Budući da njihovi zaposlenici rade uglavnom sami, iz ureda ili ‘na daljinu’, na inicijativu voditelja ljudskih resursa i potaknuti željama zaposlenika, u zagrebačkoj tvrtki Spyrosoft Solutions provode psihološke konzultacije

Poznata je činjenica, koju su potvrdila brojna istraživanja, da su po završetku pandemije koronavirusa, uslijed nedostatka ljudskog kontakta i interakcije, ljudi bili anksiozni, lošije raspoloženi, općenito manje društveno aktivni. Neka su zanimanja posebno na udaru, a IT industrija, ujedno i najbrže rastuća u svijetu, svakako se ističe. Uostalom, takozvani burnout sindrom prvi put se potvrdio kao „dijagnoza“ upravo u toj industriji. Razlozi za to su brojni – zaposlenici u IT industriji podložni su visokoj razini stresa, što podrazumijeva rad pod pritiskom i rokovima, kompleksne projekte i stalne promjene u svijetu tehnologije. Isto tako, njihov rad obilježen je dugotrajnim sjedenjem za računalom, odnosno, fizičkom neaktivnošću, što dokazano utječe na mentalno zdravlje jer može dovesti do umora, manjka energije pa čak i depresije. Dugotrajno gledanje u ekran isto tako može izazvati digitalni umor, što smanjuje fokus i produktivnost, a izolacija i nedostatak socijalnih interakcija mogu povećati tjeskobu i smanjiti zadovoljstvo poslom. IT stručnjaci uglavnom su dostupni i izvan radnog vremena što otežava balans između poslovnog i privatnog života, a stalna dostupnost onemogućava im odmor i dovodi do burnouta.

Budući da njihovi zaposlenici rade uglavnom sami, iz ureda ili “na daljinu“, na inicijativu voditelja ljudskih resursa i potaknuti željama zaposlenika, u zagrebačkoj tvrtki Spyrosoft Solutions odlučili su provoditi psihološke konzultacije. Teme o kojima žele razgovarati biraju zaposlenici tako da se osluškuju njihove želje i potrebe te su do sada pokrili teme prevladavanja stresa, teškoća na poslu, problema u timu, smanjenog raspoloženje, burnouta, problema s motivacijom, bolje organizacije i postavljanja prioriteta. Trude se podizati svijest o mentalnom zdravlju zbog čega uz navedene konzultacije – koje su “jedan na jedan“ zbog privatnosti – jednom kvartalno organiziraju radionice iz područja mentalnog zdravlja kako bi zahvatili širu masu zaposlenika i tako im pokazali koliko su značajne. Inače, tvrtka je dio Spyrosoft grupe koja pruža usluge savjetovanja i razvoja softvera za automobilsku industriju, HR Tech, EdTech, financijsku, geospacijalnu i medicinsku industriju, industriju 4.0 te industriju obnovljive energije, medija i robotike. Tvrtka nudi pristup „end-to-end“ jer djeluje unutar širokog spektra specijalnosti – od enterprise i embedded softverskog inženjeringa, AI/ML, Cloud i kibernetičke sigurnosti do HMI-ja ili e-trgovine, Low-code i CRM platformi. Spyrosoft je globalna tvrtka s preko 1800 stručnjaka i 20 ureda u devet zemalja, a tri uzastopne godine uvrštena je na ljestvicu 1000 najbrže rastućih tvrtki prema Financial Timesu: 2021., 2022. i 2023. Business&Banking porazgovarao je s voditeljicom Ljudskih potencijala, psihologinjom Majom Fartek, direktorom tvrtke Igorom Koržinekom te sa zaposlenicom Anais Jojić, Senior Appian inženjerkom.

Maja Fartek, magistra psihologije i edukacije psihologije, edukantica bihevioralno-kognitivnih terapija, ističe da je pandemija covida, uz niz drugih kriznih situacija u Hrvatskoj, dodatno povećala generalni osjećaj nesigurnosti i preopterećenosti iako je potreba za individualnom podrškom oduvijek postojala:

„Želimo li zdravlju pristupiti na doista cjelovit način, jednaku pažnju moramo posvetiti fizičkom i psihološkom zdravlju. Tako je nastala naša inicijativa za očuvanje dobrobiti zaposlenika. Osim individualnih psiholoških konzultacija, zaposlenicima nudimo i mogućnost sudjelovanja u radionicama s raznolikom tematikom iz područja psihologije, prilagođene interesima i potrebama našeg tima. Često se susrećemo sa stereotipom IT stručnjaka kao povučenih i usamljenih pojedinaca. Iako je točna pretpostavka da su neki naši kolege introvertiraniji i da preferiraju rad od kuće, to ne znači nužno i da su usamljeni, već sve ovisi o ličnosti pojedinca. Upravo zato zaposlenicima nudimo fleksibilnost kroz mogućnost hibridnog ili potpunog rada na daljinu. Također, s vremena na vrijeme organiziramo razna druženja i obilježavamo određene događaje kako bismo i kolegama koji ne dolaze često u ured pružili priliku za druženje.“

