Najnoviji prijedlog Europske komisije o drastičnom povećanju trošarina na duhanske proizvode izazvao je ozbiljnu zabrinutost među domaćim poslodavcima koji upozoravaju na pad proračunskih prihoda, gubitak radnih mjesta i rast crnog tržišta.

Europska komisija predlaže povećanje trošarina na cigarete i duhanske proizvode za čak 73 posto, s dosadašnjih 124,2 eura na 215 eura za tisuću komada, što bi značilo dvostruko veće porezno opterećenje nego u državama koje graniče s Europskom unijom.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomista Hrvoja Stojića upozorava da bi takva odluka teško pogodila domaću duhansku industriju, smanjila prihode državnog proračuna i potaknula širenje ilegalne prodaje, piše Novi list.

BRUTALNO EU priprema novo povećanje poreza, evo za koliko će poskupjeti cigarete

“Hrvatska duhanska industrija strateški je važna i jedinstveno vertikalno integrirana – od finalne proizvodnje u Istri do uzgoja u Slavoniji i Podravini“, poručuju iz HUP-a. Industrija zapošljava oko 10.000 ljudi, a tristotinjak domaćih farmera proizvodi 6 posto ukupnog europskog duhana uz garantirani otkup. Godišnji izvoz doseže 400 milijuna eura, pa HUP naglašava da se domaća industrija ne može tretirati jednako kao u ostatku EU-a.

Rizik od pada prihoda i bujanja crnog tržišta

Analize HUP-a pokazuju da je potražnja za cigaretama i nikotinskim proizvodima u Hrvatskoj znatno osjetljivija na promjene cijena nego što Komisija procjenjuje.

“Hrvatski bi proračun mogao godišnje gubiti oko 240 milijuna eura, odnosno gotovo četvrtinu sadašnjih prihoda od trošarina“, upozoravaju u Udruzi. Takav bi gubitak, dodaju, otvorio prostor ilegalnom tržištu i potaknuo krijumčarske lance, dok bi razlike u cijenama u odnosu na Srbiju, BiH i Crnu Goru dodatno ugrozile konkurentnost domaćih proizvođača.

Novi porez i smanjenje fiskalne autonomije

Osim povećanja trošarina, Komisija predlaže i novi porezni mehanizam TEDOR, kojim bi se 15 posto nacionalnih prihoda od trošarina preusmjerilo u proračun EU-a. HUP procjenjuje da bi to Hrvatsku stajalo 152 milijuna eura godišnje.

“To ne donosi nove prihode, već preraspodjeljuje postojeće i prelijeva ih u EU, u suprotnosti s načelom vlastitih prihoda država članica“, upozoravaju poslodavci. Ukupni gubitak državnog proračuna zbog oba prijedloga procjenjuju na oko 400 milijuna eura godišnje.

SAMO BITNO EU želi zabraniti pušenje i ‘vejpanje’ na otvorenom

HUP: Hrvatska treba odmah odbaciti TEDOR

Udruga predlaže da Hrvatska odmah odbaci TEDOR kako bi zaštitila fiskalni suverenitet jer, kako navode, “preraspodjeljuje nacionalne prihode i ugrožava stabilnost proračuna članica EU-a“. HUP se protivi i uvođenju tzv. CORE poreza za kompanije s prihodom većim od 100 milijuna eura, smatrajući da bi dodatno opteretio domaće tvrtke i umanjio njihovu konkurentnost.

Poslodavci pozivaju na zajednički nastup Hrvatske i zemalja regije prema Europskoj komisiji te na blisku suradnju industrije i Ministarstva financija u pronalaženju održivih rješenja. Predlažu postupno i umjereno povećanje trošarina kako bi se izbjegli porezni šokovi i rast sive ekonomije, uz povoljniji tretman proizvoda smanjenog rizika poput grijanog duhana, e-tekućina i nikotinskih vrećica.

Crno tržište jača, proračun gubi

Previsoke stope trošarina na alternativne proizvode, poput predložene minimalne stope od 143 eura po kilogramu za nikotinske vrećice, mogle bi prema procjeni EK smanjiti njihovu prodaju za 86 posto. HUP upozorava da bi to obeshrabrilo pušače da prijeđu na manje štetne proizvode i narušilo tržišno natjecanje.

Europska unija već sada gubi 17 milijardi eura godišnje zbog ilegalne prodaje cigareta, dok je crno tržište nikotinskih proizvoda procijenjeno na 10 milijardi eura. Povećanje trošarina, tvrde u HUP-u, dodatno bi ojačalo krijumčarenje “bez stvarne koristi za javno zdravlje“.

SAMO BITNO EU želi zabraniti pušenje i ‘vejpanje’ na otvorenom

U listopadu 2024. prosječna je trošarina u Hrvatskoj iznosila 128 eura na tisuću cigareta, što je tek 14 posto ispod europskog prosjeka, pa poslodavci zaključuju da “nema prostora za nagli rast“ kakav predlaže Europska komisija, piše Novi list.