Albanija, Hrvatska i Kosovo rade na provedbi suradnje u području obrane, o kojoj su se dogovorile prije oko pet mjeseci, kad su ministri obrane 18. ožujka u Tirani potpisali zajedničku deklaraciju.
Ministarstva obrane Kosova, Albanije i Hrvatske potvrdila su za Radio Slobodna Europa da stručne grupe rade na planu provođenja deklaracije.
Vršitelj dužnosti ministra obrane Kosova Ejup Maqedonci izjavio je da je 18. lipnja u Tirani održan sastanak implementacijske skupine “radi razrade plana na operativnoj razini”.
Ministarstvo obrane Albanije, koje je bilo domaćin svečanosti potpisivanja sporazuma, priopćilo je da će u rujnu ministarstvima Albanije, Kosova i Hrvatske biti predstavljen vodič koji je u završnoj fazi izrade, radi odobrenja.
U deklaraciji koju su potpisali Maqedonci, ministar obrane Albanije Pirro Vengu i ministar obrane Hrvatske Ivan Anušić, utvrđene su četiri točke suradnje:
* Promocija obrambenih kapaciteta i suradnja u relevantnoj industriji
* Povećanje interoperabilnosti kroz obrazovanje, obuke i vojne vježbe
* Odgovor na hibridne prijetnje i jačanje otpornosti
* Puna podrška euroatlantskim integracijama.
U tekstu deklaracije navodi se da je ova suradnja usmjerena prema osiguravanju dobre pozicije za suočavanje s prijetnjama i ostvarivanje ciljeva u području obrane i sigurnosti.
Zajednička nabava naoružanja
Kupovina obrambenih kapaciteta je prva obaveza iz deklaracije na koju su se obavezali ministri obrane.
VOJNI SAVEZI U REGIJI Klizi li Balkan prema novom ratu? Teško, evo i zašto
U tom kontekstu, prema riječima Maqedoncija, cilj je izvršiti jedinstvenu narudžbu, umjesto tri odvojene narudžbe za svaku državu.
“Na primjer, sustav naoružanja koji tri države žele kupiti od SAD-a, naručimo kao jednu kupovinu, koristeći zakonodavstvo svake zemlje, ali da količina i rok isporuke budu zajednički. Jer kad se od SAD-a kupuje veća količina, cijena je niža, a isporuka brža”, rekao je Maqedonci za Radio Slobodna Europa.
Predviđeno je da se ove nabave financiraju iz nacionalnih proračuna svake države.
Maqedonci očekuje da će partnerske države u ovom sporazumu pomoći Kosovu na putu prema euroatlantskim integracijama, posebno u vezi s članstvom Kosova u programu NATO-a Partnerstvo za mir.
Iz Ministarstva obrane Hrvatske za Radio Slobodna Europa su rekli da su “nakon potpisivanja Zajedničke Deklaracije, zemlje potpisnice pristupile izradi dokumenta pod nazivom Roadmap“.
Ovim dokumentom se, kažu iz MORH-a, “dodatno operacionaliziraju ciljevi potpisane Deklaracije, u skladu s definiranim područjima suradnje, kao i konkretne zajedničke aktivnosti na razini ministarstava obrane i oružanih snaga”.
“Promicanje suradnje u obrambenim sposobnostima i obrambeno-industrijske suradnje prepoznato je kao posebno važan aspekt zajedničkih napora, te će se u fazi provedbe kontinuirano nastojati analizirati mogućnosti suradnje u gore navedenim područjima koje proizlaze iz trenutnih inicijativa, mehanizama i instrumenata EU i NATO-a”, navodi se u odgovoru Ministarstva obrane Hrvatske na upit RSE.
Prije nekoliko mjeseci, hrvatska Vlada izjavila je za Radio Slobodna Europa da se ovoj inicijativi mogu pridružiti sve zemlje koje žele pružiti podršku Kosovu i Albaniji na njihovom europskom i euroatlantskom putu.
Do sad nije službeno obavljeno hoće li će se ovoj suradnji pridružiti još neka država.
Prema hrvatskoj Vladi, cilj suradnje nije stvaranje vojnog saveza.
“Takav savez – osim članstva u NATO-u – nije ni potreban”, izjavila je hrvatska Vlada u ožujku ove godine.
Maqedonci kaže da će iskoristiti idući sastanak u okviru Američko-jadranske povelje (A5), koji se očekuje u listopadu, da pozove regionalne partnere da se pridruže inicijativi.
Članice Američko-jadranske povelje su Albanija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, dok Kosovo ima status promatrača.
Očekivanja od sporazuma
Osim suradnje u podrručju vojne industrije, države planiraju realizirati bilateralne i trilateralne vojne vježbe, kao i suradnju u regrutaciji kadrova, uz povećanje mogućnosti za obrazovanje kroz vojne akademije i kolegije.
Također se očekuje zajednički angažman u borbi protiv hibridnih prijetnji, uključujući cyber prijetnje, kampanje dezinformacija, kao i zlonamjerni strani utjecaj koji može ugroziti ili utjecati na nacionalnu i regionalnu sigurnost.
Predviđeno je da se između partnerskih država u okviru ovog sporazuma razmjenjuju informacije i obavještajni podaci kako bi se spriječili zajednički izazovi.
Maqedonci navodi da je ovaj sporazum pozdravljen u Pentagonu, tijekom njegove posjete Sjedinjenim Američkim Državama u lipnju.
“Smatrali su to dobrom prilikom za regionalnu suradnju u suočavanju s izazovima”, rekao je, dodajući da su podršku dobili i od više članica NATO-a, ne precizirajući o kojim državama je riječ.
Međutim, protiv ove suradnje usprotivila se Srbija, čiji je predsjednik Aleksandar Vučić izjavio da se tim krši subregionalni sporazum iz 1996. godine.
Ovaj sporazum, koji se odnosi na dopuštene kvote naoružanja, tad su potpisali dva entiteta Bosne i Hercegovine – Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska – kao i Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija, koju su činile Srbija i Crna Gora.
Nekoliko dana nakon potpisivanja deklaracije o suradnji u poručju obrane između Albanije i Hrvatske i Kosova, Srbija i Mađarska su potpisale dokument kojim se konkretizira strateški sporazum o obrambenoj suradnji postignut 2023. godine.
Vučić je tad izjavio da vjeruje kako će ovaj sporazum dovesti do daljeg približavanja prema stvaranju vojnog saveza između Srbije i Mađarske, piše Radio Slobodna Europa.
SURADNJA Hrvatska, Albanija i Kosovo vojno se povezuju, ali to ipak nije obrambeni savez. Evo zašto
Komentari