Inicijativu za takvim vidom psihološke podrške zaposlenicima pokrenulo je, kaže Maja Fartek, nekoliko psihologinja, dodatno educiranih u području psihološkog savjetovanja, terapije i mentalnog zdravlja, prepoznajući koliko je važno zaposlenicima omogućiti pristup podršci kada im je potrebna. Svaka od njih u rad unosi svoje profesionalno iskustvo.

“Kad se osoba suočava s izazovima, često je teško brzo doći do kvalitetne stručne pomoći, bilo kroz javni zdravstveni sustav ili putem privatnih usluga. Vjerujemo da zaposlenicima mnogo znači već i sama spoznaja da im je ta opcija dostupna ako se ikada nađu u situaciji da im zatreba podrška. Kolege mogu odabrati pristup koji im najviše odgovara i javiti se s povjerenjem, bilo da je riječ o izazovima na poslu ili u privatnom životu. Svi razgovori su potpuno povjerljivi. Kada je inicijativa pokrenuta, nismo očekivali da će kolege prihvatiti ideju odmah te nas je oduševio interes. Tako smo već u prvim mjesecima imali nekoliko desetaka zainteresiranih”, prisjetila se Maja Fartek.

Tjedna i mjesečna druženja koja organiziraju od samih početaka tvrtke, naglasila je, osmišljena su kako bi se povremeno okupili, neformalno podružili, predahnuli od svakodnevnih obaveza i razmijenili najnovije informacije. Iako su ta druženja neobavezna, potiču kolege da im se pridruže kad im to odgovara jer vjeruju da upravo kroz takve susrete grade pozitivnu atmosferu i jačaju međuljudske odnose, posebno u kontekstu rada na daljinu. U planu je, kaže, razvijanje i unaprjeđivanje postojećih oblika podrške mentalnom zdravlju, a njihov je cilj da briga o psihološkoj dobrobiti postane normalan dio radnog okruženja, a ne iznimka.

‘I sama radim od kuće jer živim dva sata od ureda pa mogu potvrditi da se ponekad osjećam usamljeno’, kaže djelatnica Anais Jojić. FOTO: Privatna arhiva

Anais Jojić, zaposlenica tvrtke, smatra da su takve inicijative i te kako potrebne: „Svi imamo dobru ideju o tome kako održati tjelesno zdravlje, jesti povrće, puno vježbati i tako dalje, ali manje je jasno kako održati mentalno zdravlje. Može biti teško pronaći korisne izvore o takvim stvarima pa je ovo pristupačan način da se poboljša mentalno zdravlje ili barem da ljudi postanu svjesniji njegove važnosti. I sama radim od kuće jer živim dva sata od ureda pa mogu potvrditi da se ponekad osjećam usamljeno. Naravno, tu su i mnoge prednosti, poput uštede vremena i novca na putu na posao i ručku, ali teško je upoznati kolege kada zapravo nema šanse za spontanu interakciju. Meni tišina odgovara i manje me ometa rad od kuće, ali može biti teže raditi pauze kao u uredu. Ne mislim da takav raspored rada utječe na moju motivaciju. Mislim da je normalno da motivacija ljudi varira, ne možemo uvijek biti 100 posto motivirani i produktivni, barem ja ne mogu. No bez obzira na to što sam u uredu ili radim od kuće, s obzirom na to da imam zadatke koje moram obaviti za taj dan ili tjedan, to je samo po sebi motivirajuće. Radila sam na mjestima gdje se očekivalo da će posao biti dovršen do određenog roka, a tvrtki nije bilo važno ako to znači neplaćeni prekovremeni rad. To definitivno nije bila ugodna situacija i nisam osjećala podršku, bilo je prilično stresno.“

Sastanke za kavu i krafne svakog četvrtka, mjesečne sastanke za doručak i mjesečne sastanke i događaje kako bi se okupio tim za što je više moguće interakcije, Anais Jojić smatra sjajnima. Cijeni napore koje tvrtka ulaže da okupi sve u zabavnom i opuštenom okruženju. To joj govori o dobroj ravnoteži poslovnog i privatnog stila života te da postoji vrijeme tijekom radnog dana za odmor, uživanje u kavi i prebacivanje fokusa sa posla.

