U organizaciji Runde (Regionalno udruženje nezavisnih diskografa), na čijem čelu je Dario Draštata, predstavljen je projekt BELEM kojem je cilj usmjeriti nove izvore prihoda ključnim igračima u glazbenoj industriji promicanjem europskih tekstova i prijevoda tih tekstova uz monetizaciju.

Na čelu Regionalnog udruženja nezavisnih diskografa (Runda) od samih se početaka nalazi Dario Draštata, koji od prošle godine  predsjeda Upravnim odborom krovne europske udruge nezavisnih izdavača Impala, a postao je i član Upravnog odbora svjetske mreže nezavisne glazbene industrije Win. Zahvaljujući njegovu radu i pozicijama koje je stekao, u Zagrebu će se na jesen održati i generalna skupština Runde na kojem će gostovati i izvršni odbor Impale. Istovremeno Runda organizira i Pop Up evente poput onog nedavno održanog u Zagrebu na kojem su predstavili aktivnosti i prioritet Runde u proteklih šest mjeseci, kao i prioritete Impale, u kojoj je upravo Runda jedna od najaktivnijih članica. Tom prilikom su predstavili i rezultate četverogodišnjeg projekta BELEM koji je EU financirala kroz program Kreativna Europa (CREA) koji za cilj ima usmjeriti nove izvore prihoda ključnim igračima u glazbenoj industriji promicanjem europskih tekstova i  prijevoda tih tekstova, uz njihovu monetizaciju.

NACIONAL: Nedavno je u Zagrebu u sklopu Runda Pop Up eventa povodom dodijele regionalne nagrade Runda za najbolje izvođače i izdanja u 2024. godini predstavljen i projekt BELEM. O kakvom je zapravo projektu riječ?

Runda Pop Up je fleksibilan format događaja koji donosi duh i misiju Runde na festivale, konferencije i spontane susrete glazbenih profesionalaca diljem jugoistočne Europe i šire. Runda Pop Up je naš način da ostanemo blizu ljudi i pulsa industrije. Ovo je vrlo prilagodljiv format i omogućuje nam da misiju Runde prenesemo kamo god se događaju dobre ideje i dobri projekti. U sklopu ovog događaja predstavljene su aktivnosti i prioriteti Runde u proteklih šest mjeseci, kao i prioriteti Impale, naše krovne europske organizacije u kojoj smo jedna od najaktivnijih članica, a koji korespondiraju s onim što radimo, kao i s projektima u koje smo uključeni poput projekta BELEM. Javno pokrenut u prosincu 2022., BELEM je četverogodišnji projekt suradnje koji EU financira kroz program Kreativna Europa (CREA). Njegov je cilj usmjeriti nove izvore prihoda ključnim igračima u glazbenoj industriji promicanjem europskih tekstova i prijevoda tih tekstova, uz njihovu monetizaciju. Partnerstvo ima za cilj pojačati zajedničko stvaranje i koprodukciju europskih tekstova, raznolikost na glazbenoj sceni, kao i dati priliku autorima i izvođačima koji su u svojoj kreativnosti već prigrlili višejezičnost, dodajući novu ekonomsku vrijednost europskoj glazbenoj i jezičnoj  baštini.

NACIONAL: Putem javnih poziva BELEM je dodijelio poticaje za 40 projekata prijevoda i snimanja postojećih djela na neki od europskih jezika. Koliko se hrvatskih prevoditelja uključilo u BELEM i po kojem su kriteriju birani hrvatski izvođači čije su pjesme prevedene?

Kao regionalna organizacija mi pokrivamo sve teritorije bivše države i na osnovu toga smo i pozivali sve zainteresirane da se jave na pozive i ostvare mogućnost subvencioniranja prijevoda i snimanja. Kroz ove pozive autorima, izvođačima i izdavačima iz regije dodijeljen je osam subvencija.

NACIONAL: Možete li navesti neke autore i njihove pjesme koje će zaživjeti na nekim drugim jezicima?

