Predstojnik Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Đorđe Gardašević komentira okolnosti pod kojima je za novog predsjednika Ustavnog suda izabran sveučilišni profesor iz Zagreba Frane Staničić

Nedavni izbor vodećih ljudi Ustavnog suda, predsjednika Frane Staničića, sveučilišnog profesora iz Zagreba, i njegove zamjenice Maše Machini Zrinjski, sveučilišne profesorice iz Rijeke, dogodio se u kontroverznim okolnostima. Izabrani su zahvaljujući i činjenici da je profesorica Machini Zrinski, kandidatkinja s SDP-ove liste, pretrčala u HDZ-ov tabor u Ustavnom sudu, a petero sudaca napustilo je izbornu sjednicu. Tim povodom razgovarali smo s ustavnim stručnjakom, sveučilišnim profesorom Đorđem Gardaševićem, predstojnikom Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Gardašević je u razgovoru za Nacional tu situaciju ocijenio neprimjerenom, u najmanju ruku čudnom s obzirom na važnost Ustavnog suda kao institucije. Osvrnuo se i na neke odluke Ustavnog suda ocijenivši da su bile protuustavne, među kojima je i odluka da se Zoranu Milanoviću zabrani da bude mandatar za sastavljanje vlade kada je ušao u kampanju na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima. „Sud je Zorana Milanovića prikladno upozorio da to, s obzirom na ustavne funkcije koje ima, ne smije. Tu sam se potpuno složio sa stajalištem Suda. No nakon što su izbori završili, Sud je reagirao drugi put i iznio tumačenje da Milanović iako se nakon tog upozorenja povukao iz izborne kampanje, sve da i podnese ostavku na mjesto predsjednika Republike, ne može i ne smije biti mandatar za sastav nove vlade“, objasnio je Gardašević.

Pritom je Ustavni sud naglasio da ipak ne dovodi u pitanje same izbore za Sabor i ne dira u volju birača o tome tko će u tom Saboru imati većinu, istaknuo je Gardašević te se zapitao: „Što onda možemo zaključiti o takvom tumačenju Ustavnog suda? Možemo zaključiti ovo: Ustavni sud je protumačio da može zabraniti jednom potencijalnom kandidatu, koji nakon ostavke ima sva prava biti izabran na neku funkciju kao i ostali građani, pa da bude i mandatar za sastav vlade, čak i ako to bude htjela saborska većina – koju sam Ustavni sud ne dovodi u pitanje! Zvuči čudno?“

NACIONAL: Jeste li se čuli s profesoricom Biljanom Kostadinov, novom ustavnom sutkinjom, a donedavno predstojnicom Katedre za ustavno pravo na vašem Pravnom fakultetu u Zagrebu. S još četvero ustavnih sudaca Biljana Kostadinov demonstrativno je napustila sjednicu Ustavnog suda protestirajući protiv provedbe izbora njegova novog predsjednika. Što vam je o tome rekla?

Čuo sam se s profesoricom Kostadinov. Naravno, razgovarali smo o poslovima na Pravnom fakultetu. Za ostalo, ne želim ulaziti u njezin prostor kao ustavne sutkinje. Vidio sam ono što smo svi mogli vidjeti u medijima. Poznajući dobro njezin znanstveni rad, znam da joj je profesionalni stav sukladan tome kako se ponijela i u vezi s navedenom sjednicom Ustavnog suda. Dakle, bila je konzistentna u tome što je i ranije zastupala u svojim radovima. No ta situacija s Ustavnim sudom nije primjerena toj važnoj instituciji. U najmanju je ruku čudna. Dogodilo se nešto što se moglo i moralo izbjeći. Po meni, Ustavni sud je trebao pričekati pa vidjeti hoće li Sabor do isteka mandata trojice ustavnih sudaca, bivšeg predsjednika suda Miroslava Šeparovića, njegova zamjenika Mate Arlovića i Gorana Selaneca, eventualno popuniti sastav Suda izborom troje novih sudaca. Iako je to bilo u cajtnotu, proceduralno je bilo još vremena da se i to obavi. Naime, smatram kako je prikladno da Ustavni sud bira svoje vodstvo tek onda kada su u Sudu oni suci kojima mandat nije pri samom kraju i koji će, realno, raditi s tim novim vodstvom Suda. Ako Sabor ne bi uspio izabrati tih troje ustavnih sudaca, tek onda bi im se produljio mandat na još zakonom dozvoljenih šest mjeseci.

NACIONAL: Zašto je to problematično?

Ovako se nakon izbora za predsjednika Ustavnog suda, prof. Frane Staničića i njegove zamjenice prof. Maše Marochini Zrinski, glasovima sudaca na odlasku koji su im osigurali potrebnu većinu za imenovanje novog vodstva Ustavnog suda, može dovesti u pitanje njihov legitimitet. Naglašavam da su se u javnosti već mogle čuti neke naznake upravo u tom smjeru. Nimalo ne osporavam činjenicu da su Frane Staničić i Maša Marochini Zrinski legalno izabrani, no sve se to moglo, a i trebalo, odraditi drugačije. I s manje reputacijske štete za sam Sud.

NACIONAL: Kao aktualni predstojnik Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, kako ocjenjujete izbor predsjednika Ustavnog suda i njegove zamjenice? Novi predsjednik Frane Staničić vaš je kolega, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, pa nije neuk. Zašto je na to pristao?

S mojeg gledišta, poseban problem pri u izboru predsjednika Ustavnog suda i njegove zamjenice bio je u činjenici da se o tome odlučivalo bez petero sudaca Ustavnog suda koji su napustili sjednicu. To narušava ugled cijelog postupka. Izbor predsjednika Ustavnog suda je važno pitanje i to se nije smjelo tako dogoditi. Trebalo je to spriječiti tako da se iznađe rješenje da svi suci budu na sjednici. I to nije bio nikakav neostvariv zadatak: ti ljudi redovito sjede skupa, izlazak iz prostorije očito upućuje na iznimno duboke probleme i podjele….