Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) organizira u četvrtak znanstveni skup o hrvatskom povijesnom grbu, da bi, kako su najavili na svojim mrežnim stranicama – donijeli Deklaraciju o povijesnom hrvatskom grbu.

Akademici će u tom dokumentu iznijeti stajalište da šahirani hrvatski grb s prvim bijelim poljem nije sporan, nego je, naprotiv, dio povijesnog nasljeđa i pripada hrvatskoj heraldičkoj i veksilološkoj baštini, navodi Večernji list.

Tome u prilog citiraju povjesničara Marija Jareba, najavljenog sudionika konferencije HAZU-a, koji tvrdi da se da se hrvatska trobojnica i grb s prvim bijelim poljem, koji se katkad ističu u javnosti, nikako ne mogu poistovjetiti s državnim simbolima NDH, čiji su opis i grafički prikaz doneseni 28. travnja 1941. u dokumentu nazvanom “Zakonska odredba o državnom grbu, državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda”.

Nema više ustašovanja u Austriji

“Među ostalim i zato što grb NDH čini i znak u obliku zvjezdolike tropletne vitice crvene boje u kojem je veliko slovo U tamnomodre boje. Iako je, dakle, bio dio simbola NDH, ne stoje primjedbe da je to ustaški simbol, jer hrvatski šahirani grb od 25 polja s početnim bijelim poljem znatno je stariji od osnutka NDH i osnivanja ustaške organizacije 1930., a i masovno se koristio kao jedna od inačica hrvatskoga grba počevši od 15. stoljeća. To ga čini dijelom hrvatske heraldičke baštine i povijesnim simbolom koji se ne može povezivati samo s jednim aspektom hrvatske prošlosti”, navodi Jareb.

Srpski mediji: “Skandal! Hrvati odigrali EURO 2020 u dresovima sa zastavom ustaške NDH”