Burnout, sindrom izgaranja na poslu, stanje kroničnog stresa, problem je s kojim se u radnoj sredini suočava sve više zaposlenih. Prema istraživanju objavljenom na portalu Moj posao, doživjelo ga je čak 78 posto radnika u Hrvatskoj.

Čak 61 posto zaposlenih navodi da ga često osjeća, kod trećine ispitanika (31 posto) je stalno prisutan, dok svega 8 posto zaposlenih ističe da ga rijetko doživljava.

Podaci otkrivaju i generacijske razlike. Stresu su najviše izloženi radnici mlađi od 25 godina, među kojima 73 posto navodi da često osjećaju stres. U skupinama od 26 do 30 godina taj udio iznosi 61 posto, dok se kod onih u dobi od 31 do 40 i 41 do 50 godina zadržava na 63 posto. Najmanje ga prijavljuju radnici stariji od 58 godina (58 posto).

Razlike među spolovima gotovo da nema, pa tako 63 posto muškaraca i 62 posto žena navodi da često doživljava stres na radnom mjestu. U usporedbi s istim istraživanjem iz 2022. godine, ovogodišnji rezultati pokazuju zabrinjavajući porast razine stresa na radnim mjestima. Konkretnije, prije tri godine 55 posto radnika je izjavilo da često osjeća stres, 28 posto da je on prisutan neprestano, dok je 12 posto zaposlenih tada reklo da stres doživljava rijetko.

KAKO PREPOZNATI BURNOUT? Ovo su jasni znakovi da ste ‘u crvenom’

“Rezultati jasno pokazuju kako je stres postao stalna svakodnevica većine radnika u Hrvatskoj. Naravno, nemoguće ga je u potpunosti izbjeći i ne doživjeti poneke stresne situacije u radnim okolinama, ali definitivno je zabrinjavajuće da preko 90 posto ljudi tvrdi kako su mu ili često ili svakodnevno izloženi, a posebno je zabrinjavajuće to što je došlo do rasta razine stresa u našim radnim okolinama u odnosu na isto istraživanje koje smo proveli prije nekoliko godina, dakle tada su brojke bile nešto pozitivnije”, rekao je za HTV Alen Mrvac s portala Moj posao.

Burnout je stanje kroničnog stresa koje dovodi do fizičke i emocionalne iscrpljenosti. Osobe su često pune cinizma, one su otuđene od društva, od radne okoline, znaju se osjećati neučinkovito, imaju manjak postignuća u svakodnevnom poslu.

“Ono što je interesantno je da se burnout, kada se pojam prvi put pojavio u 70-ima, vezao isključivo uz zaposlenje i to uz pomagačka zanimanja. Znači kod osoba koje pomažu drugim osobama i to se vezalo prvenstveno uz zdravstvo: medicinske sestre, tehničare i liječnike. Onda je s vremenom došlo do saznanja da nije isključivo vezano uz zdravstvenu djelatnost, te da može biti povezano s bilo kojim drugim poslovima, ali i da se može javiti i kod ljudi koji, primjerice, vode brigu o članovima obitelji, kod studenata koji studiraju. Tako da praktički burnout može zahvatiti bilo koju populaciju, pojasnio je dr. Porin Makarić iz Klinike za psihijatriju Vrapče.

BURNOUT SINDROM ‘Djelatnicima pomažu radionice iz područja mentalnog zdravlja’