Igor Koržinek, direktor tvrtke, smatra da uvođenje običaja dolaska na posao kao iznimke uvodi problem socijalizacije pojedinca:

„Ljudi su socijalna bića. Ako osam sati rada više ne provodiš okružen ljudima, koji su ti nekad možda bili i iritantno pričljivi, nego u tišini i samoći, povremeno koristeći chat za tekstualnu komunikaciju, onda ti nedostaje osoba koja bi te pitala: boli li te nešto? Kako spremaš varivo? Koja ti je dobra vježba za listove? Što ćeš zasaditi od rasade ovog proljeća? Naš odjel People Operations trude se kroz taj neki ‘ne-IT razgovor’ podići motivaciju zaposlenika, ali isto tako vidjeti što se zbiva s njima u psihosocijalnom smislu. Dakle, ponuditi holistički pristup zaposlenicima uz ostale aktivnosti i benefite koje kao tvrtka nudimo.“

Kao što je spomenuto, IT tvrtke odnosno zaposlenici u IT tvrtkama specifični su po tome što su zbog posla zaista usamljeni, bez osobnog kontakta s kolegama, većina njih radi od kuće i ne druže se tijekom radnog vremena.

Kako kaže Koržinek, inicijalno nije kao nadređeni razmišljao o tom segmentu njihova rada:

“Zaposlenici u IT industriji trude se sve optimizirati, pa tako i ljudski kontakt. Mi poslodavci volimo kad je obim obavljenog posla značajan. A on je veći ako ljudi ‘ne pričaju, nego rade’. Ali naučio sam da sve to vrijedi za neke kraće intervale i da su u tom optimalnom režimu rada ljudi skloni mentalnoj potrošnji. To se reflektira na to da im, u boljem slučaju, s vremenom padaju radne performanse. A u lošijim slučajevima postaju komplicirani za komunikaciju s okolinom, razdražljivi, pa čak i depresivni. Veliki dio djelatnika izravno komunicira s klijentima pa je stjecanje tih osobina loše i za posao. O dugoročno lošem utjecaju na privatni život neću ni govoriti. Dugoročno, sretan zaposlenik je najproduktivniji.“

Kad je riječ o promjenama uvođenjem takvih razgovora sa zaposlenicima, Koržinek primjećuje indirektna poboljšanja. To se odnosi na povratne ocjene osoba s kojima komuniciraju: o odnosu s klijentima i među članovima tima i slično.

“Nemam uvid u podatke vezane za zakazivanje termina za konzultacije jer se brinemo da sve ostane u maksimalnoj anonimnosti. To povjerenje nikako ne želimo prekršiti. Drugačije je kad se nekome u potpunoj anonimnosti otvoriš o nekom svom privatnom problemu, nego ako o tome razgovaraš sa šefom. Ja rado preuzmem razgovore o problemima vezanima uz posao i dam doprinos s te strane. Za one razgovore o privatnim problemima ili kako poboljšati neke poslovne vještine, tu su psiholozi koji to znaju bolje. U tim zajedničkim druženjima koja smo uveli, fokusirane su sve šale, događaji, godišnji odmori, proslave među nama. Tvrtka to potiče s tih nekoliko sitnica koje djelatnici mogu konzumirati. A ljudi se vide, čuju što se zbiva u tvrtki i osjete trenutačno stanje. Ako se ostale dane vide ‘neživo’, putem društvenih mreža ili poslovnih kanala, onda je ovo šansa da si uživo kažu koju rečenicu. Bude tu i razmjena informacija vezanih uz posao, ali 80 posto je ‘odmor i reset’. Ipak smo i po mentalitetu Mediteranci, koji dosta toga, na neki samo nama poznat način, rješavamo ‘na kavi’. U ovom slučaju tvrtka potpomaže institucionalizaciju te ‘kave’ i još malo više od toga.“

Vodstvo tvrtke, smatra Koržinek, mora uvijek služiti djelatnicima i poslovanju. Stoga su im planovi nastaviti „u istom tonu“.

“Želimo približiti svima ovaj benefit koji nudimo kao tvrtka kako bi svi zaposlenici iskoristili tu mogućnost konzultacija onako kako upravo njima odgovara. Pronalazak alata za podnošenje kritike, za osvještavanje možda još neotkrivene vještine, pomoć oko pronalaska adekvatne metode psiholoških terapija izvan tvrtke i slično. Upravo sam dobio povratnu informaciju djelatnika koji je nedavno nastavio poslovni put u drugoj tvrtki pa mi je plan korigirati sebe prema tim informacijama. Naravno, koliko to poslovanje omogućuje. Zanimljivo je da je jedna od povratnih informacija bila pozitivna reakcija na ove ‘kave sa zaposlenicima’ odjela People Operations. Stoga ćemo nastaviti kao i do sada. A uz sistematičnost ni rezultat neće izostati“, optimističan je Igor Koržinek.