Trend smanjivanja kamatnih stopa na kredite zahvatio je i Hrvatsku.

Naime, od lipnja prošle godine, Europska središnja banka pet je puta smanjivala kamatne stope, pa se moglo i očekivati da će poslovne banke građanima ponuditi povoljnije uvjete kreditiranja, objavio je HRT.

Režu kamate na stambene i gotovinske kredite

Zaoštrava se konkurencija na bankarskom tržištu. Najprije Hrvatska poštanska banka (HPB), a zatim i Zagrebačka banka, snizili su kamate na kredite, pa obje nude i refinanciranje kredita iz drugih banaka. U HPB-u ne skrivaju da žele preuzeti dio tržišta od konkurencije.

“Nakon što je HPB uvođenjem svog proizvoda još potkraj 2023. znatno povećao kamatne stope na štednju naših građana, isto tako u siječnju 2025. prvi je znatno snizio kamatne stope na stambene kredite, s nominalnom kamatnom stopom od 2,89 posto, odnosno efektivnom kamatnom stopom od 3,01 posto“, kaže Marko Badurina, predsjednik Uprave HPB-a.

I Zagrebačka banka snizila je kamate na stambene i gotovinske kredite, ali ta ponuda vrijedi samo dva mjeseca.

“Nudimo najnižu godišnju nominalnu kamatnu stopu na stambene kredite na tržištu. Ona iznosi 2,85 posto fiksno, a efektivna kamatna stopa je 3,17 posto. Klijentima su na raspolaganju i povoljniji gotovinski krediti uz fiksnu kamatnu stopu od 5,19 posto“, kažu iz Zagrebačke banke.

Snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita

I dok je rast stambenih kredita u Hrvatskoj relativno stabilan, gotovinski su krediti u velikom rastu – gotovo 16 posto na godišnjoj razini.

“Rast plaća i zaposlenosti sigurno je jedan od uzroka rasta potrošačkih nenamjenskih kredita. Dakle, mi smo imali velik rast plaća, osim toga i rast zaposlenosti, tako da je masa plaća rasla i više od nenamjenskih kredita“, kaže Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB).

Stroži uvjeti kreditiranja

Mjesečno se u Hrvatskoj odobri i do 350 milijuna eura gotovinskih kredita. Kako se građani ne bi prezadužili, Hrvatska narodna banka (HNB) od 1. travnja zaoštrava uvjete kreditiranja, što se ponajprije odnosi na omjer njihova ukupnog duga i dohotka.

“Pogotovo zbog toga što se ekonomija uvijek ponaša ciklički i u trenutku pada ciklusa, kao što smo bili svjedoci u prošlosti, pretjerana zaduženost može dovesti do značajnih problema u servisiranju samoga duga“, kaže Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Za sad je teško procijeniti koliko će preventivna mjera HNB-a uistinu ograničiti nova zaduživanja uz sve atraktivnije kredite s nižim kamatnim stopama, piše HRT.

DAMIR NOVOTNY: Kamatne stope na kredite će padati, ali kamate na štednju neće rasti