Među prevedenim autorima i izvođačima iz Hrvatske je Neno Belan, čije su pjesme prevedene na slovenski i poljski, te je dodatno njegov veliki hit „Rijeka snova“ snimljen na slovenskom i poljskom, za tamošnje tržište, u izvedbi poljske pjevačice Mile, koja je napravila i prijevode tekstova. Dobitnica subvencija u dva poziva je i Elis Lovrić, kantautorica koja već godinama uspješno sama promovira svoju glazbu na raznim jezicima poput japanskog, a sada je njezina pjesma „Merika“ dobila verziju i spot na engleskom jeziku. Isto tako, tu je mlada i talentirana kantautorica Zhiva, čija je pjesma „Preterujem“ dobila novu verziju na njemačkom jeziku.

NACIONAL: Jedan od ciljeva projekt BELEM je omogućiti dostupnost na raznim digitalnim platformama i unaprjeđenje prihoda koji se tako mogu ostvariti. Na koji način će se hrvatske pjesme promovirati na digitalnim platformama?

Dio konzorcija projekta je i globalna streaming-platforma Deezer, kao i njemačka kompanija za digitalnu distribuciju Zebraultion, od kojih očekujemo da odrade najveći dio aktivnosti oko promocije i plasiranja novih verzija pjesama, kada na koncu ciklusa sve budu objavljene. No, osim toga, svi izdavači i publisheri koji stoje iza izvođača i autora koji su uključeni u projekt također aktivno rade na plasiranju novih snimaka na pojedinim tržištima. Isto tako, svi prijevodi koji su već napravljeni uvršteni su u bazu kompanije LyricFind specijalizirane za publishing glazbenih tekstova, koja već godinama radi na stotinama tisuća prijevoda tekstova iz svjetskih glazbenih kataloga te su već dostupni kroz mrežu njihovih partnera među koje spadaju Google, YouTube, Amazon, Pandora i mnogi drugi.

‘Glavni cilj projekta BELEM je dati glazbi titlove. Prijevodi tekstova na streaming platformama omogućuju otkrivanje nove glazbe na mnogim jezicima’

NACIONAL: Kakva su predviđanja i projekcije postoji li doista šansa da se kroz BELEM neki hrvatski izvođači i autori probiju na međunarodnu scenu i ostvare veću popularnost?

To je u ovom trenutku teško reći jer je za otvaranje međunarodne scene potrebno puno više od samog prijevoda glazbenog teksta ili snimke pjesme na nekom od europskih jezika. Za to je bitna i infrastruktura poput nacionalnog ureda za izvoz glazbe koji bi obuhvatio sve nositelje prava u glazbenoj industriji i imao jasnu višegodišnju strategiju plasmana naše glazbe na druge teritorije u svim aspektima posla. Glavni cilj projekta BELEM je dati glazbi titlove, slično kao što su to Netflix i druge platforme napravili s filmovima. Dostupnost prijevoda tekstova na glazbenim streaming-platformama sasvim sigurno utječe na mogućnost otkrivanja nove glazbe na jezicima koji nisu samo engleski, španjolski ili talijanski. Osim toga, prihod od publishinga odnosno prikazivanja glazbenih tekstova na svim digitalnim platformama, webu ili društvenim mrežama dodatni je izvor prihoda za sve autore, dio koji do sada u pravilu nisu ostvarivali. Korištenje tekstova na digitalnim platformama utječe i na ukupni prihod od streaminga, a projekti kao što je BELEM osvješćuju i nositelje prava, kao i kolektivne organizacije za zaštitu autorskih prava, da se usmjere i na ovaj dio posla što je, drago mi je reći, prepoznao i HDS-ZAMP, a nadam se da će taj primjer uskoro slijediti i ostale autorske organizacije u regiji.

NACIONAL: Hoće li kroz BELEM također brojni europski autori i izvođači sada biti prisutniji na hrvatskoj sceni?

BELEM nije toliko opsežan projekt da bi samostalno to omogućio te on ima i ograničen rok trajanja, a to su četiri godine. No sasvim sigurno je fokusiran i na podizanje svijesti o nepreglednom moru glazbenih talenata s raznih teritorija i poticanje raznolikosti bilo u programima tradicionalnim medija bilo na glazbenim streaming-platformama.

NACIONAL: Postoji li kakav plan da se upravo glazba europskih autora i izvođača češće nađe u programu hrvatskih radiopostaja?

