Na internetu se pojavila snimka novih kineskih vojnih brodova za koje analitičari strahuju da bi ih Peking mogao koristiti tijekom eventualne invazije na Tajvan.

Kako je objavio Newsweek, osnovna karakteristika tih vojnih brodova su duge rampe, duže od nogometnih igrališta, koje omogućavaju vojnim vozilima da zaobiđu snažno branjene obale.

Snažan rast kineske ratne mornarice

Prema pisanju Naval Newsa, na koje se poziva Newsweek, nekoliko takvih brodova je izgrađeno u brodogradilištu u gradu Guangzhouu (Kantonu) na jugu Kine.

Kina i inače posljednjih godina ulaže ogromne napore u jačanje svoje mornarice, koja je danas jedna od najjačih u svijetu.

Kina Tajvan smatra svojom odmetnutom pokrajinom

Kina smatra Tajvan svojom odmetnutom pokrajinom.

Naime, na taj se otok nakon završetka građanskog rata u Kini 1949. godine sklonio tadašnji kineski predsjednik Čang Kaj-šek s ostacima svoje poražene vojske i stranke Kuomintang. Iz Taipeija je nastavio vladati Tajvanom i okolnim otocima, tvrdeći da predstavlja cijelu Kinu.

Tajvan je sve do 1971. godine u Ujedinjenim narodima i predstavljao cijelu Kinu, nakon čega je ta uloga pripala komunističkim vlastima u Pekingu.

Tajvan se i danas službeno zove Republika Kina, što je naziv koji je cijela Kina imala od 1912. do 1949. godine. Pod tim nazivom ga priznaje 12 zemalja, među kojima je i jedna europska – Vatikan.

Na kontinentu je, pak, 1949. godine proglašena Narodna Republika Kina. Iako službeno uključuje i Tajvan, nikad nije zavladala tim i okolnim otocima.

SAD je 1979. godine priznao NR Kinu i povukao priznanje Republike Kine na Tajvanu. Ipak, zadržao je snažne ekonomske i vojne odnose s vlastima u Taipeiju, pa je Tajvan danas jedan od vodećih američkih saveznika na Dalekom istoku.

Usporedbe s Danon D

Otkako je Rusija 2022. godine napala Ukrajinu, i Kina je pojačala pritisak na Tajvan te svako malo provodi vojne vježbe u Tajvanskom tjesnacu koji taj otok dijeli od NR Kine. To je izazvalo strah da bi Peking uskoro mogao vojnim putem odlučiti riješiti “tajvansko pitanje”, odnosno vratiti Tajvan pod svoj nadzor.

Prema pisanju Naval Newsa, novi kineski brodovi opremljeni su rampama koje mogu brzo utovariti, transportirati i iskrcati tenkove i drugu tešku opremu u ratnim uvjetima. Tako bi mogli omogućiti i brzi prijenos tenkova i drugih vozila, što je posebno važno uzme li se u obzir da je Tajvan snažno utvrdio svoju obalu za slučaj invazije s kineskog kopna.

Stoga se cijela situacija uspoređuje sa savezničkim pripremama za invaziju na Normandiju u lipnju 1944. godine.

‘Jako loša vijest za Tajvan’

Nekoliko američkih dužnosnika, uključujući bivšeg direktora CIA-e Billa Burnsa, rekli su kako vjeruju da je kineski predsjednik Xi Jinping naredio svojoj vojsci da bude spremna za potencijalnu invaziju Tajvana do 2027., što, međutim, ne znači da će se invazija i dogoditi. Naime, stav je Washingtona da Peking i dalje daje prednost mirnom rješenju spora oko Tajvana.

Tom Shugart, bivši podmorničar američke mornarice i pomoćni viši suradnik u Centru za novu američku sigurnost, na X-u je u siječnju napisao: “Iskreno, ne mogu se sjetiti previše događaja koji bi mogli biti više znak upozorenja za tajvanske i američke/savezničke obrambene planere da kineska vojska ostvaruje smjer Xija Jinpinga da bude sposobna za invaziju na Tajvan do 2027. godine”.

Shugart je u drugoj objavi rekao: “Ako ih uspiju izvući na obalu i mogu ih obraniti, to će biti jako loša vijest za Tajvan, budući da kineska apsolutno ogromna trgovačka mornarica može prevesti ogroman broj vozila, koristeći svoju stalno rastuću flotu Ro/Ro (roll-on, roll-off) trajekata i nosača vozila”.

I Tajvan se priprema za obranu

S druge strane, na Tajvanu jačaju pripreme za obranu od eventualne kineske invazije. Vlasti u Taipeiju se u tome oslanjaju na američko oružje, piše Newsweek.

Uz to, nadaju se i da bi ih Amerikanci branili u slučaju kineske invazije.

RASTU TENZIJE Kineski avioni i brodovi izveli prvu borbenu patrolu oko Tajvana u novoj godini