjači bendovi regije nastupili su u MSU-u: Laibach, Pankrti, Električni orgazam, Repetitor, Majke, TBF, Let 3, Hladno pivo, Letu šutke, održano je preko 70 nastupa. No otvoreni smo i za nove trendove i nove žanrove. Mi u šest petaka imamo kvalitetne izvođače. Nakon odličnog pop banda Svemirko koji je koncertom otvorio ”Ljeto u MSU”, 13. lipnja nastupa headliner Vojko V kojeg ne treba posebno predstavljati. On je legitimni nasljednik TBF-a i Ede Majke i možda najbolji reper posljednjih desetak godina. Petak nakon toga, 20. lipnja, nastupa Nikola Vranjković, beogradski autor koji svira korijenski rock’n roll. On je nekada bio producent Bajagi, a sada nastupa s fantastičnim pratećim bendom. Nakon njega, u petak, 27. lipnja, nastupa Obojeni program iz Novog Sada. Koncert je hommage Novom Sadu i nevinim žrtvama rušenja nadstrešnice na željezničkom kolodvoru. I zato ćemo zamoliti publiku za 16 minuta tišine prije početka koncerta. To pokazuje da je cijela priča više od rock’n roll koncerta i da ima regionalnu dimenziju.

NACIONAL: Koji je zadnji koncert?

U petak, 4. srpnja, nastupa zagrebački garažni bend Djeca, po meni budućnost zagrebačkog rock’n rolla. Prvi put u jednom danu imamo dva koncerta i nakon njih nastupa grupa MRFY iz Slovenije, najbolji slovenski indie band, tako da će i mladi doći na svoje. ”Ljeto u MSU” 11. srpnja zatvorit će avangardni pop sa sjajnim svjetlima i začudnim maskama koji povezuje suvremenu umjetnost i pop kulturu – grupa Nipplepeople.

NACIONAL: Na programu je i predstava ”Štahofonija: Biće je biće” Tanje Vrvilo i Damira Bartola Indoša. Predstavu rade u suradnji s bendom Trobecove krušne peći. Što očekuje publiku?

Raduje me da u tome sudjeluju Trobeci, jedan od mojih omiljenih bendova iz osamdesetih, ostali su svoji i isti i nema ni primisli o komercijalizaciji. Indoš je genijalac, jedan od osnivača Kugla glumišta iz osamdesetih koji se udružuje s Trobecima. Rock’n roll u kazalištu, može li više i bolje? Predstava je na programu 13. lipnja u dvorani Gorgona, a ironija je da su Trobecove krušne peći predgrupa Vojku V koji je još bio u pelenama dok su oni bili klupske zvijezde.

NACIONAL: Plesna predstava je ”Antisezona” koja se bavi pokretom nesvrstanih.

To su pametne i kreativne cure koje čine autorski tim – plesne umjetnice Silvia Marchig, Zrinka Šimičić Mihanović, Sonja Pregrad, Iva Nerina Sibila i muzeologinja Tea Kantoci. One prezentacijom i kontekstualizacijom suvremenog plesa i srodnih izvedbenih praksi na poseban način obrađuju temu nesvrstanih koja je mladima potpuno strana. Uvjerio sam se jednom u to kao predavač na jednom sveučilištu i onda sam studentima pričao o pokretu nesvrstanih. Ta plesna predstava o nesvrstanima putem kazališnog diskursa je top priča koja se sjajno uklapa u koncept ”Ljeta u MSU”.

NACIONAL: Prikazat ćete i najbolje europske art filmove.

U posljednjih petnaest godina u kinu Metropolis njegovali smo trend europskog filma, što je protutežu američkim blockbusterima i manipulaciji u filmskoj industriji. Postali smo dio mreže Europa Cinemas. Na filmskom programu ove godine su ”Supstanca”, ”Anora” i ”Fiume o morte!”, ponajbolji filmovi iz recentne europske produkcije.

NACIONAL: Kada krećete u pregovore o novoj sezoni i imate li u tome podršku Grada Zagreba i Ministarstva kulture?

Imamo nešto malo, ali bi moglo i moralo puno više jer je to intermedijalna, multimedijska i regionalna priča. Iz grada i Turističke zajednice dali su nam sredstva za tehniku. S pregovorima počinjemo u listopadu ili studenome, u veljači i ožujku potpisuju se ugovori i onda idemo u realizaciju. To je veliki posao, no mi volimo to što radimo i vjerujemo u to. I zato nam nije teško.

NACIONAL: Jeste li spojem glazbe, izložbi, filma i plesa program približiti ideji ”gesamtkunstwerka”, potpunog umjetničkog djela, što vam je cilj? Može li se još štogod dodati ovom doživljaju?

Ja se nadam da sam blizu ostvarenja mog sna, potpunog umjetničkog djela, odnosno doživljaja, ali uvijek treba ostaviti prostora za nadogradnju. Ove godine, sa svim pratećim programima, blizu smo našeg ideala.

NACIONAL: Potiče li ovaj koncept mlađu publiku da posjeti MSU kao mjesto zabave i kulture, blisko njenim interesima, a onda i pogleda izložbe i stalni postav?

To je i bila namjera, a u praksi se to sve više događa. Prve godine, 2014., Vlasta Delimar imala je svoju izložbu i de facto je danonoćno boravila u Muzeju među svojim instalacijama. Svakog jutra ljubila me je od oduševljenja jer je nekoliko tisuća ljudi prolazilo kroz njenu izložbu dok je išlo na krov i koncert. Ta vrsta poslanja postoji od početka i njegujemo taj kontinuitet.