Zlata Đurđević, profesorica kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, komentirala je naslijeđe nedavno preminulog kolege i predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića.
“Hrvatska je izgubila jednog izuzetnog pravnika, čovjeka i suca. Možda čak i najvećeg kojeg smo ikada imali. Preminuo je u posljednjoj godini svog mandata, falilo mu je još šest mjeseci. Dao je ogroman doprinos, kako sudbenom sustavu, tako i pravosuđu i društvu općenito”, izjavila je Đurđević za N1.
Đurđević je upitana kako ocjenjuje Dobronićevu uspješnost. “Izvanredno. U okvirima u kojima je mogao djelovati. Radio je u izuzetno neprijateljskom okruženju. Trebao je biti partner izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, ali i sudačkom korpusu. Nažalost, nije dobio podršku ni s jedne strane, no to ne znači da nije bio uspješan. Uspio je pomaknuti društvo prema vladavini prava.
Odlazio je od ustaljenih praksi među sucima. Njegova izvješća o stanju sudstva predstavljala su potpuni preokret u odnosu na ono što smo imali. U svim tim izvješćima davao je kritiku politici i odnosima u pravosuđu. Kritizirao je nemar prema sudačkom radu, uvjetima rada i omalovažavanju sudstva, ali i korporativizam među sucima. Zalagao se za javnu objavu presuda, što je na kraju postalo zakon”, naglasila je profesorica.
‘Borio se protiv klijentelističkih ponašanja u pravosuđu’
Pojasnila je i njegovu borbu protiv klijentelističkih ponašanja u pravosuđu, podsjećajući na okrugli stol koji je organizirao 2022. godine.
“Tad je naišao na ogroman otpor. Kritizirao je vanjske prihode sudaca, rodbinske veze u pravosuđu, kao i tužbe protiv novinara, pristupajući tom pitanju vrlo studiozno. Prikupio je sve relevantne podatke, ne samo iz Hrvatske, već i iz drugih zemalja. Njegovi prijedlozi su stigli do vlasti, koja je započela raspravu o tom pitanju. Nije se moglo ignorirati njegove prijedloge, pa su neki od njih na kraju i usvojeni.”
VRATIO VJERU U PRAVOSUĐE Miljević: ‘Dobronića i posao koji je radio najbolje opisuju dvije riječi’
“Dirnuo je u određene privilegije onih na vrhu sudačke hijerarhije, ali kada je poslao upitnike, većina sudaca nižih sudova odgovorila je na njih i potvrdila rodbinske veze. Bio je vrlo svjestan percepcije građana prema pravosuđu, položaja pravosuđa prema vlasti i činjenice da su suci služba za rješavanje pravnih sporova. Stoga je bilo nužno da na čelo pravosuđa dođe netko izvan uskog kruga najužeg vodstva sudačke profesije, ukoliko se žele ostvariti promjene.”
‘Zastare je smatrao porazom pravosuđa’
Predsjednik Zoran Milanović snažno je podržao Dobronića na poziciji predsjednika Vrhovnog suda, smatrajući da je on osoba koja može nešto promijeniti. “Uvjeti u pravosuđu danas su značajno promijenjeni, uključujući plaće, koje su sada vrlo visoke. Stvoreni su uvjeti za privlačenje najboljih kadrova, jer na sudovima moraju raditi samo najbolji”, rekla je Đurđević.
Profesorica je istaknula i kako Dobronić nije imao osobnih interesa u prijedlozima koje je iznosio. “Snažno se zalagao protiv zastara jer ih je smatrao porazom pravosuđa. Mislim da nakon njegovih prijedloga i javnih kritika više nijednom nije došlo do zastare na Vrhovnom sudu, što je vrlo pozitivno jer zastare stvaraju dojam pogodovanja moćnicima.”
ČASTAN SUDAC I VELIKI PRAVNIK ‘Dao nam je nadu u pravedan ishod nakon bankarske pljačke’
Đurđević kaže da se neće kandidirati za šeficu Vrhovnog suda
Sad slijedi izbor Dobronićevog nasljednika na čelu Vrhovnog suda. Đurđević je upitana hoće li se kandidirati.
“Neću. Nema smisla ponovno se kandidirati, već sam bila dio tog procesa, političke okolnosti se nisu promijenile, a nema smisla opstruirati postupak. Sada moramo biti svjesni da u personalnom smislu nemamo legitimitet za sudbenu vlast. Jedini doticaj s narodom ima predsjednik Vrhovnog suda, a to ne bi smjelo biti tako.
MINISTAR HABIJAN Radovan Dobronić ostavio je velik trag u pravosudnim krugovima
Zbog natječaja koji je odgođen za mjesec dana i njegovog trajanja, pa potom postupka… Hrvatska će biti bez predsjednika Vrhovnog suda minimalno tri mjeseca. Pravno smo postavili situaciju na način da više nije moguć dogovor između premijera i predsjednika. Mislim da je proces s natječajem protiv Ustava, a ujedno predstavlja ogroman angažman. Nasljednik bi trebao biti netko tko razumije pravosuđe, narod i društvene probleme”, zaključila je Zlata Đurđević za N1.
Komentari