Apel za spas Opere HNK u Splitu prošlog tjedna izazvao je interes javnosti za događanja u tom teatru. Zašto su umjetnici, članovi Zbora i Orkestra HNK-a, upozorili na loše upravljanje intendanta Vicka Bilandžića? Iako ga nisu spomenuli, jasno je da je protest upozorenje osobi koja štiti i podržava intendanta, gradonačelniku Splita Ivici Puljku. U kakvom su odnosu Bilandžić i Puljak, saznali smo od članice zbora Opere HNK i članice Kazališnog vijeća Dajane Stolić Bohnert.

Profesorica glazbene kulture zaposlena je u zboru Opere od 2009. iako je honorarno pjevala još od 1995. U dva navrata imenovana je članicom Kazališnog vijeća iz redova zaposlenika.

„To što je u samo godinu i pol dana mandata intendant imenovao dva ravnatelja Drame, dva ravnatelja Baleta, tri ravnatelja Opere, sada očekujemo četvrtoga, dva poslovna ravnatelja, sada očekujemo trećeg, samo je vrh ledene sante. Ali uvjerena sam da niz tu neće stati pa slijedi nastavak priče o događajima u splitskom HNK“, kazala je Dajana Stolić Bohnert u razgovoru za Nacional.

NACIONAL: Zašto je 120 umjetnika potpisalo Apel za spas Opere HNK u Splitu?

Apel je nastao inicijativom opernih umjetnika u trenutku kada su umjetnici shvatili da u skoro dvije godine mandata Vicka Bilandžića nemamo ozbiljnog opernog repertoara, da se broj opernih izvedbi drastično smanjio, da se broj umjetnika u opernom ansamblu stalno smanjuje, da nema kadrovskog plana kojim bi sanirali ovaj manjak zaposlenika u ansamblu, da već drugu godinu zaredom intendant u dogovoru s gradonačelnikom Splita Ivicom Puljkom prebacuje financijska sredstva kazališta iz rashoda za nova zapošljavanja u materijalne rashode. Time novac namijenjen za zapošljavanje koristi za isplate honorara vanjskim suradnicima. Sve to u javnosti Bilandžić prikazuje kao vrlo uspješno poslovanje. Dakle, stvorila se atmosfera neizvjesnosti što će biti s Operom, ako Grad i gradonačelnik i dalje nastave podržavati ili poticati ovakvo poslovanje, kojim se iskazuju upitni financijski rezultati i uspjesi, kojima se u javnosti stvara dojam o stabilnosti kuće. Pokazat ćemo da je intendantova tvrdnja o punom gledalištu i „procvatu“ HNK koji „nikad nije imao više publike“ obična floskula, jer mi nikada nismo izvodili manje kvalitetnog programa. Gradonačelnika stvarni razlozi ovakvog stanja i naš apel ne zanimaju. On čvrsto brani poziciju intendanta, iako je svjestan velikih propusta kojima je i sam pripomogao. Apelom smo htjeli i uspjeli osvijestiti publiku, Split i hrvatsku javnost da će se ovakvim poslovanjem koje oni nazivaju uspješnim Opera HNK polako ugasiti, u dogledno vrijeme izgubit ćemo operno kazalište koje u Splitu postoji više od sto godina. I na koncu, sukladno Zakonu o kazalištu, lako se može dogoditi da izgubimo status nacionalne kazališne kuće. Ako Ministarstvo kulture otvori postupak i utvrdi, pozivom na čl. 5 i čl. 9. ZOK-a, osnovicu za brisanje splitskog HNK iz Očevidnika kazališta.

NACIONAL: Otkud i otkad dolaze te opasnosti za Operu i HNK?

Gradonačelnik Puljak je na prvoj konstituirajućoj sjednici prošlog saziva Kazališnog vijeća, u siječnju 2022., izjavio da mu je najveća želja da kazalište bude samoodrživo. To je pogrešno razmišljanje jer kazalište nije profitabilna organizacija, nije ni d.o.o., nego javna ustanova koju financiraju porezni obveznici, nastala inicijativom građana i njihovom potrebom za kulturnim razvojem grada. Grad mora pružiti kvalitetan kulturni život kroz kvalitetne kazališne programe i zato mora ulagati sredstva da tu kvalitetu i misiju kazališta održi. Kazalište ne može i ne treba biti samoodrživo, jer njega održavaju građani. Bilo je propusta i u mandatima prošlih intendanata, ali naše aktualne nevolje kreću od „vizije“ gradonačelnika Puljka koju intendant Bilandžić u svemu provodi.

