Otkad je preuzeo vlast, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ne prestaje šokirati saveznike. Osim što je najavio uvođenje carina Kanadi, Kini i Meksiku, zaprijetio je i Europskoj uniji uvođenjem carina od 10% na sve proizvode, počevši s aluminijem i čelikom. Trump ne odustaje od ideje preuzimanja Grenlanda od Kraljevine Danske koja upravlja tim teritorijem od 1814., kada se odvojila od Norveške. Grenland, najveći otok na svijetu, tada je Kielskim mirom pripao Danskoj. Bio je danska kolonija do 1979., kada je dobio samostalnost i vlastiti parlament, ali i dalje je dio teritorija Kraljevine Danske koja kontrolira njegovu vanjsku i obrambenu politiku.

Nedavno je Trump imao neugodan telefonski razgovor s Mette Frederiksen, danskom premijerkom iz Socijaldemokratske stranke, tijekom kojeg je inzistirao na američkom preuzimanju Grenlanda koji je navodno od ključne važnosti za sigurnost SAD-a. Bijela kuća nije komentirala razgovor, ali Mette Frederiksen naglasila je da arktički otok nije na prodaju. U međuvremenu je Danska odlučila znatno ojačati obranu Grenlanda, za koju će izdvojiti dodatnih 2 milijarde eura. Inače, američka vojska stalno je prisutna u svemirskoj bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda, strateškoj lokaciji za njezin sustav ranog upozoravanja na balističke rakete jer najkraći put od Europe do Sjeverne Amerike prolazi preko otoka.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Christel Schaldemose, potpredsjednicom Europskog parlamenta, članicom kluba Progresivnih socijalista i demokrata. Profesorica povijesti po struci, Christel Schaldemose je danska političarka i zastupnica u Europskom parlamentu od 2006. Članica je Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), godine 2021. imenovana je izvjestiteljicom za Zakon o digitalnim uslugama, a od 2024. potpredsjednica je Europskog parlamenta.

NACIONAL: Novoizabrani američki predsjednik Trump ne odustaje od ideje da preuzme Grenland, iako mu je danska premijerka Mette Frederiksen jasno dala do znanja da Grenland nije na prodaju. Kakav razvoj situacije očekujete?

Vrlo je važno istaknuti da Grenland i njegovi stanovnici sami trebaju odlučiti o tome kakvu budućnost žele. Oni imaju izbore 11. ožujka i to će biti ključni izbori na kojima će se pokazati koliko će se brzo promjene događati. Ali smatram da im trebamo ponuditi i iz danske perspektive i iz perspektive EU-a i NATO-a potvrdu da ćemo zaštititi Grenland i njegovu sigurnost. Trebamo im pokazati da je najbolja budućnost Grenlanda unutar tih saveza i zajednica, u suradnji i pomaganju. Vjerujem da su to upravo NATO i EU, ali kao što rekoh, na stanovnicima Grenlanda je da o tome odluče. Do sada je Grenland bio dio teritorija Kraljevine Danske, no u našem zakonodavnom uređenju postoji odredba koja kaže da im je dopušteno da sami odluče žele li se osamostaliti i napustiti zajednicu s Kraljevinom Danskom. Naravno, pritom će biti potrebno donijeti i neke odluke unutar danskog sustava, a između ostalog, morat ćemo imati i referendum o tome. No Grenland još nije došao do te faze. U tom slučaju Grenland će morati pronaći način kako će se financirati, kakvo društvo želi i na koji način će brinuti o svojoj sigurnosti. Pred njima su važne odluke, no smatram da do rasprave o tome neće doći prije završetka parlamentarnih izbora u ožujku. Sada traje predizborna kampanja i atmosfera je prilično užarena zbog mnogo razloga, a osobito zato što Trump ponavlja kako želi zauzeti Grenland.

NACIONAL: To je direktna prijetnja nekoga tko se smatra saveznikom.

Da, to baš i nije način na koji se razgovara sa saveznicima. Vjerujem da je toga svjestan i Trump. Ali on je ionako ‘’bully’’, a nakon toga trgovac i biznismen. On na to gleda kao na poslovnu priliku. Međutim, tu se ne radi o biznisu, već je riječ o ljudima koji žive na Grenlandu, njihovu nacionalnom identitetu, budućem prosperitetu, okolišu i klimatskim promjenama. I zato će najbolju odluku o tome što će s njima biti donijeti stanovnici Grenlanda. Oni tamo žive, tamo su rođeni i oni znaju što je najbolje za Grenland.

NACIONAL: Jesu li američki interesi sigurnosne prirode, kao što tvrdi Trump, ili ekonomske, zbog rudnih bogatstava Grenlanda?

