U današnjem vremenu, obilježenom tehnološkim napretkom, suvremena mobilnost nezamisliva je bez kvalitetnih, točnih i pravovremenih prometnih informacija. Digitalizacija putnih i prometnih podataka postaje nezaobilazan preduvjet za učinkovit, siguran i održiv promet. Hrvatske ceste prepoznale su taj imperativ i već niz godina aktivno ulažemo u modernizaciju sustava upravljanja prometom, uspostavu naprednih centara za nadzor te implementaciju inteligentnih transportnih sustava.

Jedan od ključnih elemenata te digitalne infrastrukture su nacionalne pristupne točke – centralizirane platforme za objavu i razmjenu prometnih podataka. One omogućuju transparentnost, standardizaciju i pristup ključnim informacijama za pružatelje usluga, tijela javne vlasti i krajnje korisnike. U Republici Hrvatskoj, Nacionalna pristupna točka predstavlja važan korak prema digitalnoj i povezanoj mobilnosti, u skladu s europskim smjernicama i ciljevima zelene tranzicije.

Kao nositeljima Nacionalne pristupne točke za Republiku Hrvatsku, cilj nam je osigurati nesmetan protok informacija u stvarnom vremenu kako bismo omogućili bolju protočnost prometa, veću sigurnost svih sudionika i učinkovitiju povezanost prometnih sustava. Osim Nacionalnom pristupnom točkom Republike Hrvatske, Hrvatske ceste upravljaju složenim i opsežnim prometnim sustavom, a digitalizacija nam omogućuje njegovo precizno praćenje i upravljanje. Putem naših centara za nadzor prometa već sada omogućavamo prikupljanje i analizu podataka u stvarnom vremenu, što pomaže optimizaciji prometa, smanjenju gužvi i povećanju sigurnosti.

Tijekom proteklih godina, nakon objave ITS Direktive 2010/40/EU, Europska komisija objavila je više delegiranih uredbi s ciljem ubrzavanja razvoja ITS-a, odnosno interoperabilnih putničkih i prometnih usluga na području EU-a za krajnje korisnike, temeljene na postojećim digitalnim podacima. Ulaskom u Europsku uniju, Republika Hrvatska preuzela je zakonodavne obveze tog područja. Kako se radi o obvezi proizašloj iz direktive EU-a, stvorili su se preduvjeti za financiranje projekta sredstvima iz EU fondova. Sukladno tome, Hrvatske ceste su s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te ostalim upraviteljima cestovne infrastrukture prijavile projekt Crocodile II Croatia za nas u vrijednosti 2,1 milijun eura, a 85% tog iznosa sufinancirano je sredstvima iz fonda „Instrument za povezivanje Europe” (eng. Connecting Europe Facility – CEF). Nakon završetka projekta Crocodile II Croatia, Hrvatske ceste sudjeluju u nizu drugih EU projekata koji se bave ITS-om i sigurnošću cestovnog prometa kao što su Crocodile III, X4ITS, NAPCORE i drugi.

Nacionalna pristupna točka je zamišljena kao internetski servis u kojemu se prikupljaju i objavljuju sve vrste podataka o mobilnosti povezanih s ITS sustavima. Svaki skup podataka objašnjen je metapodacima u kojima se, između ostalog, detaljno vidi tko je skup podataka izradio i odgovoran je za njegovu točnost, o kojem je formatu riječ te kada je skup podataka objavljen i dokad vrijedi. Standardizirani formati za statične i dinamične podatke propisani su u ITS Direktivi i delegiranim uredbama. Primjerice, podaci koji se odnose na delegiranu uredbu o pružanju usluga prometnih informacija u cijeloj Europskoj uniji u realnom vremenu, trebaju biti u skladu sa standardima koje je razvio DATEX II forum, dok multimodalni podaci o mobilnosti trebaju biti u skladu sa standardom NeTEx.

Radi standardizacije multimodalnih informacija u prometu, proveli smo i projekt nadogradnje NPT-a kojom se korisnicima omogućilo korištenje multimodalnih prometnih informacija. Proveden je „Projekt uspostave NPT-a za multimodalne informacije u prometu te razvoja rutnog vodiča u sklopu pružanja usluga multimodalnih informacija u prometu“, u sklopu kojeg su izrađeni NeTEx i SIRI profili za RH, te su integrirani dionici sa spremnim skupovima podataka kao što su HŽ, ZET, Jadrolinija, Autotrolej iz Rijeke, GPP Osijek i Pulapromet.