NACIONAL: Što to Bilandžić provodi u mandatu?

Od početka mandata sredinom 2023. Bilandžićev cilj bio je samo jedan – kako srezati gubitak HNK i kalendarsku godinu završiti u financijskom plusu. Prvo je uočio da mu najveće dugove generira operni program i tu je napravio prve financijske rezove. Postavio je skraćenu verziju Mozartove „Čarobne frule“ u kojoj su sudjelovali studenti i zboristi kao solisti, bez zaposlenog profesionalnog pjevačkog ansambla, zbora i solista. „Srezao“ je broj opernih repriznih naslova od šest minimalno zadanih na tri reprizna naslova bez dozvole Kazališnog vijeća. Odustajanjem od izvedbe samo jedne prave operne premijere s opernim ansamblom kazalište je 2023. završilo financijski pozitivno, s viškom prihoda i primitaka od 119.000 eura. Uz preneseni manjak prihoda, raspoloživi višak za sljedeće razdoblje iznosio je svega 3669 eura, ali su nedospjele obveze bile čak 623.000 eura. To se ne bi dogodilo da se poštovao zadani programsko-financijski okvir koji je predviđao dvije operne premijere na visokoj produkcijskoj razini, uz sudjelovanje profesionalnog pjevačkog ansambla. Usto i barem još dva operna reprizna naslova. U 2023. u glazbenom/opernom programu uočio se znatan pad broja posjetitelja od oko 43 posto jer su se dogodile svega 22 operne izvedbe. Također, u 2024. ostvarene su samo 24 izvedbe od minimalno zadanih 35. Izveli smo samo dva operna premijerna naslova, kratku operu „I Pagliacci“ i „I Capuleti e i Montecchi“ bez ženskog dijela zbora. Od repriza, u prvom dijelu godine, izveli smo studentsku skraćenu verziju „Čarobne frule“, operetu „Spli’ski akvarel“ i dvije opere, „Milu Gojsalića“ i „Traviatu’’. U prva tri mjeseca tekuće sezone nije izvedena nijedna operna repriza. Tako doista nije jasno kako se to u prošloj godini, prema intendantovim izjavama, mogao bilježiti rast operne publike za više od 50 posto, u situaciji stalnog pada opernih izvedbi i naslova.

NACIONAL: Bilandžić u javnosti ističe porast broja publike i rast prihoda. Tko onda ne govori istinu?

Prethodno Kazališno vijeće koje je pod pritiskom gradonačelnika odstupilo u svibnju 2024. intendantova stalna hvalisanja rekordnim brojem publike demistificiralo je detaljnom analizom njegova izvješća za 2023. U njemu se navodi podatak da je prema prihodu od ulaznica, ta 2023. najuspješnija godina još od 2014., otkad se podaci digitalno bilježe. Čak je, tvrdi intendant, 30 posto bolja od 2018. koja je bila najuspješnija u tom razdoblju. Međutim, vidljivo je da je broj posjetitelja u 2023. manji od broja posjetitelja u 2018., dok je prihod uvećan za 30 posto. Ta se razlika može objasniti samo povećanjem cijene ulaznice u zadnjih pet godina. Pogleda li se godišnji broj posjetitelja, bez Splitskog ljeta, dramski i baletni program ostali su na istoj razini posjećenosti. Ali dramskom programu pridodano je 5393 posjetitelja ostvarenih koprodukcijskim programom svih HNK – program K-HNK ili konzorcij HNK – koji u sezonama od 2017. do 2019. nije postojao. Kazališno vijeće otkrilo je da je intendant u izvješću o broj publike uračunavao sudionike raznih manifestacija, svečanih sjednica, raznih događaja na velikoj pozornici koji nisu bili dio kazališnog repertoara. Pogledamo li prodaju ulaznica i prihode koje je kazalište ostvarilo vlastitom produkcijom na velikoj pozornici u 2023., ukupno je bilo 52.783 posjetitelja, s prihodom od ulaznica u iznosu 500.000 eura. Najviše prihoda ostvarila su dva naslova – 15 izvedbi baleta „Orašar“ s prihodom od 122.600 eura i 11 izvedbi predstave „U malu je uša đava“, s prihodom od 58.500 eura. Potenciranje većeg broja izvođenja pojedinih hit naslova za koje se traži karta više istisnulo je s pozornice Operu i tako smanjilo broj opernih izvedbi. Bit će zanimljivo čitati te „rekordne“ brojke o gledanosti i prihodima u izvješću za 2024. koje tek treba predati Vijeću krajem veljače ili početkom ožujka 2025. U izvješću za prvih devet mjeseci prošle godine vidljivo je da se rashodi za usluge i dalje povećavaju zbog povećanih isplata honorara. Do rasta iznosa honorara za popune baleta, orkestra i zbora i usluge studentskih i učeničkih servisa dolazi zbog povećavanja angažmana vanjskih suradnika i njihove satnice, što znači da je novac namijenjen za zapošljavanje opet prebačen u materijalne rashode.