Ne znam prevladava li u tome interes sigurnosti, ali mora se priznati da doista postoji velika prijetnja Arktiku koju nismo vidjeli prije desetak godina. S otapanjem leda zbog klimatskih promjena postaje puno lakše ploviti tim područjem, a geopolitička situacija je takva kakva jest. S ratom u Ukrajini i prijetnjama Rusije, globalne tenzije se pojačavaju, a i Kina pokazuje želju da sve više kontrolira svijet. To je nova situacija i Trump je u pravu kada kaže da moramo više zaštiti Arktik. Ali pritom misli da je on jedini zaštitnik. To se može učiniti na mnogo načina, no ako se zaista radi o sigurnosti i zaštiti, SAD već ima svoje vojne baze na Grenlandu. I ako će ih željeti imati više, to će im biti dopušteno. Taj problem može biti riješen, a ja se nadam da postoje bolji načini nego da se međusobno zastrašujemo i prijetimo.

NACIONAL: Danska je ojačala obranu Grenlanda i odlučila izdvojiti dodatnih 2 milijarde eura na jačanje vojne prisutnosti. No što ako Trump doista upotrijebi vojnu silu?

Još uvijek ne vjerujem da će se to dogoditi. Istina je da on ne prestaje govoriti o tome da želi preuzeti Grenland, no mislim da sve to radi zbog pritiska na Dansku. Znam i da postoji dijalog stanovnika Grenlanda, danske vlade i administracije i SAD-a. Mnogi možda ne znaju da Grenland ima svoj parlament, a na tom velikom i lijepom otoku živi 56-57 tisuća stanovnika. Zato smatram da je potrebno započeti ozbiljno nadziranje kopna, mora i neba, a za to je potrebna suradnja. Kraljevina Danska spremna je investirati u zaštitu Grenlanda, a to je tek početak i bit će toga i više budućnosti. No što god da se radi, treba to raditi partnerski i u međusobnom dijalogu.

NACIONAL: Trump je ismijavao pseće zaprege koje su dio dodatnih patrola na Grenlandu.

Da, sprdao se s time, iako su pseće zaprege divna stara tradicija. Te patrole sastoje se od ljudi i pasa u tom ledenom okruženju. Psi doista imaju svoju ulogu jer mogu pretraživati i led. Naravno da se koriste i moderne metode, ali u kombinaciji s ovakvim patrolama koje su vrlo važne za sigurnost. No da bi se doista zaštitio Grenland, on mora postati dio NATO-ova kišobrana.

‘Kraljevina Danska spremna je investirati u zaštitu Grenlanda, a to je tek početak i bit će toga i više budućnosti’, rekla je Christel Schaldemose, danska političarka i zastupnica u Europskom parlamentu. FOTO: MEW

NACIONAL: Premijerka Danske imala je neugodan 45-minutni telefonski razgovor s Trumpom. Kako je to podnijela i ima li u tome podršku danske javnosti?

Ona je čvrsta žena i može se s time nositi. A što se tiče danske javnosti, ima podršku, ali kao i u svakom parlamentu doživljava i kritike. Neki smatraju da nije dovoljno snažno reagirala, a neki da je pretjerala. Ali ona već ima iskustvo s Trumpom. Na početku njenog premijerskog mandata on je bio prvi put predsjednik. Tijekom tog razdoblja dosta je naučila i nije nepripremljena. Ona pokušava riješiti situaciju na diplomatski i pragmatičan način, ali istovremeno jasno daje do znanja kakvi su stavovi Kraljevine Danske. Kada je potpredsjednik Vance rekao da je Danska loš saveznik, odgovorila mu je da to nije istina i da je potpuno neprihvatljivo lijepiti takvu etiketu Danskoj. Zbog toga i većina stranaka u danskom parlamentu u potpunosti podržava nju i njenu vladu u takvom pristupu. A smatram i da su stanovnici Grenlanda zadovoljni s danskom premijerkom jer je ona prva promijenila stav u pristupu Grenlandu.

NACIONAL: Trump je odlučio nametnuti carine europskim proizvodima, počevši s čelikom i aluminijem. Kako vaša politička grupacija gleda na taj trgovinski rat i kako bi se EU trebao postaviti?

