Izmjena pravila vrednovanja rada znanstvenika uznemirila je akademsku zajednicu jer bi se, kažu Nacionalovi sugovornici, znanstveni rad od sad mogao orijentirati na koruptivno umrežavanje sveučilišnih profesora radi osiguravanja dovoljne citiranosti.

Jeste li ikada gledali utakmicu u kojoj je nakon poluvremena sudac odlučio promijeniti pravila igre te potom poništiti neke već priznate golove na temelju tih izmjena? Ako se pita upućene članove akademske zajednice, takva se igra upravo odvija u sustavu znanosti i visokog obrazovanja jer je od 15. svibnja do 13. lipnja u javnoj raspravi podzakonski akt Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji uvodi, kako mu i ime kaže, Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije. Taj sveobuhvatni akt mijenja pravila vrednovanja znanstvenog i nastavnog rada kao i kriterije po kojima se znanstvenici zapošljavaju i napreduju na sveučilištima i znanstvenim institutima.

Nacional je o toj temi razgovarao sa znanstvenicima iz veoma različitih struka, ali javno su o tome željela govoriti dvojica renomiranih zagrebačkih sveučilišnih profesora – Ivan Obadić, docent s Pravnog fakulteta, i Hrvoje Jurić, redoviti profesor u trajnom izboru s Filozofskog fakulteta. Na osnovi svih razgovora i prema mišljenju naših dvojice sugovornika, možemo reći da su Nacionalni kriteriji duboko uznemirili akademsku zajednicu, osobito u područjima znanosti gdje uvođenje tzv. horizontalnih kriterija zahtijeva potpuni zaokret u pristupu znanstvenomu radu jer bi se on odsad morao orijentirati na visokobudžetne znanstvene projekte i na interesno, a u biti koruptivno umrežavanje sveučilišnih profesora radi osiguravanja dovoljne citiranosti, čime se ujedno obezvrjeđuje njihov nastavni rad. Jedan od liječnika s kojima smo razgovarali naglasio je da su takvi projekti nedostižni kliničarima koji ujedno provode znanstvena istraživanja i drže sveučilišnu nastavu.

Primjerice, da bi znanstvenik ispunio horizontalni kriterij institucijskoga vođenja radnoga paketa unutar konzorcijskog projekta, njime svojoj instituciji mora privrijediti najmanje 50.000,00 eura. Naši sugovornici Ivan Obadić i Hrvoje Jurić slažu se u tome da Nacionalni kriteriji modelom visokobudžetne projektocentrične znanosti razvijaju dvostruku diskriminaciju, najprije diskriminaciju humanističkih i društvenih znanosti u odnosu na prirodne, tehničke i biotehničke znanosti, a potom i diskriminaciju znanstvenika koji rade na sveučilištima u odnosu na znanstvenike koji rade na institutima.

Ako su znanstvenici tako različitih struka nezadovoljni, tko je izradio novi pravilnik? Prema upućenim izvorima, Nacionalne kriterije osmislilo je Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, na svoju ruku i pod diktatom ministra Fuchsa, iako Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti iz 2022. godine propisuje da se oni donose na temelju prijedloga matičnih odbora za znanstvena područja i prijedloga Rektorskog zbora. Štoviše, Nacionalno vijeće grubo je odbijalo i prijedloge primjerenijih kriterija vrednovanja znanstvenoga rada koje su mu slali pojedini matični odbori nakon što im je predočilo svoj prijedlog. Da su humanističke znanosti najgore prošle, objašnjava se i iz okolnosti da nijedan od 15 članova Nacionalnoga vijeća nije humanističke struke….