NACIONAL: Što to znači?

Cilj ovakvog postupanja intendanta je podmiriti dugovanja za prošlu godinu, a pritom ne opteretiti sredstva osnivača, Grad Splita. Ali se zato opterećuju zaposlenici prekovremenim radom koji se u 2023., apsurdno i nezakonito, planirao u kontinuitetu od svibnja do prosinca. Samo na prekovremeni rad potrošeno je 91.600 eura. Ovakvim postupkom umjetnički ansambli zbora i orkestra, solisti, radna mjesta u tehnici ostali su nepopunjeni. Bilandžić je angažirao više vanjskih suradnika čime su materijalni rashodi u 2023. dosegli iznos od 8,7 milijuna eura. U odnosu na godinu prije materijalni rashodi su porasli za 593.000 eura. Ističemo i nikad veći rashod za intelektualne usluge u iznosu 1,8 milijuna eura, što je najveći udio u ukupnom rastu usluga u iznosu od 2,4 milijuna eura. Zatim se ističu rashodi za samostalne umjetnike i autorski honorari u iznosu od 1,3 milijuna eura, pa ugovori o djelu u iznosu od 23.900 eura. Svi ti rashodi veći su nego godinu prije. Usluge student servisa u iznosu od 368.000 eura veće su za skoro 60.000 eura nego prethodne godine. Ukupna potraživanja na kraju 2023. ostala su veća nego u mandatu intendanta Srećka Šestana. Eto, time se hvali intendant Bilandžić – „sjajnim“ prihodima HNK na račun nerealiziranog programa, smanjene kvalitete ponude i izostanka zapošljavanja potrebnih umjetnika i zaposlenika. Uz ovako povećan materijalni rashod, HNK u Splitu opet nije realizirao programsko-financijski okvir u zadovoljavajućem postotku, što je tadašnjem Kazališnom vijeću bilo neprihvatljivo.

NACIONAL: Kako se to odražava na stanje u zboru i orkestru Opere HNK?

Smanjenje opernog programa prati i smanjenje broja zaposlenog kadra u opernom ansamblu. Orkestar je po broju zaposlenika od traženih 77, pao na 43. U zboru su umjesto minimalno potrebnih 48, trenutno 34 zaposlena pjevača. Od mandata intendanta Šestana do danas, u zboru je „nestalo“ 7 radnih mjesta, dok su se propalim natječajem tražila tek dva pjevača. Kritično je u solističkom ansamblu koji broji samo 4 pjevača. U HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci je 12 solista, u HNK Osijek 18, a u HNK Zagreb je 26 solista. U orkestru nedostaju ključna radna mjesta sistematizirana po vrstama i hijerarhiji instrumenata – nema drugog koncertnog majstora, vođa dionica, prvih puhača, nedostaje čitava sekcija udaraljki i fagota. Ukupno nedostaje 30-ak instrumentalista. Opera HNK Split nema nijednog zaposlenog dirigenta, nema ni zaposlenog zborovođu, nedostaje jedan korepetitor. Naše kazalište nema operne prvake, više nemamo ni nacionalnog prvaka koji je otišao u Zagreb jer u lošem repertoaru više nije imao što pjevati. Istovremeno se povećava broj vanjskih suradnika, što opernu produkciju čini skupljom, a operni program neodrživ. Operni ansambl sa svojih 50 posto popunjenih radnih mjesta nije samostalan za izvedbe i ovisi o vanjskim suradnicima, njihovoj dostupnosti i slobodnom vremenu. Velike poteškoće imamo za izvedbe opernog programa na otvorenim terenima Splitskog ljeta kada nam broj pjevača u opernom zboru bude još i manji. Natječaji za radna mjesta dirigenta i zborovođe još uvijek nisu objavljeni, na natječaju za korepetitora nitko se nije javio. Nedavno je propao natječaj za dva radna mjesta u zboru jer nitko nije proveo proceduru u zakonskom roku, dok intendant nije ni znao da postoji zakonski rok. No sedam dana nakon našeg apela, raspisan je novi natječaj za dva radna mjesta pjevača u zboru.