Naš NPT dostupan je na web adresi www.promet-info.hr, s koje svi registrirani korisnici mogu besplatno preuzeti sve dostupne podatke o mobilnosti. Trenutno s NPT-a RH podatke preuzima više od 150 korisnika, a najznačajniji među njima su razni svjetski pružatelji usluga navigacije i mobilnosti kao što su Here, TomTom, INRIX, Apple, Microsoft i drugi. Trenutno raspolažemo s više od 200 najrazličitijih setova podataka (npr. brojanje prometa, izvanredni događaji, mreža javnih ceste, kamere…) u strojno čitljivim standardima kao što su DATEX II za cestovni promet, NeTEx i SIRI za dinamične podatke o putovanjima i prometu te drugi strojno čitljivi standard kao što su XML, GTFS, JSON i GeoJSON.

Recimo još i to da su Hrvatske ceste, operator Nacionalne pristupne točke za Republiku Hrvatsku, s još 36 sudionika uključene u projekt NAPCORE (Nacionalna koordinacijska organizacija pristupnih točki za Europu). Cilj projekta je osigurati koordinaciju i usklađivanje platformi za razmjenu podataka o mobilnosti diljem Europe, odnosno usklađenost podataka na nivou europskih nacionalnih pristupnih točaka.

Do početka projekta NAPCORE 2021. godine uspostavljeno je više od 30 nacionalnih pristupnih točaka u državama članicama EU-a, na kojima su objavljeni podaci vezani uz mobilnost. Zbog značajnih razlika u svim segmentima rada NPT-a, bilo je potrebno uspostaviti mehanizam i jedinstvenu platformu kako bi se unaprijedila interoperabilnost pristupnih točaka i one postale okosnica europske razmjene podataka vezanih uz mobilnost.

Od 2021. godine u Europskoj uniji provodi se redovita godišnja procjena kvalitete nacionalnih pristupnih točaka za prometne podatke. Evaluacija se temelji na unaprijed definiranim kriterijima, a obuhvaća sedam ključnih kategorija: pristup podacima, komunikaciju, pronalaženje podataka, održavanje, informacije o skupovima podataka, interoperabilnost i razmjenu podataka. Nacionalna pristupna točka Republike Hrvatske istaknula se kao jedna od najboljih u Europi, dosljedno se svrstavajući među pet najkvalitetnijih pristupnih točaka na razini cijelog EU-a.

Iako je u Hrvatskoj digitalizacija prometnih podataka značajno napredovala zahvaljujući uspostavljenom pravnom i tehničkom okviru, Hrvatske ceste svjesne su da digitalizacija nije samo pitanje tehnologije, već i suradnje svih dionika – od državnih institucija, lokalnih vlasti, privatnog sektora, akademske zajednice do međunarodnih partnera. Izazovi s kojima se susrećemo u ovom procesu nisu mali. Mnogi dionici još uvijek pristupaju razmjeni podataka s oprezom – dijelom zbog nedovoljne informiranosti o ITS Direktivi i pripadajućim delegiranim uredbama, a dijelom jer nisu u potpunosti prepoznali prednosti pružanja svojih podataka putem Nacionalne pristupne točke (NPT). Dostupnost podataka izravno utječe na razvoj digitalnih usluga i aplikacija koje su još uvijek u fazi rasta i implementacije.

Upravo s ciljem razmjene iskustva, primjera dobrih praksi, informacija o pravnim i tehničkim okvirima povezanim uz digitalizaciju, Hrvatske ceste su, krajem ožujka ove godine, organizirale konferenciju pod nazivom ‘’Digitalizacija putnih i prometnih informacija u Republici Hrvatskoj’’.

Jedan od ciljeva konferencija bio je podići svijest o važnosti digitalizacije i razmjene prometnih podataka među ključnim dionicima, a okupila je relevantne sudionike iz Hrvatske – davatelje podataka, pružatelje usluga, akademsku zajednicu i industriju – kao i predstavnike iz Europske unije koji su podijelili svoja znanja, iskustva i najbolje primjere iz prakse. Značajan broj stručnjaka došao je s područja Zapadnog Balkana, iz država u kojima još nisu uspostavljeni sustavi nacionalnih pristupnih točaka, ali su prepoznali njihov značaj i važnost.

Vjerujemo da su rasprave na konferenciji doprinijele daljnjoj afirmaciji digitalizacije putnih i prometnih informacija i da će ubrzati njenu implementaciju u Hrvatskoj i Europi. Hrvatske ceste i dalje će nastaviti ulagati u inovacije, digitalne platforme i infrastrukturu, jer znamo da su brže, preciznije i dostupnije informacije temelj razvoja pametnih prometnih rješenja.