Hrvatska glazbena industrija morala bi se prvo dodatno fokusirati na akcije da bi pojačala prisutnost domaće glazbe, a pogotovo nove domaće glazbe u eteru radiopostaja jer mnoge od njih, poglavito one nacionalne i županijske, ne poštuju ni zakonski minimum emitiranja domaće glazbe u primetimeu te koriste najčešće manje slušane noćne termine da ispune kvotu. Svakako kroz projekte diskografske suradnje treba otvoriti vrata izvođačima, primarno, iz cijele Europe. Upravo u tom smjeru Runda je uz naše sestrinske udruge nezavisnih izdavača iz Portugala, Nizozemske, Češke, Bugarske, Irske i Norveške aplicirala na nedavni natječaj Kreativne Europe s projektom kojemu su cilj pojačavanje te suradnje i prekogranična razmjena ili izvoz glazbe na druge europske teritorije. Također, u sklopu Impalina projekta kampova za diskografe predložili smo projekt u suradnji s udrugom nezavisnih izdavača Velike Britanije, AIM, koji će povezati naše članove s diskografima jednog od najvećih svjetskih glazbenih tržišta. Oba projekta, ako budu odobrena, trebala bi krenuti sljedeće godine.

NACIONAL: Hoće li Runda nešto poduzeti da se glazba brojnih hrvatskih autora i izvođača, a naročito mladih neafirmiranih glazbenika, češće i lakše pojavljuje u eteru i tako lakše dođe do publike?

Ovo nije pitanje samo za Rundu nego za sve dionike naše glazbene industrije. Na prošlom smo Runda Digital Dayu u Zagrebu pokrenuli inicijativu izrade strategije ili plana za hrvatsku glazbenu industriju, koji nam je nužno potreban, a gdje smo za stol pozvali kolege iz HDS-ZAMP-a, HGU-HUZIP-a, HRT-a, HDU-ZAPRAF-a, a sve pod pokroviteljstvom HUP-a, u sklopu koordinacije kreativnih i kulturnih industrija. Razgovore na ovu temu nastavit ćemo kroz nekoliko dana u Splitu gdje će nam se, nadam se, pridružiti i predstavnici državnih institucija. Prisutnost nove glazbe u eteru samo je jedna od stvari koje zahtijevaju širu akciju, a svi koji rade u glazbenoj industriji znaju da bez novih izvođača na sceni nema ni njezine dugoročne budućnosti. No, svakako, da bi plasiranje novih izvođača bilo što uspješnije, treba osigurati i druge uvjete poput poticanja investicija u novu glazbu, poreznih olakšica za poduzetnike u industriji, razvoj glazbene infrastrukture, kreiranje nacionalne izvozne strategije itd.

NACIONAL: Na koji način je Runda konkretno pomogla većoj prisutnosti glazbe hrvatskih autora u eteru?

Sa svoje strane Runda aktivno podržava nove domaće izvođače iz cijele regije kroz niz projekata među kojima je svakako Impalina lista 100 izvođača na koje treba obratiti pažnju, na koju članovi Runde svake godine svojim glasovima uvrste 11 izvođača iz regije, kao i jedina regionalna glazbena nagrada Runda, koju su ove godine u četiri kategorije osvojili upravo mladi domaći izvođači IDEM, Ki Klop i Nemeček, što pokazuje da nezavisna scena ne samo podržava nove izvođače nego i jako dobro prepoznaje najbolje u protekloj diskografskoj godini.

NACIONAL: Je li točno da je u pripremi i posebna aplikacija koja će omogućiti brže i lakše prijevode tekstova nekih poznatih pjesama?

Aplikacija Belem Lyric Studio u izradi je već neko vrijeme i nadamo se da ćemo je moći predstaviti krajem listopada u Zagrebu na konferenciji Runda Digital Day. Aplikacija koristi sve tehnološke mogućnosti, uključujući jednim dijelom i umjetnu inteligenciju, da bi u stvarnom vremenu omogućila ispis teksta dok slušate glazbu na omiljenom streaming-servisu, prvo u originalnom jeziku, a zatim i prijevod na jezik koji želite. Ona će uključivati i dodatne mogućnosti gdje ćete moći doznati više o autoru teksta, tumačenju stihova pjesme i slično. Sve ovo pojačalo bi interakciju fanova s glazbom čime bi se direktno i indirektno povećala njezina konzumacija.