Dajana Stolić Bohnert sa 120 umjetnika koji su potpisalli Apel za spas Opere HNK u Splitu. FOTO: Zvonimir Barisin/PIXSELL

NACIONAL: Kako je i zašto došlo do takve situacije u HNK i posebno Operi? Kako je reagirao gradonačelnik?

Prošli saziv Kazališnog vijeća koji je gradonačelnik Puljak izabrao putem natječaja, upozoravao je intendanta i gradonačelnika da ovakvim poslovanjem kazalište neće dugo opstati. Vijeće je odbilo intendantovo godišnje programsko-financijsko izvješće za 2023. zbog neispunjavanja minimalnog opsega godišnjeg okvira, nenamjenskog trošenja novca, nepostojanja kadrovskog plana, neracionalnog trošenja sredstava u materijalnim rashodima, nepodudaranju brojčanih podataka u izvješćima. Kazališno vijeće odbilo je i intendantov godišnji plan za 2024. zbog nedostatka jasnog financijskog plana, izostanka troškovnika po predstavama, nedefiniranih programa. Gradonačelnik Puljak je u tome trenutku počeo s pritiscima i nagovaranjima članova Kazališnog vijeća da moraju prihvatiti plan za 2024. jer u protivnom Ministarstvo kulture neće isplatiti planirana sredstva za program. Prema Zakonu o kriterijima i standardima za osiguranje sredstava za nacionalna kazališta, sredstva za njihov rad osigurava osnivač, temeljem prihvaćenog programa i financijskog plana. Nejasno je na osnovu čega je Grad Split isplatio HNK novac za rad, ako godišnji program nije usvojen. Gradonačelnik Puljak nije se obazirao na činjenice nepoštovanja rokova, neusklađenosti plana nabave s okvirom i pravilnikom. Gradonačelniku nije bilo bitno što je godišnje programsko izvješće za 2023. više puta vraćano intendantu na doradu i u konačnici odbijeno, što je dovoljan razlog za smjenu intendanta. Umjesto toga, gradonačelnik je opet pokušao pritiscima utjecati na članove Kazališnog vijeća, pozivajući ih na noćne sastanke u Banovinu. I to bez prisustva nas dvoje vijećnika iz redova kazališnih zaposlenika, iako smo tražili da i nas primi na sastanak. Htio nas je međusobno zavaditi. Nas dvoje mu nismo bili potrebni, jer nije htio čuti istinu, već prvenstveno zaštititi svoj politički imidž, uvjeravajući javnost kako u njegovu mandatu sve izvrsno funkcionira. Štiteći Bilandžića, gradonačelnik pred lokalne izbore štiti sebe i interese svoje političke karijere. Iznenadit će vas činjenica da Bilandžić nije bio odabir gradonačelnika za intendanta. Vjerujući u vrlo koristan i uporan dotadašnji rad Vicka Bilandžića koji je često argumentirano nastupao kao član Kazališnog vijeća u mandatu intendanta Šestana, ovo „Puljkovo“ kazališno vijeće predložilo je Bilandžića za intendanta. Puljak ga je prihvatio i cijelo vrijeme ga štiti kao intendanta. Kazališno vijeće, odnosno članovi koje je gradonačelnik odabrao kao stručnjake, na koncu su krajem svibnja 2024. dali ostavke. Kazalište je od toga trenutka poslovalo bez usvojenog godišnjeg plana i bez Kazališnog vijeća do rujna 2024. Tada je gradonačelnik imenovao većinu članova Kazališnog vijeća. Protivno poslovniku rada, sazvao je žurnu umjesto konstituirajuću sjednicu Vijeća kako bi hitno usvojio godišnji plan koje je prethodno Kazališno vijeće odbilo. Nas dvoje vijećnika iz redova zaposlenika odbili smo prisustvovati toj nezakonito sazvanoj sjednici i slučaj prijavili Ministarstvu kulture i medija. Ministarstvo je potvrdilo da je sjednica trebala biti konstituirajuća, a ne žurna. Ali Zakon nije propisao sankcije, niti daljnje postupke u takvoj situaciji. Nije nam preostalo drugo nego vratiti se u Vijeće i nastaviti raditi na dobrobit kazališta.

