Hrvatska posljednjih godina ipak bilježi blagi rast broja stanovnika.

No događa li se u Hrvatskoj stvarni demografski preokret? O tome je u četvrtak za N1 govorio demograf Stjepan Šterc.

‘Posljednjih godina imamo više useljavanja nego iseljavanja’

“Činjenica je da u zadnje dvije godina imamo pozitivnu bilancu vanjskih preseljavanja, više stanovnika useljava u Hrvatsku, nego što iz nje iseljava. Kad gledate ukupne demografske pokazatelje, nije se smanjilo vanjsko iseljavanje iz Hrvatske, oko 40.000 ljudi iseljava, a 70.000 ljudi useli, to je pozitivan proces“, kazao je Šterc.

“Iseljava uglavnom mlađe obrazovano stanovništvo, obitelji s djecom i to nam potvrđuje manjak djece u školi. 2025. godine u prvih šest mjeseci veći je prirodni pad nego u prvih šest mjeseci prošle godine. To će do kraja godine biti vjerojatno preko 22.000 više umrlih nego rođenih, taj trend se ne zaustavlja i to je nešto što treba zabrinuti. Činjenica je da će u Hrvatskoj biti veći broj stanovnika, ali je upitno je li to stalno stanovništvo kad se radi popis stanovništva. Imamo više stanovnika, ali to nije stalno stanovništvo i ne odražava se na reprodukciju stanovništva koja je, prema podacima, još gora nego prošle godine”, upozorio je Šterc.

Godišnje se vraća oko 10.000 Hrvata

Demograf tvrdi da se oko 10.000 Hrvata godišnje vrati u domovinu.

“U zadnje tri godine negdje oko 33.000 ljudi se vratilo u Hrvatsku, ali je iselilo 120.000 ljudi. Ta priča odgovara političkom sustavu, ali vidi se da stanovništvo stari, a stanovništvo koje je tu se nije odrazilo na reprodukciju stanovništva u Hrvatskoj”, naglasio je Šterc.

I dalje više umrlih nego rođenih

Zašto i dalje imamo puno veći broj umrlih od novorođenih?

“Prirodni pad je očekivan proces s obzirom na sve procese koji su se u Hrvatskoj događali. Posljedica je iseljavanja mladih, starenja stanovništva i silne koncentracije stanovništva u glavnom gradu i makroregionalnim središtima dok se ostali prostor prazni. Novo stanovništvo, radna snaga, nije postalo stalno stanovništvo… To su ključne stvari”, istakao je Šterc.

Dodaje da su nam za demografsku problematiku potrebni strateški potezi.

“Ne možete usmjeravati iste poreze prema obiteljima različite brojnosti. Te obitelji treba nagraditi jer njihova djeca osiguravaju budućnost aktivnog stanovništva. Dok se strateške odluke ne dogode, neće biti ozbiljnijih promjena”, kazao je.

Oko 70.000 ljudi godišnje doseli u Hrvatsku

Šterc tvrdi da se oko 70.000 ljudi godišnje useljava u Hrvatsku.

“Samo je pitanje o kakvom se stanovništvu radu i hoće li to biti stalno stanovništvo, hoće li se funkcionalno uklopiti ili će se dogoditi segregacija, geto. To su ozbiljni problemi koji zahtijevaju strateške odluke”, kazao je.

“Nije isto ima li Hrvatska tri, četiri aviona ili ima tri, četiri milijuna stanovnika. Kad gledate prazne prigranične prostore prema drugim državama, ako nema planova useljavanja u te prostore, inercijom će drugo stanovništvo ulaziti te prostore“, upozorio je.

“Registar stanovništva funkcionira, klasični popis stanovništva više neće biti potreban, a to je temelj svih planiranja”, kaže Šterc.

Blizu smo četiri milijuna?

No, koliko smo daleko od toga da Hrvatska ima četiri milijuna stanovnika?

“Ako se ovi procesi nastave, to bi se moglo dogoditi vezano uz pozitivnu vanjsku migracijsku bilancu. Ključni su potezi i mjere vezane uz povratak iseljeništva i u toj varijanti se to može dogoditi. Za to nam je potreban Zakon o demografskoj obnovi, na kojem struka inzistira, znanost je to u Ministarstvu priredila, samo je pitanje političara i pravnika da definiraju razrede tih mjera s obzirom na proračunske mogućnosti”, zaključio je Šterc u razgovoru za N1.

DEMOGRAF S KATOLIČKOG SVEUČILIŠTA ‘Migracije će potpuno promijeniti Hrvatsku kakvu poznajemo, jer…’