Foto: Sasa Zinaja/NFoto

NACIONAL: U sklopu spomenutog Runda Pop Up eventa predstavljen je i projekt CEE Independent Music Academy koji podržava Impala, a koji bi trebao početi na jesen. O kakvoj glazbenoj akademiji je riječ i na koji način će se zainteresirani glazbenici moći prijaviti?

CEE Independent Music Academy, koju podržava Impala, razvijena je zajedničkim naporima nekoliko nezavisnih udruga u srednjoj i istočnoj Europi (ANMIP Bugarska, BMYD Turska, HAIL Mađarska, IndieRo Rumunjska i Runda Adria), s idejom da se tako premosti jaz u obrazovnom terenu regije unutar glazbene industrije. Ulaganje u vještine i obrazovanje ključno je za rast nezavisnog glazbenog sektora. Cilj je podržati profesionalce početne razine pružajući im temeljna znanja o industriji i praktične vještine, a onima iskusnijima da nadograde svoje znanje u teoriji i praksi. Akademija će također koristiti tvrtkama unutar industrije povezujući ih s budućim mladim profesionalcima. Nastavni plan i program oblikovat će pokretači inicijative uz doprinos lokalnih stručnjaka te će se povremeno ažurirati da bi odražavao razvoj industrije. Inicijalni program ponudit će uvod u ključna područja kao što su glazbeni ekosustav, digitalni marketing i playliste, A&R, autorska i srodna prava te osnove strategija izdavanja glazbe. Osim toga, sudionici će imati priliku surađivati ​​s profesionalcima iz industrije putem regionalnih konferencija, programa mentorstva i pripravništva. Prijave za inicijativu su već počele, a interes je vrlo velik, s preko 70 prijava do sada. Planirani početak programa je jesen 2025.

NACIONAL: Moram vas na kraju kao predsjednika Regionalne udruge nezavisnih diskografa (Runda) ipak pitati koliko ste zadovoljni dosadašnjim postignućima Runde u ovih šest godina od kada je udruga nastala, s obzirom na to da ste prilikom osnivanja izjavili da Runda želi biti glas svih indie etiketa u regiji?

Mislim da smo zapravo s Rundom otišli puno dalje nego što smo to na početku uopće i mogli zamisliti. Prvi cilj koji smo imali kada smo pokrenuli Rundu bio je povezati regiju u jedan savez koji će predstaviti sve naše teritorije kao jednu veliku tržišnu cjelinu s ogromnim potencijalom da bi se tada privukli prije svega globalni streaming-servisi da dođu u regiju, što se na koncu i dogodilo, a podsjetit ću da smo prvi u regiju na naše događaje doveli i Spotify i YouTube i mnoge druge globalne platforme. Vrlo brzo nakon pokretanja udruge počeli smo paralelno raditi na predstavljanju regije na glazbenim konferencijama širom Europe, na jačanju članstva i infrastrukture udruge te smo, da bismo doveli predstavnike globalne glazbene industrije kod nas, pokrenuli i svoju konferenciju Runda Digital Day, što se pokazalo uspješnim. Sada pripremamo njezino sedmo izdanje koje će se održati 23. i 24. 9. u Beogradu te 28. i 29. 10. u Zagrebu, gdje ćemo ugostiti generalnu skupštinu i izvršni odbor Impale. Cijelo vrijeme bavili smo se i drugim prioritetima udruge kao što su edukacija članova, pristup informacijama iz glazbene industrije, otvaranje mogućnosti novih poslovnih suradnji unutar i izvan regije, pristupanje europskim fondovima za financiranje projekata te, naravno, zastupanje interesa članova na polju zaštite autorskih i srodnih prava. Isto tako, nismo samo postali glas nezavisnih u regiji, pa i onoj široj srednje istočne Europe, nego smo i svijet doveli u regiju. Također, Runda je, kao jedna od najaktivnijih članica Impale, trenutačno u samom vrhu te utjecajne organizacije, kao i u upravnom odboru WIN-a, naše globalne mreže nezavisnih izdavača. Prije Runde, na događaje u svjetskoj glazbenoj industriji gledali smo iz zadnje klupe, dok danas ne samo da imamo uvid iz prvog reda nego s pozicija koje zauzimamo imamo mogućnost utjecaja na formiranje politika i najvažnijih procesa, što nam je prije sada već skoro sedam godina bilo nezamislivo.