Rast mirovina, ali i sve više korisnika naknada koje su sve veće, poput nacionalne naknade za starije osobe i doplatka za djecu, uz rast plaća zaposlenih u javnom sektoru, utjecao je na financije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), pokazuje njihov polugodišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana za 2025. godinu.

Novca za mirovine i ostale isplate treba nam sve više, piše mirovina.hr.

U 2025. očekivani prihodi HZMO-a 360 milijuna eura veći

Ukupni prihodi u 2025. godini planirani su u iznosu od devet milijardi eura. U prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 4,46 milijardi eura, odnosno 49,50 posto planiranog. Prihodi su u odnosu na isto razdoblje lani veći su 8,82 posto, odnosno oko 361,4 milijun eura.

Najveći dio čine prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje kojima se financiraju mirovine, zatim novčane naknade i druga primanja iz mirovinskog osiguranja, uz administrativne troškove. Prihodi od doprinosa ostvareni su u iznosu od 2,8 milijardi eura, odnosno 50,45 posto planiranih u 2025. godini. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, veći su 19,16 posto, odnosno za 450.518 eura.

LOŠE VIJESTI Poslodavac vam povećava plaću kroz neoporezive primitke? Mirovina će vam biti manja

Općim prihodima financira se dio obveza mirovinskog osiguranja, poput mirovina prema posebnim propisima, nacionalne naknade, jednokratnih primanja i doplatka za djecu, uz ostalo. Ti prihodi ostvareni su u iznosu od 1,65 milijardi eura, odnosno 48,09 posto planiranih u 2025. godini. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine manji su 5,38 posto, odnosno za oko 94.000 eura.

Vlastiti prihodi HZMO-a ostvareni su u iznosu od 163.475 eura, odnosno 54,49 posto planiranih u 2025. godini. Najvećim dijelom odnose se na prihode od zakupnina poslovnih prostora i prihode od najma stanova. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su 10,78 posto, odnosno za 15.900 eura.

Prihodi za posebne namjene ostvareni su u iznosu od 3,3 milijuna eura. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za isti taj iznos, najvećim dijelom zbog ostvarenih prihoda iz dobiti trgovačkih društava, kreditnih i ostalih financijskih institucija po posebnim propisima koji se odnose na uplatu Kapitalnog fonda za rezerve kapitala Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva.

Sve veće oslanjanje na EU fondove

Prihodi od instrumenata EU nove generacije ostvareni su u iznosu od 1,6 milijuna eura, odnosno 8,53 posto planiranih u 2025. godini, a odnose se na financiranje projekata Digitalizacija arhive HZMO-a (eArhiva), Modernizacija ICT sustava Zavoda (eHZMO) i Integracija e-Usluga HZMO-a s OOTS i mobilnom platformom.

Prihodi od pomoći EU ostvareni su u iznosu od 655,40 eura, odnosno 32,77 posto planiranih u 2025. godini, a odnosi se na refundaciju troškova službenih putovanja radnika Zavoda kao sudionika sastanaka Europske komisije.

Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade ostvareni su u iznosu od 530.633,65 eura, odnosno 48,24 posto planiranih u 2025. godini, a odnose se na prihode ostvarene od prodaje stambenih i poslovnih objekata u vlasništvu HZMO-a. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su 8,38 posto, odnosno za 41.017,51 eura.

I rashodi rastu za 360 milijuna eura

Ukupni rashodi i izdaci planirani su u iznosu od oko devet milijardi eura, a izvršenje u prvih pola godine iznosi 4,4 milijarde eura, odnosno 49,49 posto planiranog u 2025. godini. U odnosu na isto razdoblje lani, rashodi su veći 8,82 posto, točnije 361,3 milijuna eura.

Najveći dio rashoda odnosi se na mirovine i mirovinska primanja, a koji su izvršeni u iznosu 4,3 milijarde eura. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, rashodi za mirovine i mirovinska primanja veći su 10,55 posto, odnosno za 418 milijuna eura.

Na to je, pojašnjavaju iz HZZO-a, najviše utjecalo usklađivanje mirovina u siječnju (3,03 posto) te preneseni kumulirani efekt promjene strukture i broja korisnika mirovina te usklađivanja mirovina iz 2024. godine.

Nacionalna naknada za starije opteretila financije HZMO-a

Ostali rashodi odnose se na isplatu nacionalne naknade za starije osobe u iznosu od 17.166.420,54 eura, što čini 52,90 posto planiranih rashoda. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, rashodi za nacionalnu naknadu za starije osobe veći su 54,25 posto, odnosno za više od šest milijuna eura.

NAJVIŠE MIROVINE U 10 godina porasle su na skoro 1500 eura, ali država i dalje skriva stvarni iznos

Naime, od 1. siječnja 2024. godine proširen je krug građana koji ostvaruju pravo, uz redovito godišnje usklađivanje nacionalne naknade koje je od siječnja ove godine iznosilo tri posto. Od 1. siječnja 2025. nacionalna naknada za starije osobe iznosi 154,50 eura.

Snažan rast plaća zaposlenih u HZMO-u

Rashodi za zaposlene izvršeni su u iznosu od 38,1 milijuna eura, a povećani su 12,49 posto, odnosno za 4,2 milijuna eura u odnosu na lani zbog rasta plaća. Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 10,9 milijuna eura. Odnose se na rashode financiranja poslovanja stručne službe mirovinskog zavoda, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su 36,05 posto, odnosno za 2,9 milijuna eura. Povećanje se najvećim dijelom odnosi na rashode za usluge pošte i prijevoza te na rashode za računalne usluge.

Financijski rashodi izvršeni su u iznosu od 1,4 milijuna eura, a najvećim dijelom odnose se na naknade za isplatu mirovina i mirovinskih primanja korisnicima. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, veći su 6,7 posto. Povećanje se najvećim dijelom odnosi na primjenu ugovora o međusobnim odnosima u vezi s isplatom nacionalne naknade za starije osobe koja je moguća i putem pošte.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni su u iznosu od 3,5 milijuna eura. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su 22,7 posto, odnosno za 650.736,94 eura. Povećanje se najvećim dijelom odnosi na dodatna ulaganja na građevinskim objektima koja nemaju kontinuiranu dinamiku izvršenja, već ovise o izvršenim radovima, piše mirovina.hr.

DVIJE KATEGORIJE Braniteljskih mirovina 24 tisuće više nego prije pet godina. Evo kolike su