U Hrvatskoj je trenutno 330 lokacija na kojima aktivno djeluje protugradna obrana od čega je njih 55 u Osječko-baranjskoj županiji, kazao je glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler u četvrtak u Osijeku.

Güttler je gradonačelnicima i načelnicima općina s područja Osječko-baranjske županije, a na poziv županice Nataše Tramišak, predstavio sustave ranog upozoravanja i protugradne obrane.

Sustav tehnički ima dva elementa, jedna je aktivna tvar, srebrov jodid, koja je dominantna u Hrvatskoj i ostalim zemljama, a druga su metode unošenja takve tvari u oblake, pojasnio je ravnatelj DHMZ-a dodajući da ona u praksi uključuje generatore, rakete, a postoje i varijacije sa zrakoplovnom tehnologijom i dronovima.

Podsjetio je i na događaje od 7. srpnja kada je na području pet slavonskih županija gotovo pola dana prije velike grmljavinske oluje, na što su ukazivala sva mjerenja DHMZ-a, bio podignut sustav upozoravanja do maksimalnog crvenog upozorenja, ali i na dan kasnije oluju u Splitu koja je nastala u 15 minuta, napravila veliku štetu i nestala.

DABRO ODRŽAO OBEĆANJE Zabrinut zbog klimatskih promjena pokrenuo je razgovore o obrani od tuče

“Oba su primjera bili test za naše sustave. Iz njih smo naučili da postoje grmljavinski sustavi koji se mogu prognozirati, kada ima dovoljno vremena da se upozori civilna zaštita i građani, da se izdaju poruke svim kanalima, i takve iznenadne situacije koje su više pouka da se i dalje razvijamo”, kazao je Güttler ocijenivši da je sustav ipak dobro organiziran.

Smatra također da Hrvatska ima dosta moderan sustav, takozvani hibridni, gdje se koriste i SMS poruke odnosno CBC poruke pa svi mobiteli, čak i stari modeli, mogu primiti poruku o nepogodi i katastrofi.

“Organiziran je na tri razine, na 330 lokacija u Hrvatskoj postoje generatorske postaje, a naši građani, koji su za to zaduženi, upravljaju takvim generatorima. Njih koordinira osam centara i postaja na cijelom području i u konačnici prognostičari DHMZ-a u Zagrebu”, dodao je.

ŠTETA ZBOG TUČE Baksa: Ministarstvo poljoprivrede treba preispitati stav oko protugradne obrane

Podsjetio je da su sezone 2022. i 2023. godine bile posebno zahtjevne te da je prošle godine bio veliki incident na području Bošnjaka gdje je čitavo selo bilo devastirano.

“Srećom, do sada u ovoj godini nismo imali štete na takvoj razini što se tiče tuče“, istaknuo je Güttler zaključivši da je prioritet DHMZ-a da da nema stradanja ljudi i njihovog zdravlja.

Županica Tramišak rekla je da je protugradna obrana nekada bila drugačije organizirana, po drugačijoj tehnologiji, korištenjem raketa i avioobrane, dok danas to funkcionira pomoću prizemnih generatora. Osim toga, dodala je, protugradna obrana pomoću raketa bila je čujna tako da su ljudi znali da se netko bori i pokušava boriti protiv tuče, a generatori su nečujni te je, kaže, možda i to razlog što ljudi misle da protugradna obrana ne postoji.

Naglasila je da je za Osječko- baranjsku županiju važno da lokalni stožeri Civilne zaštite imaju informacije gdje se nalaze generatori i koje su osobe zadužene za njihovo paljenje.

Tramišak je izrazila spremnost da, ako u DHMZ-u smatraju da je potrebno nabaviti više generatora za učinkovitiju obranu, Osječko- baranjska županija u tome sudjeluje i participira financijskim sredstvima.