Stručnjak za geostrategiju i sigurnost Vlatko Cvrtila komentirao je u srijedu pregovore Ukrajine i Rusije. Nakon sastanka u Washingtonu postoji mogućnost bilateralnog, pa i trilateralnog sastanka, na kojem će uživo sudjelovati ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Trenutno je veliko pitanje je li čelnik Rusije spreman na to, rekao je Vlatko Cvrtila. “Ali je i jedna točka koju je Trump poduzeo. Čini se da drži tu dinamiku napora jer je nakon Aljaske pozvao Zelenskog, s kojim su došli jaki europski partneri, kao osiguranje. Američka administracija očekuje da Ukrajina i Zelenski popuste, a i iz Rusije ne postoje znakovi popuštanja, u kojoj Zelenskog ne gledaju kao legitimnog predsjednika. Čak se u jednom trenutku to uspjelo kao narativ prenijeti Bijeloj kući. To je dosta bitno pitanje i ključna točka”, dodao je.

“Dakle, Putin može pristati na sastanak kako bi zadržao Trumpovu dinamiku i generirao narativ koji je uspio prodati SAD-u, da je Zelenski ključ mira, a ne agresor, odnosno, Rusija. Ne postoje jamstva da će se to dogoditi u sljedeća dva tjedna. Ako se i dogodi, nije to znak za optimizam jer Rusija neće odustati od zahtjeva, koji su na visokoj razini. Ključ rješenja je SAD, ali ne u smislu pristupa Ukrajini nego Rusiji“, naglasio je za N1 Cvrtila.

Smatra da bi cijeli Donbas, Zaporožje i Herson u ovom trenutku za Putina bio razlog pristanka na sporazum i mir. “One su već uključene u Ustav Rusije i ona zahtjeva da te pokrajine, bez obzira što ih vojno nisu osvojili, pripadnu njima. Bila bi to kapitulacija Ukrajine i ona na to ne može pristati. Stanje na terenu je takvo da Rusija kontrolira većinu tih regija i traži da se ukrajinske snage povuku. Ako gledamo što se gleda na vojnom planu, Rusija jako sporo napreduje. U dugačkom vremenskom razdoblju osvajaju jako malo teritorija. Kad bi nastavili ovim tempom, trebalo bi im pet godina osvojiti Donbas. Dakle, Rusija ne može u vojnom smislu ostvariti ciljeve pa Ukrajina nikako ne može pristati na ruske zahtjeve“.

POČELO PLANIRANJE Sigurnosna jamstva Ukrajini: Nitko nema ono što mi imamo…

Naglasio je da bi prepuštanjem teritorija Ukrajina zapravo omogućila Rusiji buduće brže vojno napredovanje. “Zelenski na to ne može pristati ni da želi jer mu Ustav to ne dopušta. Također, time bi nagradio agresora i to se ne može dopustiti. Jasno je da Rusija neće napustiti osvojeni teritorij, a Ukrajina nema mogućnost vojno poraziti Rusiju. Trump je to shvatio i zato treba tražiti prihvatljivi model za mir.”

Cvrtila je objasnio da se u svrhu mira kroz povijest znalo doći do presedana kojim bi bile nezadovoljne sve strane: “Za Ukrajinu bi bilo idealno izbaciti agresora sa svojih teritorija, ali to je nemoguće. Ruska strategija je da dovede postojeće civilno stanovništvo okupiranih područja do stanja u kojem će pristati na sve kako bi napokon došlo do mira. Upravo zato Putin inzistira na mirovnom rješenju, ne i na prekidu vatre. Tako može nastaviti stvarati pritisak na ukrajinsku stranu.”

Sigurnosna jamstva su nešto na što Zelenski i Ukrajina računaju. Trump se uporno udaljavao od takve ideje, ali promijenio je mišljenje. Putin je također žestoko bio protiv toga, no nakon Aljaske je ostavio dojam popuštanja. “Moskva to nikad nije potvrdila baš doslovno. Prema interpretaciji američke strane, Putin je na to pristao, ali postavlja se pitanje na što je to točno pristao. Naime, Putin je rekao da neće dopustiti vojno prisustvo članica NATO-a. Zato su sigurnosna jamstva jedan od ključeva budućnosti Ukrajine, ako budu takva da nisu ograničavajuća u smislu prisutnosti vojnika europskih država nego da Ukrajina može razvijati svoje oružane snage, koje su do sada uspješno zaustavile Ruse”, pojasnio je Cvrtila i dodao da sigurnosna jamstva bez američkih snaga ne vrijede.

Komentirao je ‘Koaliciju voljnih’ i poziciju Hrvatske, zbog čega su se ponovno sukobili predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković. “Ne treba očekivati da će se oko toga usuglasiti jer postoje razlika u tom smislu. Što se tiče Republike Hrvatske, sudjeluje u svojim mogućnostima. Prijepor predsjednika i premijera odnosi se na slanje vojnika u Ukrajinu, što vjerojatno ni nećemo. To će napraviti velike države, koje imaju te kapacitete i kreiraju stvarna jamstva Ukrajini. Bilo kakav kompromis oko toga je nemoguć i neće se ni tražiti od Hrvatske”, rekao je Cvrtila za N1.

ODGOVOR PREDSJEDNIKU Plenković: Milanović već godinu dana stalno izmišlja tezu…

Cvrtila smatra da će se, ako Rusija nastavi opstruirati pregovore, rat nastaviti: “Svaki se rat riješi na vojnom polju i to nam povijest pokazuje. Iako se može reći da je Ukrajina u lošijem položaju, ona nije poražena ni potpuno okupirana pa Rusija ni ne može ostvariti svoje ciljeve. Stoga, opcije koje postoje su snažniji pritisak na Rusiju, što podrazumijeva šire sankcije, kao one koje se najavljuju Indiji. Ali, ni to nije jamstvo. Diktatorima kao što je Putin nije važno ako im zemlja uđe u recesiju, oni imaju svoj cilj i ne brine ih cijena u smislu lošijeg života njihova stanovništva. Uostalom, od 2022. se cilja na rusku ekonomiju pa se ništa nije postiglo. Zato, čini mi se da je ključ na vojnom polju kroz pomoć Ukrajini, ako pregovori ne uspiju. I tu je najvažnija Europa jer SAD to više ne želi u identičnom smislu.”

Dodao je da je teško, ili nevjerojatno da će Ukrajina osloboditi okupirani teritorij. “Trump ima pravo kad kaže da se Ukrajinci bore protiv vojne velesile. Bez obzira na svu moguću pomoć, Ukrajina ne može osloboditi teritorije. Može doći do privremenog rješenja i možda u jednom trenutku, kad bude drugačija politika u Kremlju, pronaći model suvereniteta. Također, ne može ni Rusija pobijediti jer se kroz tri godine praktički ništa nije promijenilo“, rekao je.

Na kraju je objasnio zašto Trumpovi pokušaji ne mogu uroditi plodom u pregovorima s Putinom. “On se ponaša kao biznismen, a s druge strane ima mitomana, čovjeka koji se želi upisati u povijest, kao veliki osvajač. I, čini mi se, uzima zdravo za gotovo razgovore koje je vodio s njim”, zaključio je Vlatko Cvrtila.

BEZ TRUPA, ALI… Trump najavio mogućnost zračne podrške Ukrajini kao dio mirovnog sporazuma