Medijski pluralizam u brojnim članicama Europske unije ozbiljno je ugrožen sve većom koncentracijom vlasništva, i to čak u državama koje tradicionalno imaju slobodno medijsko tržište, upozorava se u novom izvješću koje zaključuje da je sloboda medija u raspadu diljem Unije.
Izvješće je izradila Unija za građanske slobode za Europu (Liberties), u suradnji s 43 organizacije za ljudska prava iz 21 zemlje. U njemu se navodi kako pojedine vlade izravno napadaju slobodu medija ili pak postupno slabe njihovu neovisnost i regulatorne mehanizme, piše Guardian.
Slab nadzor nad vlasničkom strukturom, sve izraženiji politički utjecaj na javne medije te prijetnje novinarima doveli su do toga da su sloboda i pluralizam medija, kako se navodi, “na udaru diljem EU, a u nekim slučajevima i u egzistencijalnoj borbi”.
RADIO NACIONAL Maja Sever: ‘Zaposleni u medijima nemaju čak ni zakonom propisana prava’
“To nije iznenađenje”, izjavio je Jonathan Day, glavni urednik izvješća. “Kad vlade nastoje oslabiti vladavinu prava i demokratske institucije, prvi korak često je preuzimanje kontrole nad medijima u zemlji.”
Posebna zabrinutost zbog koncentracije vlasništva u Hrvatskoj, Francuskoj, Mađarskoj…
Day je upozorio da se novi Europski zakon o slobodi medija (EMFA), kojim EU pokušava zaštititi medijsku slobodu, već suočava s otporom i prije potpune primjene. “Uspješnost njegove provedbe mogla bi biti ključna za stanje slobode medija u nekim članicama”, istaknuo je.
Izvješće posebnu zabrinutost izražava zbog koncentracije vlasništva u Hrvatskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Španjolskoj i Švedskoj, gdje je vlasništvo nad medijima često u rukama vrlo bogatih pojedinaca.
DOKAZANO Konačno smo doznali prate li mediji više Plenkovića ili Milanovića
Situaciju dodatno otežava nedostatak transparentnosti. Mnoge zemlje još nisu uspostavile javno dostupne registre vlasništva nad medijima, iako ih EMFA zahtijeva, a zakon bi trebao u potpunosti stupiti na snagu u kolovozu.
Primjeri iz Francuske, Italije, Švedske i Nizozemske
U Francuskoj se bilježe ozbiljni izazovi za pluralizam medija, osobito nakon što je konzervativni milijarder Vincent Bolloré preuzeo grupaciju Hachette te postavio svoje ljude u nekoliko izdavačkih kuća. U Italiji, grupacija Angelucci, koju vodi zastupnik krajnje desnice Antonio Angelucci, planira preuzeti novinsku agenciju AGI. Angelucci već posjeduje nekoliko dnevnih listova, uključujući Il Giornale, Libero i Il Tempo.
U Švedskoj, grupacija Bonnier kontrolira 43 posto pretplatničkih dnevnih novina, dok Schibsted drži dodatnih 13 posto, uključujući Aftonbladet i Svenska Dagbladet.
U Nizozemskoj više od 75 posto televizijskog tržišta drže RTL Nederland i Talpa Network, dok internetske medije dominiraju DPG Media, Mediahuis i RTL Nederland. DPG Media krajem 2023. najavio je namjeru preuzimanja RTL-a, što trenutno istražuje nacionalni regulator.
‘Politički utjecaj na medije vidljiv je u Hrvatskoj’
U Njemačkoj se pluralizam suočava s izazovima zbog zatvaranja redakcija lokalnih medija, uzrokovanih digitalizacijom i padom čitanosti. Gotovo polovica nakladnika smanjila je broj urednika, a 62 posto očekuje daljnje rezove.
Najveća koncentracija vlasništva i političkog utjecaja bilježi se u Mađarskoj, gdje Srednjoeuropska zaklada za tisak i medije (Kesma), koju vode lojalisti premijera Viktora Orbána, kontrolira stotine medijskih kuća. Te su kuće donirane Kesmi nakon što su ih kupili poduzetnici bliski vlasti, a zaklada funkcionira kao “centralizirani, provladin medijski konglomerat” koji se oslanja na državne oglase za financiranje.
PAŽNJE MI DAJ Borić optužio Hinu da premalo izvještava o HDZ-u?! ‘Nitko nas ne treba uvažavati…’
Osim Mađarske, politički utjecaj na medije vidljiv je i kroz netransparentnu dodjelu državnog oglašivačkog novca u Bugarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Malti, Sloveniji i Španjolskoj.
U izvješću se navodi da su javni mediji u Mađarskoj “potpuno pretvoreni u glasnogovornike vlasti”, a sličan razvoj situacije primjećuje se i u Slovačkoj, gdje su ukinute zakonske zaštite uredničke neovisnosti. U Hrvatskoj, Grčkoj, Bugarskoj i Italiji javni servisi također pokazuju ranjivost.
Napadi, prijetnje i SLAPP tužbe
Novinari diljem EU-a i dalje su izloženi govoru mržnje i fizičkim napadima. Policijsko nasilje nad novinarima zabilježeno je 2024. u Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj i Španjolskoj.
U najmanje 12 država EU-a zloupotreba SLAPP tužbi predstavlja “potencijalno egzistencijalnu prijetnju”, a navodi se i primjer slovačkog premijera Roberta Fica koji je pokrenuo jednu takvu tužbu protiv novinara.
MEDIJSKE SLOBODE HND: Čak 40 posto presuda protiv hrvatskih medija i novinara s elementom SLAPP-a
U nekim članicama, poput Bugarske, Njemačke, Grčke, Malte, Nizozemske i Španjolske, javni dužnosnici dodatno ometaju rad novinara tako što odbijaju odgovarati na zahtjeve za pristup informacijama, stoji u izvješću koje prenosi Guardian.
Komentari