Predstava “Zastave”, po posljednjem romanu Miroslava Krleže te najkompleksnijem i najopširnijem romanu hrvatske književnosti, premijerno će biti izveden u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu 3. listopada u režiji i adaptaciji Ivana Planinića.

Roman “Zastave”, isprva pisan u nastavcima i objavljivan u časopisu Forum, u konačnom izdanju ima pet svezaka i nešto manje od dvije tisuće stranica u kojima obuhvaća gustu i neuralgičnu točku povijesti, uoči Prvoga svjetskog rata i neposredno nakon njega, napominju iz HNK-a.

Roman bilježi desete i dvadesete godine dvadesetog stoljeća, dramatični početak nekoga novog svijeta. Tih devet ključnih godina Gramscijevo je vrijeme čudovišta, nasilja, rata, smrti i praznine koja nakon svega ostaje. U protagonistu Kamilu Emeričkom sudaraju se paradoks života, apsurd egzistencije, ali i tuga neostvarenih želja.

“Zastave” su, ističu iz kazališta, povijesni i politički, ali isto toliko i ljubavni roman i roman odrastanja, sve što stane u jedan život stiješnjen u samo devet godina i obuhvaćaju sve između objektivne stvarnosti i subjektivna doživljaja, sna i jave, života i svake smrti između starog i novog svijeta.

To je roman dijaloga, odnosa, o drugome, o susretu i rastancima, o ljubavi i prijateljstvu, onima koji se vraćaju i onima koji odlaze, nerijetko zauvijek, u smrt, u povijest, dodaju iz kazališta, ističući da Planinićeva scenska adaptacija, roman otvara pogledima i senzibilitetu novih generacija.

“Danas postavljati Zastave, roman koji je duboko ukorijenjen u zamršena povijesna zbivanja s početka prošlog stoljeća, značilo je pronaći drukčiji ključ čitanja teksta preko kojeg će najopsežnije Krležino djelo, ostajući vjerno tradicionalnim očekivanjima, postati kazališno uzbudljivo novim generacijama gledatelja”, rekao je redatelj i autor adaptacije Ivan Planinić.

U predstavi sudjeluju glumci Livio Badurina, Nina Violić, Jadranka Đokić, Goran Grgić, Živko Anočić, Marin Klišmanić, plesači Michele Pastorini, Valentin Chou, Maria Matarranz de las Heras, te glazbenici Lucija Stanojević, Božana Beju i Helena Novosel.

Suradnici na adaptaciji i dramaturzi su Mirna Rustemović i Dubravko Mihanović. Scenograf, oblikovatelj svjetla i autor videoprojekcija je Ivan Lušičić Liik, kostimografkinja Tea Bašić, oblikovateljice scenskog pokreta Maja Marjančić i Maša Kolar. Za glazbu i oblikovanje zvuka zaslužni su Nikša Marinović i Luka Gamulin.