Sreća nije slučajnost, niti je rezervirana za one s posebnim talentom. Ona je vještina koja se može naučiti, baš kao i bilo koja druga. Znanstveno je dokazano da pomažu čak i tečajevi!

Ako postoji recept za sreću, ne uključuje nikakve ekskluzivne sastojke – već male, svakodnevne izbore koji stvaraju život ispunjen radošću i zadovoljstvom. Povodom Međunarodnog dana sreće koji se obilježava 20. ožujka, u nastavku pročitajte više o njima.

Sastojci za sretniji život

Zahvalnost

Umjesto da jurimo za onim što nemamo i uspoređujemo se s drugima, važno je primijetiti ono što već imamo. Vođenje dnevnika zahvalnosti u tome uvelike pomaže. Kada vas uhvati malodušnost, osvrnite se iza sebe, pogledajte što ste dosad u životu napravili. Sigurno nije malo.

Više doživljavamo svoje neuspjehe, nego uspjehe pa se ovih drugih treba s vremena na vrijem prisjetiti. Osvrnite se i oko sebe – primijetite ljude koji su u vašoj blizini, budite zahvalni na njima.

Ljudi, ne stvari

Materijalne stvari donose kratkotrajnu sreću, ali dugoročno su odnosi ti koji nas ispunjavaju. Vrijeme provedeno s obitelji i prijateljima, smijeh i podrška su neprocjenjivi.

Velika studija provedena na Harvardu, koja je trajala više od 80 godina, pokazala je da su ljudi koji njeguju kvalitetne, dugogodišnje odnosima s drugima sretniji, fizički zdraviji i žive dulje.

Odnos prema neuspjehu

Sretni ljudi ne izbjegavaju prepreke, već ih vide kao prilike za rast. Neuspjeh nije kraj puta, već samo jedna od lekcija ka uspjehu. On nije nešto što nas definira.

Ne jučer, ne sutra, nego sada

Sreća nije u prošlosti ni budućnosti, već u sadašnjosti. Kada prestanemo stalno planirati, analizirati ili s nostalgijom gledati na prošlost, još gore žaliti za onim što smo propustili učiniti i usredotočimo se na sada, postajemo slobodniji i zadovoljniji.

Briga o sebi

Fizičko i mentalno zdravlje temelj su sretnog života. Dovoljno sna, kretanja, kvalitetne prehrane i vremena koje ćete posvetiti sebi, ne utječu samo na tijelo, već i na naše raspoloženje i energiju.

Sreća je veća kada se dijeli

Zar nije čudesno da se sreća umnaža kada je dijelimo. Baš kao i ljubav. Nemojte propustiti niti jednu priliku da nekome učinite nešto dobro. Računaju se i najsitnija djela ljubaznosti – pridržite susjedi vrata, ponesite joj vrećice iz dućana, ne škrtarite na osmjesima! Mala djela dobrote, pomaganje drugima ili volontiranje donose puno više, no što možete i zamisliti dok ne probate.

Ne budite zlopamtilo

“Pamtim samo sretne” – pjevaju Gabi Novak i Kemal Monteno, podsjećajući nas na recept za sreću. Potrudite se zaboraviti ružne događaje i emocije, a nastojte upamtiti one lijepe. Što je više lijepih i život je ljepši. Stavite fokus na ono dobro.  Ako mislite da je to teško, pogledajte inspirativni dokumentarac The Lady in Number 6, o češkoj pijanistici Alice Sommer, Ustvari, toplo vam savjetujemo da ga pogledate u svakom slučaju.

Stav

Način na koji percipiramo i reagiramo na životne izazove ključan je za naše blagostanje. Razvijanje otpornosti i pozitivnog stava može nam pomoći da se nosimo s poteškoćama i zadržimo osjećaj sreće.​

Nije uvijek moguće kontrolirati okolnosti, ali možemo kontrolirati svoj stav. Sretni ljudi nisu oni kojima se nikad ne događaju loše stvari, već oni koji odlučuju kako će na njih reagirati.

Sreća je vještina koja se može razvijati kroz svjesne i dosljedne izbore.

Znanost o sreći

Harvardska studija o razvoju odraslih, započeta 1938. godine, najdugovječnije je istraživanje o sreći i pokazuje da su kvalitetni odnosi o osjećaj svrhe ključni za dug i sretan život. Ovo veliko istraživanje objavljeno je u knjizi The Good Life: Lessons from Worlds Longest Scientific Study of Happiness.

Također, sreća je navika koja se može naučiti kroz posebne programe i tečajeve, dokazalo je znanstveno istraživanje Sveučilišta Bristol u Engleskoj, objavljeno u časopisu Higher Education. ​

Usvajanjem navika koje promiču blagostanje, možemo oblikovati život ispunjen zadovoljstvom i svrhom.

Na kraju, recept za sreću nije univerzalan – svatko ga prilagođava sebi no, jedno je sigurno: ona nije nešto što čekamo da nam “padne s neba”, već nešto što svakodnevno sami sebi stvaramo.