Reći ćete – nisu otkrili toplu vodu. Svi znamo da nam mobiteli kradu vrijeme i pažnju i iscrpljuju nas. No, koliko smo zapravo svjesni štetnog utjecaja pretjerane izloženosti internetu i društvenim mrežama na naše psihičko zdravlje?

Novo istraživanje pokazuje kako predah od interneta može dovesti do primjetnih poboljšanja u mentalnom zdravlju, osobnom blagostanju i sposobnosti koncentracije.

Studija objavljena u časopisu PNAS Nexus dokazala je da su ljudi koji blokiraju mobilni internet na svojim pametnim telefonima na dva tjedna, psihički bolje, osjećaju se sretnijima i imaju bolju sposobnost koncentracije od onih koji su neograničeno na internetu.

Zahvaljujući pametnim telefonima uvijek imamo na raspolaganju neki vid zabave, što nam u konačnici više šteti, nego koristi. Stalna upotreba pametnog telefona čini loše našim kognitivnim sposobnostima i emocionalnom stanju.

Anketa iz 2022. pokazala je da gotovo 60% korisnika pametnih telefona u SAD-u, među njima više od 80% mlađih od 30 godina, smatra da su previše na internetu i to ih brine.

Ta je anketa bila povod ovoj studiji. Znanstvenici su htjeli vidjeti hoće li ograničavanje pristupa mobilnom internetu na pametnim telefonima izravno uzrokovati poboljšanja mentalnog stanja.

Osmislili su studiju koja će se fokusirati na značajku koja pametne telefone čini tako moćnima – njihovu sposobnost povezivanja na internet s gotovo bilo kojeg mjesta.

Nismo psihički spremni stalno biti online

“Pametni telefoni su drastično promijenili naše živote i ponašanja u proteklih 15 godina, ali naša osnovna ljudska psihologija ostaje ista”, objasnio je autor studije Adrian Ward, izvanredni profesor marketinga na Sveučilištu Texas u Austinu za portal Psy Post. “Naše veliko pitanje je bilo jesmo li se prilagodili modernom vremenu, odnosno jesmo li u stanju biti stalno online, bez posljedica na mentalno zdravlje. Podaci sugeriraju da nismo”, kaže Ward.

Znanstvenici su proveli jednomjesečnu studiju u kojoj je sudjelovalo 467 sudionika iz SAD-a i Kanade. Prosječna dob bila je 32 godine, a 63% su bile žene.

Sudionici su nasumično bili raspoređeni u jednu od dvije skupine: intervencijsku skupinu i grupu s odgođenom intervencijom. Obje skupine koristile su svoje pametne telefone kao i obično na početku studije. Potom je interventnoj skupini prva dva tjedna bio blokiran pristup mobilnom internetu, dok je skupina odgođene intervencije nastavila koristiti svoje telefone bez ograničenja.

Nakon toga, u iduća dva tjedna, uloge su zamijenjene. Interventna grupa ponovno je dobila potpuni pristup mobilnom internetu, a grupi za odgođenu intervenciju mobilni internet je blokiran. Ovaj “cross-over” omogućio je istraživačima da usporede učinke blokiranja pristupa internetu s osnovnom linijom normalnog korištenja kod istih pojedinaca, kao i da vide jesu li ikakvi pozitivni učinci uočeni nakon ponovnog uspostavljanja pristupa internetu.

Sudionici su koristili aplikaciju za pametni telefon koja im je blokirala mobilni pristup internetu, uključujući i Wi-Fi i mobilne podatke. Važno je da je blokada posebno ciljala pristup internetu, dok je sudionicima omogućila da nastave koristiti svoje telefone za tekstualne poruke i telefonske pozive. I dalje su mogli pristupiti internetu putem drugih uređaja, primjerice, stolnog ili prijenosnog računala. Ovo je omogućilo znanstvenicima da izoliraju utjecaj mobilnog pristupa internetu.

Ispunjavali su ankete i kognitivne testove u tri navrata: na početku studije (osnovna vrijednost), nakon prva dva tjedna i nakon četiri tjedna. Ove procjene mjerile su subjektivno blagostanje, mentalno zdravlje i pozornost.