Klub Progresivnih socijalista i demokrata u potpunosti podržava stavove Europske komisije. Mi smo izgradili Europsku uniju upravo na temelju slobodne trgovine. Umjesto da smo ratovali, počeli smo trgovati i ovisiti jedni o drugima. Stvorili smo veliko zajedničko tržište od kojeg svi imaju velike koristi. Mi vjerujemo u važnost trgovine kako bi se izbjegli i ratovi i troškovi. Od onoga što Trump radi neće imati koristi ni EU niti njegovi građani i mi smo protiv toga. Isto tako, rekli smo da će EU, ako Trump zaista započne taj trgovinski rat, biti spreman ovaj puta uzvratiti istom mjerom. Ako on baci prvi kamen, mi ćemo morati baciti kamen i na njega kako bismo zaštitili svoje tržište. EU ima snažno tržište koje je važno i na kojem mnoge američke kompanije imaju svoj interes. Kada Trump govori o deficitu i o tome kako EU iskorištava SAD, onda govori isključivo o materijalnim proizvodima. Istina je da EU prodaje više dobara SAD-u nego obrnuto. No kada se radi o tehnologiji i velikim tehnološkim divovima, onda tu SAD itekako ima prednost. Tako da je ta razmjena u ravnoteži mnogo više nego što to Trump priznaje. Iskreno, moram reći da je glupo to što radi i neće koristiti ni njemu niti njegovoj zemlji. Nadam se da ćemo pronaći rješenje jer smo saveznici i morali bismo imati koristi od međusobne trgovine.

NACIONAL: Postoji li sloga većine u Europskom parlamentu o tim pitanjima? Naime, Liberali su optužili krajnje desne stranke da su Trumpovi „cheerleadersi“ i da su utrli put takvim carinama protiv EU-a.

Da, sve proeuropske stranke su složne i podupiru takav stav. Naravno, postoje i stranke krajnje desnice koje na to gledaju sasvim suprotno. No čini mi se i da one imaju određenih poteškoća u zauzimanju stava oko te problematike. Jer, s jedne strane, one podržavaju predsjednika Trumpa, a s druge strane svjesne su da će takav trgovinski rat štetiti njihovim biračima. No vidim da postoji volja europskih institucija i proeuropskih stranaka u Europskom parlamentu da isto tako kritički razmotre dio koji se odnosi na konkurentnost, kako bismo shvatili zašto stvari ne izgledaju dobro i što EU radi pogrešno. Ne u smislu da ukinemo zaštitu, nego da se riješimo nepotrebne birokracije i pretjerane regulative. I Ursula von der Leyen u više navrata naglasila je kako EU mora raditi na tome da postane konkurentniji.

NACIONAL: Na valu pobjede Donalda Trumpa jača i radikalna desnica u EU-u, okupljena u novu političku parlamentarnu skupinu Patrioti za Europu. Oni su, na čelu s Viktorom Orbanom i Marine Le Pen, prošlog vikenda imali veliki skup u Madridu pod sloganom „Make Europe Great Again“. Kako gledate na te trendove?

Da nije tragično, bilo bi smiješno. Ti ljudi govore da će učiniti EU ponovo velikim, a to znači bolje organiziranu Uniju, s više jedinstva, solidarnosti i integracije. No njihovo rješenje je da to svaka država radi individualno, u skladu s njihovim poimanjem suverenizma. Tako EU nikada neće biti ponovo velik. Suverenizam u tom smislu ne postoji više u modernom svijetu. Ne možete biti suvereni i istovremeno omogućiti svojim građanima sve pogodnosti ni na ekonomskom planu, niti na sigurnosnom. Trebamo jači EU, ali to možemo postići tako da smanjimo birokraciju, skratimo procese odlučivanja i učinimo ih efikasnijim.

NACIONAL: Mnogi u ovome što se događa vide paralele s buđenjem fašizma tridesetih godina prošlog stoljeća.

Ja sam povjesničarka i moram reći da mi se ne sviđa kada se rade takve usporedbe zato što su okolnosti tada bile posve različite. Tada je u cijeloj Europi vladala golema nezaposlenost, politička opozicija bila je zatvarana i ubijana, nisu postojali slobodni mediji. Isto tako, moramo biti vrlo oprezni ako takve stranke proglašavamo fašističkim zato što se one bave problematikom koja brine veliki dio europskih građana, kao što su ilegalne migracije, s kojim bi se EU trebao ozbiljnije pozabaviti. Niste fašist ako o tome govorite. Naravno, na svakoj je državi članici hoće li zabraniti rad nedemokratskim strankama. Znam da se njemački sudovi bave slučajem AFD-a i razmatraju radi li po zakonu ili ne. No činjenica je da postoje nedemokratske i protueuropske stranke koje rade protiv EU-a, koje su dio stranih uplitanja iz trećih zemalja poput Rusije ili Kine. Zato smo u Europskom parlamentu i osnovali odbor koji se bavi zaštitom demokracije.

NACIONAL: Danska rukometna reprezentacija opet je osvojila zlato u borbi protiv Hrvatske. Kako su Danci dočekali svoje pobjednike i koliko znaju o hrvatskom rukometu?

Osvojili smo zlato, ali hrvatska reprezentacija bila je sjajan protivnik. Vaša momčad igrala je sjajno, bili su fantastični i Danci su ih gledali s velikim respektom. Iako ste izgubili, danska publika govorila je da ste bili odlični.