NACIONAL: Što je presudilo tome da KV i zaposlenici Opere izgube povjerenje u intendanta?

Umjesto usklađivanje pravilnika sa Zakonom, donošenja pravilnika o audicijama kako bi započeli sa zapošljavanjem umjetnika koji nedostaju, osnivanja umjetničkog vijeća, izrade strateškog i kadrovskog plana, Bilandžić nije napravio ništa. Zato ga je sindikat, radničko vijeće i nas dvoje zaposlenika u Vijeću prijavilo Ministarstvu. Nakon provedenog nadzora, intendant je krenuo u izradu pravilnika, od kojih je većina usvojena, ali ne i pravilnik o audicijama. Ali je zato hitnom izmjenom uvjeta u sistematizaciji za mjesto ravnatelja tehnike otvoreno i izravno pogodovao određenoj osobi. Potom je ravnateljima Drame, Opere i Baleta ponudio ugovore za rad s aneksom kojim im je omogućio rad na daljinu dok umjetnički djeluju izvan kazališta, grada i države i cijeli niz drugih propusta. Sve je to utjecalo na to da je Kazališno vijeće izgubilo povjerenje u intendanta. Bilandžić je znao da ima potporu gradonačelnika sve dok mu je poslovanje financijski stabilno, bez gubitaka. To što se do te „stabilnosti“ dolazilo na račun smanjivanja opernog programa i odbijanja zapošljavanja potrebnih umjetnika i zaposlenika, ni intendantu, ni gradonačelniku nije bilo bitno. Ne samo da je intendant, u dogovoru s gradonačelnikom, sredstva odobrena za zapošljavanje umjetnika prebacivao u materijalne troškove, nego mu je gradonačelnik uplaćivao dodatni gradski novac kojim se pokrivalo loše programsko i financijsko stanje. Radi se, o navodno, oko 600.000 eura, što za gradonačelnika očito nije predstavljalo problem. Gradonačelnika nije brinulo što se veliki dio financijskih sredstava predviđenih za realizaciju programa HNK, posebno Opere, troši na autorske ugovore honorarnim djelatnicima, nije ga brinula ni situacija kad je Ministarstvo kulture zbog nerealiziranih programa smanjilo 30 posto iz sredstva predviđenih za program HNK u 2024/25. Gradonačelnika najviše brine kada Kazališno vijeće ukazuje na probleme koje, prema njegovu mišljenju, javnost ne bi trebala znati, jer bi se tako narušio njegov politički imidž. Jedino što mu se nije svidjelo u poslovanju intendanta Bilandžića jest to što je ravnateljima Drame, Opere i Baleta aneksom ugovora omogućio djelovanje izvan kazališta. Gradonačelnik je svojom odlukom te anekse i poništio. Nakon toga je ravnateljica Opere Ivana Srbljen dala ostavku, nedugo zatim i ravnatelj Drame Ivan Plazibat, a ravnatelj Baleta Pedro Carneiro bio je nezadovoljan suradnjom s intendantom i nije imao slobodu u radu te je i on dao ostavku. Poslovna ravnateljica Gaia Vidović otišla je na dugotrajno bolovanje, otišao je dramaturg Jasen Boko, nacionalni operni prvak Ivica Čikeš, šefu orkestra maestru Lipanoviću nakon mirovine nije produljen ugovor o radu, ali je postao vanjski suradnik, otišao je zborovođa Veton Marevci i postao je vanjski suradnik, pravna služba se potpuno raspala. Intendant za vršiteljicu dužnosti ravnateljice Opere postavio je Sunčanu Tušek na ugovorni rok od 6 mjeseci, iako zadovoljava sve uvjete nakon čega, prije isteka njezina ugovora, javno za novog ravnatelja Opere imenovao je Nenu Munitića koji ne ispunjava uvjete za to mjesto. Kandidat se sam povukao s tog mjesta, svima je jasno i zašto. Samo je Bilandžić u javnosti izjavljivao da se Munitić povukao zbog medijskog pritiska kojeg uopće nije bilo. Čekamo 7. ožujka do kad Bilandžić mora donijeti odluku.

