Od početka sljedeće godine i Bugarska uvodi euro.

U Bruxellesu su, naime, ovoga tjedna uklonjene i posljednje formalne prepreke.

No, mnogi Bugari strahuju da će im u gospodarstvu biti samo još gore. Glasine dodatno podgrijavaju nezadovoljstvo, piše Deutsche Welle (DW).

Prosvjedi u Sofiji

Ispred predsjedničke palače u bugarskoj prijestolnici Sofiji je postavljeno devet malih šatora i jedan paviljon. Na velikom plakatu piše “Nacionalni prosvjed”.

Nekoliko dana prije odluke ministara financija zemalja zone eura, na tom je mjestu prosvjedovalo desetak ljudi protiveći se uvođenju eura u Bugarskoj 1. siječnja 2026. Žele zadržati bugarski lev.

“Zona eura najgora je stvar koja se Bugarima trenutno može dogoditi jer smo ionako već područje pod jarmom”, tvrdi jedna žena.

Među prosvjednicima prevladava općenito nepovjerenje prema Europskoj uniji. Jedan prosvjednik pita: “Što su to uopće europske vrijednosti? Nama euro ne treba. Čemu uopće?”

Pola za euro, pola za zadržavanje leva

Prilikom ulaska u EU 2007. godine, Bugarska se obavezala da će jednog dana uvesti euro (kao i sve članice EU, uz izuzetak Danske, za koju vrijedi opt-out klauzula). Stoga su sve dosadašnje vlade u Sofiji trebale raditi na tome. I u sadašnjem sastavu parlamenta ta inicijativa ima uvjerljivu većinu.

No, stanovništvo je podijeljeno: prema politologinji Genovevi Petrovoj, voditeljici agencije za ispitivanje javnog mnijenja Alpha Research u Sofiji, otprilike je podjednako zagovornika i protivnika uvođenja eura.

“Osobito je raširen strah od mogućeg i očekivanog poskupljenja“, upozorava ona.

I bugarski predsjednik protiv eura

Petrova ističe i da nedostaju informacije o tome kako će uopće izgledati proces uvođenja eura.

Uz to se, osobito na društvenim mrežama, šire svakakve glasine. Na primjer da bi EU sad mogla doći do osobnih ušteđevina građana Bugarske.

Petrova objašnjava kako je puno razloga za uspješno širenje takve teorije zavjere. Jer i predsjednik Bugarske Rumen Radev je otvoreno protiv odluke vlade o uvođenju eura. Neslaganje u državnom vrhu dodatno polarizira javno mnijenje.

“Drugi važan čimbenik je neučinkovitost institucija koje dosad nisu uspjele pokazati ljudima da djeluju u interesu društva”, dodaje Petrova.

Povjerenje u politiku i državne institucije u Bugarskoj je vrlo nisko.

Vlada u Sofiji najavljuje kazne za neopravdano povećanje cijena

Petrova ističe i kako stanovništvo jedva što zna o ekonomiji. Mnogi se još dobro sjećaju teških financijskih kriza u Bugarskoj, a zapravo je baš takva nestabilnost Bugarsku navela još 1997. na vezivanje vrijednost leva za njemačku valutu.

Stoga u Bugarskoj već dugo postoji i fiksni tečaj prema euru. Tako je i pitanje hoće li Bugarska tek uvođenjem eura izgubiti monetarni suverenitet zapravo suvišno. No, javnost teško prihvaća takve argumente ekonomista.

Bugarska vlada sad pokušava s informativnom kampanjom. U njoj obećava zaštitu potrošača, nadzor nad cijenama te pošteno usklađivanje plaća i mirovina. Također, najavljuje kako će svako kršenje propisa biti strogo kažnjeno.

Trgovci već povećavaju cijene

Premijer Rosen Željaskov poziva i poduzeća da ne podižu cijene.

“Nitko ne bi smio zloupotrebljavati svoj monopolistički ili dominantan položaj, osobito ondje gdje nema alternative u ponudi”, kazao je.

Međutim, to ne priječi neke trgovine da već sad djelomično povećavaju cijene. Osobito su u posljednje vrijeme poskupjele osnovne životne namirnice.

Zasad to nema posljedica za poduzeća. Ali, i to potiče nepovjerenje prema euru u Bugarskoj, piše DW.

Mnogi strahuju od reprize ‘hrvatskog scenarija’

Dodajmo ovome i kako će Bugarska, nakon što uvede euro, postati 21. članica zone eura.

Posljednja zemlja koja je uvela euro je Hrvatska, 1. siječnja 2023. godine, kad je postala 20. članica eurozone.

U Bugarskoj su već isticali primjer poskupljenja u Hrvatskoj uoči i nakon uvođenja eura.

I ONI SE USREĆILI Bugarska može uvesti euro od 1. siječnja iduće godine