Philip Pullella, dugogodišnji dopisnik agencije Reuters iz Vatikana, u razgovoru za HRT u srijedu govorio je o nasljeđu Pape Franje, njegovoj osobnosti i vjerojatnim smjernicama izbora njegova nasljednika.
Pullella je rekao da ga je, kao i mnoge druge, vijest o smrti Pape duboko šokirala.
‘Činilo se da se Papa želi vratiti poslu’
“Činilo se da vjernicima šalje poruke tijekom Svetoga tjedna, uključujući Uskrs, da se želi vratiti poslu. Iako su ta pojavljivanja bila kratka, bila su vrlo značajna“, rekao je Pullella za HRT.
Posebno ga je, kaže, iznenadilo Papino pojavljivanje na balkonu bazilike svetog Petra na sam Uskrs.
“To je bio potpun šok. Nitko nije očekivao da će sve završiti tako naglo, iako nije bilo realno očekivati da će opet biti energičan kao prije”, rekao je.
‘Nije htio patiti u javnosti’
Usporedio je to s dugim umiranjem Pape Ivana Pavla II., koji je umirao u javnosti danima.
“Papa Franjo nije htio patiti u javnosti“, rekao je Pullella, dodavši kako su ga posljednje godine života iscrpile, ali je i dalje ostao posvećen komunikaciji s vjernicima.
Kad je umro Franjo, prva je reakcija bila čuđenje, a tek onda tuga, dodao je.
‘Svakodnevno je zvao katoličkog župnika u Gazi’
Osvrnuo se i na Papino političko djelovanje. Podsjetio je da je Franjo igrao ključnu ulogu u obnovi diplomatskih odnosa između Kube i SAD-a, a posebno je bio vezan i za Gazu.
“Svakodnevno je zvao katoličkog župnika u Gazi i pitao ga što se događa, koga treba pomoći, tko je u opasnosti. Bio je vrlo blizak narodu u toj regiji“, rekao je Pullella.
‘Bio je Papa periferije’
Upitan zašto Papa Franjo nikad nije posjetio Hrvatsku, Pullella je objasnio: “On je bio Papa periferije, odlazio je ondje gdje su kršćani bili manjina i gdje im je bilo teško. Hrvatska nije bila takav slučaj. Ipak, uvijek je rado primao hrvatske izaslanike i redovito govorio o Hrvatima u BiH“, kazao je.
Osvrnuvši se na buduću konklavu, Pullella je rekao da je još prerano govoriti o smjeru kojim bi Crkva mogla krenuti.
‘Tražit će se kandidat koji može dobiti potporu i konzervativnog i progresivnog krila Crkve’
“Tek nakon sprovoda počinju prave opće kongregacije na kojima će se razgovarati o tome kakvu osobu Crkva sada treba”, objasnio je.
Napomenuo je da će vjerojatno biti tražen umjereni kandidat koji može dobiti potporu i konzervativnog i progresivnog krila Crkve.
“Iako Vatikan ne voli te pojmove, stvarnost je takva da se razlike postoje. Samo rijetki kandidati mogu pridobiti obje strane“, zaključio je u razgovoru za HRT.
DEUTSCHE WELLE Svećenstvo je bilo glavna papina opozicija u Hrvatskoj
Komentari