Subjektivno blagostanje mjereno je standardnim modelom koji uključuje tri komponente: pozitivne emocije, negativne emocije i zadovoljstvo životom.

Mentalno zdravlje procijenjeno je korištenjem niza mjera osmišljenih za prepoznavanje simptoma depresije, anksioznosti, ljutnje, socijalne anksioznosti i poteškoća u funkcioniranju osobnosti.

Pozornost je procijenjena na dva načina: putem upitnika za samoprovjeru koji je postavljao pitanja o gubicima pozornosti te putem objektivnog računalnog zadatka Gradal Onset Continuous Performance task (gradCPT) koji mjeri trajnu pozornost – sposobnost održavanja fokusa.

Uz ove glavne ishode, istraživači su izmjerili i nekoliko čimbenika koji bi mogli objasniti zašto bi blokiranje mobilnog interneta moglo dovesti do poboljšanja. Ovi potencijalni medijacijski čimbenici uključivali su međuljudsku povezanost, osjećaj samokontrole, način na koji sudionici provode svoje vrijeme (kategorizirano kao vrijeme u izvanmrežnom svijetu, vrijeme na digitalnoj komunikaciji i mediji koji oduzimaju vrijeme) i trajanje sna. Konačno, procijenili su i osnovne razine “straha od propuštanja” (FoMO) i simptoma poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) kako bi vidjeli jesu li ti čimbenici utjecali na to koliko su ljudi imali koristi od blokade interneta.

Studija je pokazala da je blokiranje mobilnog pristupa internetu na dva tjedna imalo pozitivan učinak. Sudionici u intervencijskoj grupi pokazali su značajna poboljšanja subjektivnog blagostanja i mentalnog zdravlja tijekom prva dva tjedna kada im je internet bio blokiran. Ta su poboljšanja opažena kao povećanje pozitivnih emocija i zadovoljstva životom te smanjenje simptoma tjeskobe, depresije i drugih izazova mentalnog zdravlja.

I grupa odgođene intervencije, kojoj je blokiran internet u iduća dva tjedna, prijavila je poboljšanja mentalnog zdravlja i subjektivnog blagostanja

Što se tiče pažnje, obje su grupe pokazale poboljšanja u koncentraciji.

Pozitivni učinci na mentalno zdravlje donekle su se smanjili nakon što je internetska blokada uklonjena, dok je sposobnost fokusa i subjektivnog blagostanja bilo znatno veća, nego na početku studije.

Bolje korištenje vremena

Kako bi razumjeli uzroke ovih pozitivnih promjena, istraživači su ispitali posredne čimbenike. Otkrili su da se poboljšanja u subjektivnom blagostanju, mentalnom zdravlju i fokusu mogu djelomično objasniti promjenama u načinu na koji su ljudi provodili vrijeme kada nisu imali pristup mobilnom internetu.

Konkretno, tijekom internetske blokade sudionici su više bili uključeni u offline aktivnosti kao što su druženje licem u lice, vježbanje i boravak u prirodi. Također su trošili manje vremena na medije. Čini se da su ove promjene u korištenju vremena, zajedno s povećanjem osjećaja društvene povezanosti i samokontrole pa čak i neznatno boljim spavanjem, pridonijele prednostima blokade mobilnog interneta.

Otkriveno je i da su pojedinci koji su prijavili višu razinu straha od propuštanja informacija na početku studije iskusili veća poboljšanja u subjektivnom blagostanju i mentalnom zdravlju, nakon što su na dva tjedna blokirali mobilni internet. Slično tome, oni s izraženijim ADHD-om na početku studije pokazali su veća poboljšanja u koncentraciji kada im je mobilni internet bio ograničen.

Iako studija pruža vrijedne uvide, važno je razmotriti njezina ograničenja. Naime, samo se oko 25% sudionika u potpunosti pridržavalo internetske blokade tijekom cijelog dvotjednog razdoblja intervencije. Međutim, čak i kod njih je primijećen napredak što ukazuje na to da ćemo imati koristi čak i od djelomičnog smanjenja upotrebe mobilnog interneta mogu biti korisna.

Daljnja istraživanja trebala bi se usredotočiti na razumijevanje složenog odnosa između naših digitalnih navika i psihološkog zdravlja, poručuju znanstvenici.