NACIONAL: Kako ste bili zadovoljni djelovanjem Vicka Bilandžića dok je bio član Kazališnog vijeća, a vi ste bili opozvani?

Zanimljivo, dok je bio član Kazališnog vijeća, govorio je i zalagao se za iste stvari za koje se i ja zalažem u Vijeću. S tim da je on bio puno žešći u prozivanju intendanta Šestana zbog propusta u poslovanju. Nitko tada nije slutio da će sada kao intendant pogaziti sve za što se zalagao kao član Vijeća. Ukratko, intendant Vicko nikada ne bi zaposlio u HNK glumca Vicka jer mu to nije rentabilno. A Vicko kao član Vijeća bi intendantu Vicku sigurno išao na živce svojim prozivanjima zbog propusta u radu. Kao član Vijeća Vicko je upozoravao intendanta da ne izvještava Vijeće o programskim promjenama. Kao intendant nije Vijeću prijavljivao promjene u programu, niti je za to tražio dozvole. Ali je Vijeće tužakao gradonačelniku i tvrdio da mu Vijeće ne dozvoljava normalno raditi. Zato je Puljak pritiskom na prvo Vijeće potaknuo njihove ostavke, a onda imenovao drugo Vijeće čiji će članovi biti „dizači ruku“. Ili barem intendant Vicko tako misli.

NACIONAL: Što će se događati nakon apela za spas Opere? Što će poduzeti umjetnici i zaposlenici?

Intendant i u 2025. nema kadrovski plan i planira uštede na opernom programu. Time se sustavno urušava operna scena jer u intendantovu kalendaru planiranja izvedbi operne izvedbe planira tek nakon što ga je popunio dramskim i baletnim izvedbama te gostujućim predstavama i drugim programima koji mu donose veći prihod od opernog programa. Od dvije zadane operne premijere koje bi trebalo realizirati u vlastitoj produkciji, operu „Nikola Šubić Zrinski“ planira provesti u koprodukciji s HNK Osijek, u sklopu programa K-HNK, koji sufinancira Ministarstvo kulture. Uvjerena sam da ni ove godine neće realizirati planirani broj repriznih opernih naslova. Već je šest izvedbi „Ljubavnog napitka“ smanjio za jednu. Jedini planirani simfonijski koncert u ovoj godini, Dvořákovu 9. simfoniju, planira ukloniti iz plana, baš kao i Brahmsov koncert za violinu i orkestar. Orkestar mu treba za duge pripreme izvođenja nove baletne premijere „Class Concert i Šeherezada“. U intendantovu godišnjem planu balet je preuzeo primat nad opernim i dramskim programom. Nadamo se da će Uprava HNK Split i osnivač Grad Split htjeti uvažiti naš apel kroz komunikaciju sa zaposlenicima za bolje radne uvjete i nesmetani razvoj Opere. U protivnom, nastavit ćemo s borbom. Grad Split pokrio je intendantove manjkove nakon realizacije Splitskog ljeta kako bi se opravdali „najbolji rezultati, najbolja uprava i najbolje predstave u povijesti, od kad se podaci digitalno bilježe“. Uz famu o „nikad više uprihođenog novca“, zaboravlja se da u HNK Split nikada u novijoj povijesti nije izveden manji, oskudniji i lošiji program. Jedini glas koji je ostao utišan nakon našeg apela glas je gradonačelnika. Jedino gradonačelnik šuti. Ili ne zna što bi rekao javnosti, a da sebi politički ne našteti. Ili šutnjom opet radi pritisak na nas umjetnike i sebi kupuje vrijeme kako bi sve otišlo u zaborav. Intendanta ne smjenjuje jer mu odgovara njegov način poslovanja kojim minuse pokriva nezapošljavanjem i manjkom programa, posebno opernog, dok postavlja programe koji podilaze publici. No prvi razlog da Puljak ne smjenjuje Bilandžića je taj što mu to nije politički mudro i oportuno napraviti prije održavanja lokalnih izbora.