Dok ministrica zdravstva Irena Hrstić najavljuje povezivanje privatnih zdravstvenih ustanova s CEZIH-om, brojni ključni segmenti javnog zdravstva i dalje ostaju izvan tog sustava, na štetu pacijenata i zdravstvenih djelatnika.

Iako ministrica zdravstva Irena Hrstić planira integraciju privatnog zdravstvenog sektora u CEZIH (Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske) s ciljem sprječavanja dvostrukih nalaza i boljeg uvida u kretanje pacijenata kroz sustav, važne karike javnog zdravstva još uvijek nisu uključene u ovu informatičku mrežu.

Pristup CEZIH-u tako i dalje nemaju objedinjeni hitni bolnički prijemi (OHBP), hitne bolničke ambulante, kompletna sestrinska struka, patronaža, sustavi kućne njege i kućne fizioterapije.

Bolnice u CEZIH ne unose preglede koji su obavljeni bez liječničke uputnice, poput onih na hitnim prijemima, zbog čega ostaju neregistrirani slučajevi pacijenata koji su primjerice pretrpjeli infarkt, moždani udar ili neko drugo hitno stanje.

U takvim situacijama pacijentu se izdaje isključivo papirnati nalaz, koji je sam dužan pokazati svom obiteljskom liječniku – ako to uopće učini. Cjelokupna medicinska dokumentacija s tog pregleda, kao i potencijalna hospitalizacija, ostaje izvan sustava, piše Novi list.

Velik problem za palijativnu skrb

To predstavlja poseban problem u palijativnoj skrbi, gdje su pacijenti u posljednjih godinu dana života prosječno triput hitno hospitalizirani, a njihovi liječnici obiteljske medicine o tome ne dobiju nikakvu dokumentaciju.

Ukoliko obitelj, nakon hitnog pregleda, kupi propisane lijekove bez recepta obiteljskog liječnika, on neće imati uvid u progresiju bolesti svog pacijenta.

Slična situacija događa se i kod onkoloških bolesnika iz manjih sredina – hitne intervencije u lokalnim bolnicama ostaju nevidljive u CEZIH-u, pa njihovi onkolozi nemaju potpuni pregled nad pacijentovim zdravstvenim stanjem.

Liječnici upozoravaju da pacijenti s nepotpunom dokumentacijom redovito imaju lošije ishode liječenja od onih čija je dokumentacija cjelovita.

Ne manje važna je i sestrinska dokumentacija, posebice otpusno pismo koje sadrži ključne informacije o njezi nakon bolničkog liječenja – primjerice o vrsti i vremenskom razmaku izmjene katetera – koje također nisu uključene u CEZIH. U većini slučajeva pacijent ili član obitelji moraju osobno odnijeti dokumentaciju obiteljskom liječniku kako bi osigurali daljnju skrb.

“Treba nam biti dostupno sve, otpusna pisma s OHBP-a koja nam ne dolaze. Bolnice nam šalju nalaze, laboratorijske, nešto radiologije, iako ne kako bi trebalo, ali najčešće nam se ne šalje otpusno pismo ako je pacijent ušao preko OHBP-a jer nije imao uputnicu. To nije dobro, sve treba informatizirati”, upozorava Vikica Krolo, dopredsjednica Hrvatske liječničke komore.

Iako priznaje važnost privatnog zdravstva, Krolo smatra da bi prioritet trebao biti potpuna informatizacija javnog sustava prije uključivanja privatnog sektora.

DO KRAJA GODINE Hrstić: CEZIH se širi na privatne zdravstvene ustanove

Obiteljski liječnici, dodaje ona, ne dobivaju ni rezultate nacionalnih probira na maligne bolesti, izuzev onih za rak pluća gdje sami izdaju uputnice. Također, prilikom upućivanja pacijenta na liječničko povjerenstvo, primorani su tiskati uputnicu jer nisu povezani na CEZIH.

“Obavezno treba priključiti i medicinu rada, ona napravi masu pregleda radnika koje mi ne vidimo, osim ako nađu da nešto nije u redu, napišu mi i pošalju preko pacijenta. Ali ja bih morala vidjeti sve te nalaze, kao što bi i medicina rada morala vidjeti naše nalaze. Bez nje se ne možete zaposliti, ne možete dobiti vozačku. Od nas traže potvrde, a bilo bi najbolje da su i oni u CEZIH-u”, ističe Krolo.

Prema njezinom mišljenju, uvođenje privatnih ustanova u CEZIH ima smisla, ali to ne bi smjelo biti prioritet. “Ako će privatnike staviti unutar CEZIH-a, neka onda povežu i sve ostale”, zaključuje.

VRAG ODNIJA PRIŠU Država je imala rješenje za manjak od 4000 medicinskih sestara, evo gdje je zapelo

Problemi s e-kartonom

Probleme stvara i ograničena upotreba e-kartona, koji još uvijek nije ušao u široku primjenu među zavodima za hitnu medicinu. Većina njihovih timova koji izlaze na teren nema pristup zdravstvenom kartonu pacijenata kojima pružaju pomoć.

U slučaju da tim dolazi na intervenciju, primjerice zbog osobe koja je kolabirala na ulici, liječnik hitne pomoći mogao bi pomoću osobnih podataka ući u e-karton i provjeriti ima li pacijent dijabetes, srčane ili bubrežne probleme, čime bi znatno učinkovitije reagirao.

Iako zavodi za hitnu medicinu imaju tehničku mogućnost korištenja e-kartona, u praksi ga koristi tek manji broj ustanova.

“Potičemo doktore da to čine u većoj mjeri, ali to je u konačnici ipak stvar njihove odluke”, kaže Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

Pristup e-kartonu nemaju ni ljekarnici, iako bi to bio koristan alat prilikom izdavanja novih lijekova, jer bi mogli vidjeti koje terapije pacijent već uzima.

Kombinacije različitih lijekova često uzrokuju neželjene nuspojave, a posebno su rizični pacijenti koji uzimaju desetak različitih lijekova istodobno, piše Novi list.